U isto vrijeme, tijela odlučivanja i gradska skupština ne prihvaćaju kandidata kazališnog vijeća ZKM-a Danijela Ljuboju, a bivši ministar kulture Hasanbegović ocjenjuje kazališno vijeće tog teatra kao "parapolitičku i parakulturnu aktivističku družbu, koja vodi ideološki križarski rat ljevice". Kako ste to doživjeli?
Ta terminologija zvuči anakrono. Te riječi kao da su došle iz '40-ih, maksimalno '50-ih godina prošlog stoljeća, i zaista su smiješne. S druge strane, moram reći da sam redoviti posjetitelj predstava u ZKM-u, a tu i tamo radim i predstave u tom kazalištu – zadnje sam radio 'Sherlocka Holmesa', i do sada sam fantastično surađivao s dosadašnjom ravnateljicom Snježanom Abramović. Ali neprihvatljivo je da netko govori o nama ovakvim neprimjerenim rječnikom. Već sam spomen pojmova kao što su rat, parakulturno i parapolitičko odmah asocira na terminologiju nasilja. To je jako daleko od mene i od kulture, i ne želim uopće u tome sudjelovati. Protiv toga mogu se boriti samo tako da to ne slušam, a mislim da bi i ostali kolege iz kulture trebali tako postupiti. Gledao sam nastup Slavoja Žižeka u Mariboru, koji je tad rekao da postoje neke teme i neke kategorije o kojima intelektualci ne trebaju razgovarati. Kad o njima počnemo razgovarati spuštamo se na tu njihovu razinu i ulazimo u neke bijedne kompromise. Duboko se slažem sa Žižekom. Pa nema rata među zagrebačkim i hrvatskim kulturnjacima! Koji crni rat? Postoje različita mišljenja, različite poetike i programi, pa neka se to stavi na vagu i razgovara o tome, dapače, ali ne s rečenicama u kojima se koriste 'lijevi' i 'desni'. Znači li to da je kazališno vijeće ZKM-a lijevo, a da postoji i ekipa koja je desno? Nije istina! Pa nismo u autoškoli!
Ali ljudi poput Hasanbegovića inzistiraju na takvim temama!
Što se više prostora daje takvim temama, one postaju sve važnije, a ljudi koji ih potežu u javnosti dobivaju na važnosti. Nemojmo se bojati! Nije on jedini, takvih kao on ima na svim ekstremnim poljima u Hrvatskoj. Svima njima treba savjetovati da si pojedu nešto toplo na žlicu, smire se i maknu se. Mislim da u ovom času imamo fantastičnu reprezentaciju glumaca, pjevača, plesača, koreografa i ostalih umjetnika kojima se možemo ponositi. O da, moramo mijenjati sustav i baviti se ozbiljnom gospodarskom i političkom promjenom sustava. Mogu citirati Duška Ljuštinu, koji je nedavno na promociji svoje knjige u Kerempuhu rekao da Hrvatska ima samo tri problema: 'Prvi je obrazovanje i kultura, drugi je obrazovanje i kultura, a treći je obrazovanje i kultura!'. Kad shvatimo da je gradnja novih kazališta i nove opere itekako važna, i da je ulaganje u kulturu jednako gospodarskom razvitku, procvatu industrije i svih ostalih grana te neodlasku ljudi iz Hrvatske, onda će ovakve rečenice i konstrukcije o parapolitičkoj i parakulturnoj družbi nestati.
Mislim da smo još daleko od tog shvaćanja. To potvrđuje odluka gradske skupštine da se izvođačima i autorima u povodu 50-godišnjice kontinuiranog izvođenja "Stilskih vježbi" dodijeli 10.000 kuna nagrade. Je li to paradigma odnosa gradskih vijećnika prema kulturi?
