Kultura
5484 prikaza

'Fotografirao sam moć, slavu i mržnju prema Titovoj Jugi'

Fotografski opus Milomira Kovačevića Strašnog
1/7
Milomir Kovačević Strašni
Svjetski fotografski prvak iz Sarajeva nikada nije želio biti ratni fotograf, ali je sudbina odlučila umjesto njega

Njegove su fotografije drukčije od fotografija ostalih fotoreportera iz svijeta koji su proveli rat u Sarajevu. Na njima nema spektakla, ali postoji priča, duša i poruka. On je kroničar Sarajeva i njegov prioritet uvijek je čovjek. On je Milomir Kovačević Strašni, nenadmašni sarajevski fotograf svjetskog ugleda, koji već više od 20 godina živi u Parizu, gdje mu je u samom centru grada, u galeriji Fait & Cause, odmah pored velebnog Beaubourga, otvorena izložba "Bila jednom Jugoslavija".

Fotografski opus Milomira Kovačevića Strašnog | Author: Milomir Kovačević Strašni Milomir Kovačević Strašni

"Izložba počinje fotkama Sarajeva u prijeratnom razdoblju početkom osamdesetih, koje su nastale za Dan Republike 29. studenog 1984. godine, slikama pionira snimljenih za Dan oslobođenja Sarajeva i fotkama nekih finih i sretnih vremena. Nastavlja se demokratskim izborima, nastankom nacionalnih stranaka, političkim mitinzima i prosvjedima za mir, ratnim razaranjima, razrušenim Sarajevom, Mostarom, Banjom Lukom, Vukovarom i Pakracom. Završava Titovim skulpturama i fotkama, koje su odbačene u podrume, police i ateljee, te često uništenim, napuštenim i oskvrnutim spomenicima revolucije", kaže Milomir Kovačević, koji je na izložbi izložio izbor od čak stotinjak fotografija.

Kovačević se istaknuo još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kad je kao istančani fotokroničar bilježio život u Sarajevu i bivšoj Jugoslaviji.

"Do rata sam fotografirao vrijeme promjena jer me je u '80-ima zanimalo sve što je donosilo novo vrijeme, politika, izbori, zatvori, Međugorje, navijači FK Sarajeva - Horde zla, kazalište i koncerti, a potom sam bilježio rat. Svakodnevno sam fotkao ratna zbivanja, preživljavao kao i svi ostali, a onda sam se nakon rata odlučio za egzil u Parizu", priča Kovačević, koji je imao 50-ak samostalnih izložbi širom svijeta, a izlagao je i u International Center of Photography u New Yorku.

Fotografije Marija Lalicha Mario Lalich Kultura "Zaprepastila me ratno religijska histerija u Splitu"

Dobio je mnoga priznanja, primjerice, potkraj '90-ih dobio je godišnju nagradu Fondacije CCF, današnje HSBC za fotografiju iz serije "Iz zatvora", koji je snimio u jugoslavenskim zatvorima.

Čak ga je predsjednik Francuske proglasio Vitezom za njegov fotografski rad i angažman. Također, prepoznat je i kao veliki humanist, i 2010. je primljen u članstvo Republike Montmartre, udruženja umjetnika i intelektualaca koje gotovo sto godina pomaže siromašnoj djeci. Na pitanje da je li imao ideju ovom izložbom pokazati raspad epohe socijalizma u bivšoj zemlji i rađanje novog političkog sustava, odnosno nestanak jednog načina života i početak drugog, Kovačević je napomenuo da je izložba nastala u povodu 100. godišnjice od osnivanja Jugoslavije tj. Kraljevine SHS, i njegovih 40 godina u fotografiji.

