Više od 200 lingvista, književnika i znanstvenika potpisalo je Deklaraciju o zajedničkom jeziku nakon serije serije regionalnih konferencija projekta Jezici i nacionalizmi koje su od travnja do studenog 2016. održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu. Zasad još nije jasno što će konačni tekst sadržavati, ali se zna da neće biti govora o "srpsko-hrvatskom" ili "srpskom ili hrvatskom jeziku".
Na još jednoj konferenciji, u četvrtak 30. ožujka u Sarajevu, Deklaraciju će predstaviti u cijelosti, ali se iz izjava pojedinih potpisnika može razaznati da dokument ne namjerava negirati smisao standardiziranih hrvatskog, srpskog, bošnjačkog i crnogorskog jezika. Expressov kolumnist Josip Mlakić, inače bosanskohercegovački pisac, kazao je za Večernji list da je cilj Deklaracije ostaviti jezik struci:
"... odnosno ostaviti ga onima koji od jezika i za jezik žive, a ne prepustiti ga ikakvim političkim zloporabama, kao što je to najčešće bio slučaj do sada." On je rekao i to da se ovakvom inicijativom može zaštititi manjince, primjerice Hrvate u BiH. "Mi u Bosni, a u manjoj mjeri i u Hercegovini, koristimo jako puno turcizama koji nisu u hrvatskom standardu. Meni je jako važno da mi to nitko ne dira zbog zaštite nekakve čistoće hrvatskog jezika. Želim svoj jezik, koji je ponešto drugačiji od onoga koji se govori u Zagrebu bez ikakvog osjećaja niže vrijednosti zvati hrvatskim. To je osnovna intencija ove Deklaracije, kako sam je ja shvatio", kazao je Mlakić.
Slobodan Šnajder, također potpisnik, pak, smatra da jest riječ o praktično istom jeziku, da on s time nema problema, kao niti s priznavanjem određenih standardiziranih razlika. "Osobno držim da je najbolje da Hrvati taj jezik zovu hrvatskim, a Srbi srpskim. To nije daleko od osnovnih Krležinih stavova o jeziku bez obzira na to što je bard, pod stare dane, od njih dijelom odustao, neznano zašto", kazao je.
Hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da joj nije jasno što bi trebao biti cilj inicijative. "Ono što mogu reći je da smo nedavno proslavili smo veliku obljetnicu deklaracije o hrvatskom jeziku. Ovo je vjerojatno jedna politička inicijativa", komentirala je za RTL i istaknula da je hrvatski jezik službeni u Hrvatskoj, ali i u EU. Ono što je zaboravila je da je hrvatski jezik službeni i u BiH. Tvrdo desni portali Deklaraciju su očekivano optužili za "jugoslavenstvo".
A što o južnoslavenskim jezicima kaže struka neopterećena južnoslavenskim nacionalnim kompleksima? Encyclopedia Britannica navodi da se slavenski jezici granaju u zapadnoslavenske, južnoslavenske i istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski se dalje dijele u zapadnu podgrupu i u istočnu podgrupu. Zapadna se dalje dijeli u dva kraka; na slovenski jezik, te na jezik koji se označava kao nekoć "srpsko-hrvatski", a danas "hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski".
Za južnoslavenske jezike Europa je nakon izbijanja ratova u Hrvatskoj i BiH naglo shvatila da je riječ o jezicima koji se međusobno manje razlikuju od, primjerice, američkog i engleskog jezika, odnosno njemačkog, austrijskog ili švicarskog njemačkog jezika. Zbog toga su mnogi lingvisti stali tvrditi da je riječ o jednom jeziku s različitim standardiziranim dijalektima, slično kao s njemačkim jezikom po Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
Mada, i u Austriji, na primjer, postoje oni koji inzistiraju na tome da se tamo govori austrijski. Nasuprot tome, u trenucima stvaranja nacionalnih država na prostoru bivše Jugoslavije, posebno u ratnim okolnostima, u sve četiri predmetne nacionalne države – Hrvatska, Srbija, Crna Gora, u BiH posebno po konstitutivnim narodima – stalo se u upotrebu vraćati riječi koje se nisu koristile nekad i više od jednog stoljeća.
Sve kako bi se stvorilo jezik koji se što više razlikuje od ostalih južnoslavenskih. Što se službenih jezika tiče, EU doista priznaje hrvatski kao zasebni jezik, a ne pokazuje problem da takav odnos ima i prema ostala tri, koliko god je svjesna da se svi ti ljudi međusobno savršeno razumiju.
Neki od potpisnika Deklaracije su:
Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Dino Mustafić, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Maja Raičević, Faruk Šehić, Rajko Grlić, Hanka Vajzović, Borka Pavićević, Filip David, Ermin Bravo, Jasmila Žbanić, Edo Popović, Ivana Bodrožić, Brano Mandić, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Nerzuk Ćurak, Ranko Bugarski, Snježana Kordić, Balša Brković...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Odlična inicijativa. Samo naprijed i da se nešto pozitivno dogodi u smislu zbližavanja Slavena na ovim područjima a ne da nama manipuliraju veleizdajnici kao i prije 29 godina JIPM.
Niko vam ne natura srpski jezik, vi ga sami govorite.Pogledaj kako je zvučao hrvatski jezik 1800. godine.To je češki jezik iz njihove pokrajine Moravske.ni nalik današnjem hrvatskom jeziku.Jezik kojim vi danas govorite nazivate ,hrvatskim.???To je isto kad bi Amerikanci ili ... prikaži još!i Australijanci svoj jezik nazivali američki ili australijski a ne engleski.