Ne mislim da Grad Zagreb misli nešto loše o Peri Kvrgiću. Doista vjerujem da će Grad Zagreb ispraviti tu pogrešku i znati se odužiti svojim velikim umjetnicima. Međutim, ako nema novca, onda bolje ništa nego 10.000! No ne mislim da tih 10.000 kuna pokazuje odnos prema cjelokupnoj kulturi jer ima jako puno stvari prema kojima je odnos drukčiji i bolji. Pravi odnos prema kulturi pokazuje se onim 0,46% državnog proračuna za kulturu, umjesto da izdvajanje za kulturu bude 1, 1,5 ili 2%. U takvoj situaciji je tih 10.000 kuna samo posljedica tih 0,46%. Neshvaćanje da davanje za kulturu treba utrostručiti vodi u propast i nepismenost. Ali ipak, Grad Zagreb izdvaja 7 posto i to moramo poštovati.
Kako ocjenjujete rad ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek? I što nam odabir Ilčića kao savjetnika govori o tome ministarstvu i ministrici?
Svatko si izabere savjetnika kakvog želi. Ja ga ne bih izabrao. Valjda ministrica ima neki dublji razlog za taj potez. Što se tiče rada Ministarstva kulture u mandatu Nine Obuljen Koržinek, moram reći da se meni kao profesoru na Akademiji dramskih umjetnosti i freelance redatelju, koji jako puno radi, vrlo rijetko križaju putevi s tom ustanovom. O radu te institucije dobivam vrlo malo informacija. Možda ta ustanova i radi neke dobre, zanimljive i velike stvari, međutim, ja o tome zaista malo znam. Možda to govori o njihovu PR-u, a možda i o nečem drugome. Ja ne bih pristao biti ministar kulture koji podržava postojeće stanje s budžetom od 0,46%. Kad je Andrei Zlatar Violić nametnuto smanjenje budžeta, trebala je istog trenutka dati ostavku ili tražiti povećanje budžeta. Svaki budući ministar kulture trebao bi postaviti uvjet da se budžet za kulturu podigne na 1% ili ne pristati da bude ministar. Zašto podržavati postojeće stanje? Pa sljedeći ministar može pasti na 0,30% ili 0,25%. Dakle, to je ključno pitanje, a slučaj 'Stilskih vježbi' samo je santa leda koja je isplivala na površinu. Mene puno više zabrinjava što nikog ne zabrinjava da izdavači propadaju, da se nitko ne bavi promjenom Zakona o kazalištu, da nam hladni pogoni jedu ogromne budžete i da se sustav ne razvija, ne ide naprijed i ne postaje djelatan. Na tom polju ne vidim nikakvih pomaka.
Prošlog tjedna je Vijeće za prošlost donijelo preporuku da pozdrav 'za dom spremni' nije ustavan, ali se može od prilike do prilike koristiti te na kapama HOS-a.
To znači - nije govno nego se pas posrao. Ili se to može ili se to ne može. Usporedimo to s uzvikom 'Sieg Heil!' To praktički znači 'živjela pobjeda'. Međutim, u Njemačkoj se taj pozdrav ne smije koristiti jer je kontekst u kojem je nastao potpuno neprihvatljiv. To je jedna od onih tema o kojima uopće ne bismo više trebali razgovarati. Moram napomenuti da se u 'Zrinskome' ne kaže 'za dom spremni' nego se samo kaže na kraju zakletve Zrinskoga 'za dom' jer je bio jedan interval i trebalo je skočiti, a imao je vremena za samo dvije riječi, pa je napisao 'za doooom'. 'Za dom spremni' je ustaški pozdrav? Jest. Jesmo li se mi u Hrvatskoj odredili prema ustašama? Valjda jesmo. Dakle, ne može biti taj pozdrav. Gotovo.
I za kraj, kako tumačite dugovječnost vašeg "Zrinskog" koji je na repertoaru HNK punih 25 godina?
To je sjajna opera, koja je u različitim trenucima buđenja hrvatskog nacionalnog bića bila ventil. Kako je rekao Lovro Matačić, s jedne strane postoje opere, a s druge 'Zrinski'. Mi imamo dvije velike nacionalne opere, 'Ero' i 'Zrinski', koje trebaju vidjeti i u njima uživati sve generacije. Imao sam tu sreću da sam obje više puta postavljao.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
dobro je da se i nakon 73 godine od završetka 2. svjetskog rata, hrvatska kazališta, pa i ona dječja i lutkarska, bore protiv fašista, klerofašista i vatikana, samo zašto se sprdaju i pljuju po hrvatskim insignijama?