"Izložba se može čitati na više nivoa. Na jednom je to priča o meni i mojoj sudbini, kao i sudbini moje generacije. Na drugom je to prikaz kraja jednog sistema, epohe komunizma i Jugoslavije, a na trećem nivou pratimo sudbinu vlasti, odnosno moći u bivšoj zemlji. To prikazujem kroz sudbinu Tita, koji je na početku bio slavljen, jer su njegove fotografije te zastave i simboli Jugoslavije i komunizma svuda prisutni. Zatim vidimo kako ljudi tim istim fotkama i zastavama protestiraju protiv nacionalizma, podjela, rata i rasturanja Jugoslavije. Tijekom rata iste te fotografije bile su uništene hicima, gelerima, generalno istim oružjem s kojima je Tito čuvao vlast, bratstvo i jedinstvo, komunizam i socijalizam da bi na kraju bile odložene u ostave i podrume. Doduše, neke su završile i u muzejima, galerijama, a možemo ih naći i kod pojedinaca u kućama", objašnjava Kovačević, dodajući da su sve te fotografije nastajale spontano, kao i sve njegove fotografije, jer uvijek nosi fotoaparat sa sobom i fotografira sve što se događa oko njega.

Fotografski opus Milomira Kovačevića Strašnog | Author: Milomir Kovačević Strašni Milomir Kovačević Strašni

Fotografijom se počeo baviti sa 17 godina, kao gimnazijalac, u legendarnom Univerzitetskom foto kino klubu, a svoje prve radove posvetio je Vijećnici, kojoj se kasnije vratio u vrijeme opsade. U tom klubu upoznao je mnoge ljubitelje fotografija. Oni su i dan danas moji najbolji prijatelji, jedino što su sad rasuti po cijelom svijetu", kaže. U početku se amaterski bavio fotografijom, a zatim je počeo raditi u novinama, ali je uvijek u duši, nastavlja, ostao istinski zaljubljenik u fotografiju.

"Fotografija je za mene način doživljavanja i viđenja svijeta, način komunikacije i izražavanja onoga što mislim i osjećam", ističe, te pojašnjava da ga najviše motivira čovjek kao svjedok svog vremena i svoje epohe, i da nikad nije težio ići negdje kako bi otkrivao neke tuđe svjetove. Od 1995. živi i radi u Parizu.

"Na početku nisam osjećao nikakvu posebnu želju da odem u Pariz, nisam govorio francuski, nisam nikoga poznavao niti sam imao para", kaže. "Stjecajem okolnosti u Sarajevo je došao Francis Bueb i osnovao knjižaru, a poslije i Kulturni centar Andre Malraux.

Bio je oduševljen mojim fotkama i ratnim izložbama i stalno mi je donosio foto knjige, primjerice 'Photo poche', čuvenu ediciju Roberta Delpira.

"Stalno mi je govorio da trebam ići u Pariz da bih pokazao svoje fotke. Isto mi je govorio i prijatelj Malik, koji je često odlazio kod brata Sabrije u Pariz. Bila su to teška vremena, rat je trajao već pune tri godine, svi su učili strane jezike, spremali se nekuda otići. Stalno smo se prisjećali filma 'Casablanca' jer smo i mi svakodnevno skupljali informacije o tome tko je izišao iz Sarajeva, koliko je platio, koga gdje imamo. Brat mi je već bio u Kanadi, mama i sestra u Srbiji. Prije Pariza bio sam tri tjedna u Zagrebu, čekajući vizu. I bi Pariz", ispričao je Kovačević.

Autoportret Mario Grobenski Glazba i slike Kultura Koprivničanin je uslikao sve bitne rokere, od Cobaina do Ramonea

U njegovu fotografskom opusu Tito je na brojnim fotografijama, što se vidi i na pariškoj izložbi. Kovačević objašnjava da nije opčinjen likom i djelom Josipa Broza Tita. Odrastao je u Jugoslaviji, gdje je prisustvovao raznim manifestacijama na kojima su bile Titove fotografije i cijela ta ikonografija socijalizma, a bio je i odgajan u duhu bivše zemlje, kaže, pa je logično da je svojim objektivom pratio i Tita.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.