Kultura
8040 prikaza

Juga je harala Eurosongom - zahvaljujući Hrvatima

Riva na Eurosongu
Pinterest
Iako su se glazbeni trendovi mijenjali kroz godine, predstavnici Jugoslavije su redovito bili hvaljeni od strane kritičara

Jugoslavija je kao država na Eurosongu sudjelovala ukupno 27 puta, s tim da je debitantsko predstavljanje države bilo 1961. godine s pjesmom "Neke davne zvezde" Ljiljane Petrović. 

Hrvati su bili najbolji na domaćem natjecanju

Tijekom godina, Jugoslaviju su predstavljali glazbenici iz pet od ukupno šest godina koje su je sačinjavale - iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije te jedino Makedonija nije imala predstavnika. Koga će se slati na Eurosong, odnosno Euroviziju kako ju se tada nazivalo, biralo se na prethodno održanim Jugovizijama. To je natjecanje organizirala Jugoslavenska radio televizija sastavljena od 8 regionalnih centara. 

Jugoslavija bojkotirala Eurosong zbog nepravilnosti i Tita

Izbor se održavao svake godine u proljeće, prvi put 1961, a posljednji 1992. godine. Nacionalna natjecanja izostala su 1977., 1978., 1979. i 1980. godine zbog nezadovoljstva Jugoslavenske radiotelevizije ovim festivalom i nepravilnostima u glasanju, a 1985. godine zbog godišnjice smrti predsjednika Tita. Tako je Jugoslavija na Euroviziji sudjelovala ukupno 27 puta, prvi put u francuskom Cannesu 1961., a zadnji put u švedskom Malmöeu 1992. godine. (Wikipedia)

Jedina socijalistička država na natjecanju

Prvi jugoslavenski izbori za Pjesmu Eurovizije bili su socijalistički skromni i odražavali su uglavnom prilično jednostavnu i pomalo sumornu sliku domaće diskografije. Održavani su ili u prohladnim radiotelevizijskim studijima glavnih republičkih centara ili u radničkim domovima potkraj zime ili početkom proljeća. To stanje zadržalo se sve do jugoslavenskog izbora 1972. u Sarajevu, nakon kojeg izbor prelazi u Kristalnu dvoranu hotela "Kvarner" u Opatiji. Ipak, SFRJ je bila jedina socijalistička država koja je nastupala na Eurosongu.

Unatoč tome, glazbeni su kritičari za jugoslavenske pjesme najčešće imali riječi hvale, premda su do 86. po mnogima bili nepravedno zapostavljeni na pobjedničkom tronu.

Najbolji plasmani

Najveći uspjeh Jugoslavija je doživjela pobjedom na Pjesmi Eurovizije 1989. u švicarskom gradu Lausannei s pjesmom "Rock me", koju je izvela zadarska grupa "Riva" i njihova pjevačica Emilija Kokić. Time je Jugoslavija dobila organizaciju 35. izbora za Pjesmu Eurovizije 1990. godine, koji je održan u Zagrebu. Visoke uspjehe ostvarili su i Lola Novaković (4. mjesto, Luksemburg, 1962. godine), Daniel Popović (4. mjesto, München, 1983. godine) i "Novi fosili" (4. mjesto, Brisel, 1987. godine). Najveći internacionalni uspjeh imala je pjesma "Džuli" (Julie), koju je 1983. godine u Münchenu izveo Daniel Popović i koja je objavljena u nekoliko zemalja Europe.

1961. g.

Prvi je izbor održan u Ljubljani, a pobijedila je Ljiljana Petrović s pjesmom "Neke davne zvezde" koja je osvojila 8. mjesto na Eurosongu . Ukupno je izvedeno devet kompozicija. 

1962. g.

Drugi je izbor održan u Zagrebu, a pobijedila je Lola Novaković s pjesmom "Ne pali svetla u sumrak". Pjesma je osvojila 4. mjesto na Eurosongu. 

1963.g.

Treći jugoslavenski izbor za Pjesmu Eurovizije održan je 1963. u Beogradu.  Pobijedio je Vice Vukov s pjesmom "Brodovi", koja je na Eurosongu zauzela 11.mjesto.

1964. 

Domaćin 4. jugoslavenskog izbora za Pjesmu Eurovizije 1964. bilo je Trbovlje u Sloveniji. Marjana Deržaj i Sabahudin Kurt imali su isti broj bodova (21), međutim zemlju u Kopenhagenu predstavljao je mladi sarajevski pjevač šansona Sabahudin Kurt, koji je osvojio posljednje, 13. mjesto - s 0 bodova.

1965. 

Peti jugoslavenski izbor za Pjesmu Eurovizije 1965. ponovo je održan u Zagrebu, ovaj put u Radničkom domu. Izvedeno je 14 kompozicija. Svoju drugu pobjedu odnio je Vice Vukov s pjesmom "Čežnja", koja je tog proljeća predstavljala zemlju u Napulju, gdje je osvojila 12. mjesto.

1966. 

Ove godine u Beogradu pobijedila je Slovenka Berta Ambrož s pjesmom "Brez besed" te osvojila 7.mjesto, premda pjesma nije postigla velik uspjeh u zemlji.

1967.

Ljubljana je bila domaćin Jugovizije, a pobjedu je ponovno odnio slovenski predstavnik, Lado Leskovar s kompozicijom "Vse rože sveta". Ta je pjesma na Eurosongu osvojila 8.mjesto.

1968. 

Jugoslavenski izbor za 13. Pjesmu Eurovizije 1968. u Londonu održan je po prvi put u Skopju. Pobijedila je  pjesma "Jedan dan" tada veoma popularnog sastava "Dubrovački trubaduri" iz Dubrovnika, kojeg je predvodio Đelo Jusić, a osvojila je 7.mjesto na Eurosongu.

1969. 

Deveti jugoslavenski izbor za Pjesmu Eurovizije 1969. ponovo je održan u Zagrebu. Žiri od 9 članova odlučio je da zemlju na Euroviziji u Madridu predstavlja kvartet "4M", za tu priliku preimenovan u "Ivan i 3M", s pjesmom "Pozdrav svijetu". Osvojili su 13. mjesto.

1970.

Beograd je bio domaćin 10. jubilarnog jugoslavenskog izbora za Pjesmu Eurovizije 1970. godine. Pobjedu odnosi do tada nepoznata slovenska pjevačica Eva Sršen s pjesmom "Pridi, dala ti bom cvet". Osvojila je 11. mjesto.

1971. 

Godine 1971. Domžale je domaćin nacionalnog izbora za Euroviziju. Pobijedio je Krunoslav Slabinac s pjesmom "Tvoj dječak je tužan", s kojom je u Dublinu Jugoslavija završila na 14 mjestu. Zanimljivo je kako je, Esma Redžepova s pjesmom "Malo, malo" na Jugoviziji osvojila 3. mjesto.

1972. 

Domaćin je bio Sarajevo, u dvorani centra Skenderija. Uvjerljivu pobjedu odnijela je eurovizijska veteranka Tereza Kesovija s pjesmom "Muzika i ti", kojoj je ovo bio drugi nastup na Euroviziji (Prvi je imala za Monako 1966. godine). Osvojila je 9. mjesto.

1973. 

U Opatiji je ove godine pobijedio Zdravko Čolić s pjesmom koja je postala velik hit "Gori vatra", premda je na Euroviziji osvojio skromnije 15. mjesto. 

1974. 

Ponovno u Opatiji, pobjedu je odnijela kompozicija "Moja generacija" Korni grupe, koja je na Euroviziji osvojila 12. mjesto

1975. 

Pobjedu je odnijela grupa Pepel in kri s pjesmom "Dan ljubezni", mada su se upravo 1975. na opatijskoj festivalskoj pozornici pojavile brojne velike melodije: "Ti si mi bila naj, naj" grupe "Indexi", "Ti si čovek moj" Bisere Veletanlić, te "Srce u srcu" Nede Ukraden. Pepel in kri su osvojili 13. mjesto.

1976. 

Koncept jugoslavenskog izbora za Pjesmu Eurovizije 1976. godine bio je nešto drugačiji od prethodnih godina. Pobjedu je odnijela sarajevska grupa "Ambasadori" sa svojom solisticom Ismetom Krvavac i ljubavnom baladom "Ne mogu skriti svoj bol". Osvojili su 17. mjesto.

1981. 

Nakon pauze od nekoliko godina uzrokovane nezadovoljstvom tretmana države na natjecanju, Jugoslavija se vratila na scenu. Te je godine nastupao Seid Memmić Vajta, koji je sa Leilom osvojio 15. mjesto na Eurosongu.

1982.

Na Jugoviziji je u Ljubljani kao pobjednička pjesma odabrana pomalo outsajderska pjesma beogradske ženske grupe Aska - Halo,halo. Na Eurosongu su osvojili 14. mjesto.

1983.

Na Jugoviziji u Novom Sadu pobijedila je pjesma Džuli Danijela Popovića, premda je konkurencija bila oštra. Iako je osvojila 4. mjesto, postala je veliki hit te postigla internacionalni uspjeh.

1984.

Te je godina u Skopju na Jugoviziji odabrana predstavnička pjesma "Ciao, amore" koju su izvodili Vlado Kalember i Izolda Barudžija. Na Eurosongu su osvojili 18. mjesto.

1986. 

Prethodne godine Jugoslavija nije sudjelovala na natjecanju, jer se datum održavanja Eurosonga poklapao s godišnjicom smrti Tita. U Prištini je 1986. kao najbolja odabrana pjesma "Željo moja" Doris Dragović, koja je na Eurosongu osvojila 11. mjesto.

1987.

Na Jugoviziji su uz oštru konkurenciju (Josipa Lisac, Indexi, Tereza Kesovija), pobijedila Novi fosili s pjesmom "Ja sam za ples". Na Eurosongu su osvojili visoko 4. mjesto. 

1988. 

Ljubljana je domaćin Jugovizije 1988. godine, kada pobjeđuje grupa Srebrna krila s pjesmom "Mangup". Na Eurosongu je osvojeno 6. mjesto, što nastavlja niz dobrih rezultata.

1989. 

Na Jugoviziji u Novom Sadu pobijedila je relativno nepoznata grupa Riva, čiji je hit "Rock me baby" postigao fantastičan uspjeh te osvojio Eurosong u Švicarskoj.

1990.

Na Jugoviziji u Zadru mlada pjevačka nada Tajči s pjesmom "Hajde da ludujemo". Na Eurosongu održanom u Zagrebu kojeg su vodili Helga Vlahović i Oliver Mlakar, Tajči je osvojila 7. mjesto.

1991.

Na posljednjoj Jugoviziji, u vrijeme početnih napetosti i zahuktavanja atmosfere, pobjedu je odnijela Baby Doll s pjesmom "Brazil", uz negodovanje Hrvata. Pjesma je na Eurosongu osvojila 21 mjesto.

  • nelson 11:36 13.Svibanj 2017.

    dobre pjesme za razliku od danas