'Crvena voda' nije društveno angažiran roman, nego društveno važan roman, važan zato da ne bismo u ovom svojem malom trenutku velike povijesti zaboravili što smo, kakvi smo, kakvi možemo biti i zašto nikad nismo nevini.
Tim je riječima predsjednica žirija Biljana Romić objavila kako je Jurica Pavičić novi dobitnik Nagrade Fric, koju dodjeljuje tjednik Express.
Pavičiću je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu dodjeljena prestižna književne nagrade. Sponzor Barcaffe autoru najbolje knjige neprevedene fikcijske proze daruje 75.000 kuna.
U užem izboru, uz njega, bili su i: Selvedin Avdić s romanom “Kap veselja”, Ivica Đikić i njegovo “Ukazanje”, Tanja Mravak sa zbirkom priča “Naša žena”, Dino Pešut sa svojim prvijencem “Poderana koljena” i Marko Vidojković sa svojim znanstvenofantastičnim romanom “E baš vam hvala”.
Pavičiću je, kao autoru najbolje neprevedene knjige fikcijske proze, pripala mobilna skulptura žiroskopa te 75.000 kuna, koje mu je darovao sponzor Barcaffe.
- Fric nikako ne želi biti još samo jedna u nizu, već želi ostati nagrada koja će hrvatskim književnicima i književnosti vratiti dostojanstvo koje im u našemu društvu i pripada - objasnio je glavni urednik Expressa Alen Galović zašto je njegov tjednik pokrenuo nagradu nazvanu po nadimku Miroslava Krleže.
Pavičić je naglasio kako, pišući roman, objavljen u izdanju Profila, nije mogao pobjeći od svakodnevice.
- Likove uvijek pišem u socio-ekonomskom kontekstu, da ne žive u zrakopraznom prostoru nego da prate događanja u našem društvu - objasnio je Pavičić tajnu svog uspjeha.
Pavičićev je roman, stoji u obrazloženju nagrade, složen, promišljen i zreo triler sustavno uronjen u traumatičan društveni kontekst koji preispituje do krajnjih granica njegove rastezljive mrakove.
“Crvena voda” vodi nas u 1989. godinu, kad u malome mjestu na dalmatinskoj obali nestaje sedamnaestogodišnja djevojka. Roman nas s likovima ostavlja punih 27 godina, koliko traje njegova radnja.
- Na tragu psiholoških trilera Ruth Rendell i Patricije Highsmith, autor je mnoštvo naratorskih glasova psihološki oslikao do tančina i vjerno, razgranatu strukturu romana održao je iznimno prohodnom, samu radnju majstorski upotpunio i podstavio detaljno seciranom slikom urušenoga društva kao pozadine za dramu tektonskog raslojavanja jedne, ili bolje reći, mnogih obitelji - zaključila je Romić.
Fric nikako ne želi biti još samo jedna u nizu, već želi ostati nagrada koja će hrvatskim književnicima i književnosti vratiti dostojanstvo koje im u našemu društvu i pripada, objasnio je glavni urednik Expressa Alen Galović zašto je njegov tjednik pokrenuo nagradu nazvanu po nadimku Miroslava Krleže.
Kako je nagrada nastala po uzoru na prestižni Booker, žiri su, umjesto da ga sačinjavaju samo predstavnici književne struke, činili istaknuti pobjednici iz raznih profesija.
Uz Romić kao prevoditeljicu i predstavnicu književne struke, o novom Fricu odlučivali su i Hana Jušić kao umjetnica općeg spektra, povjesničar Hrvoje Klasić kao predstavnik humanističkih znanosti, ginekolog Dubravko Lepušić kao predstavnik egzaktnih znanosti, Boris Rašeta kao publicist i Igor Vikić kao predstavnik tjednika Express.
Članovi žirija slažu se u jednom: Hrvatska književnost svakako ima budućnost.
- Želimo nagraditi knjige koje su napisane za sadašnjost, ali govore za vječnost, baš onakve kakve je pisao i Krleža - pojasnio je književni kritičar Kruno Lokotar, koordinator nagrade.
Nagrađeni autor iskoristio je priliku da se ispriča Krleži na nerazumljivanju, koje je u mladosti pokazivao za njega.
- Odrasli smo u kasnom socijalizmu, u periodu kad je Krleža bio mrtvi lektirni klasik, jezik na kojem je on pisao nije nam bio razumljiv, svijet o kojem je on pisao nije više postojao, a oko njega je postojala pozlata ideološke primjerenosti - ispričao je Pavičić. Dodao je kako su tada svi Krležu čitali onako kako se čita lektira - dakle, najmanje iz gušta. Da je netko tad izgovorio kako mu Krleža spada u najdraže pisce, kaže Pavičić, pomislili biste da je prijesni lažov.
- Sve se to, dakako, jako promijenilo. A promijenilo se zato što se pojavio ključni sastojak za razumijevanje Krleže: a to je (srednjoeuropski) kapitalizam. Jednu državu, jedan režim i 30 godina kasnije, cijelog smo Krležu još jednom proživjeli. Prošli smo rat i novu Galiciju, prošli Hypo Adria Banku, bankrot Agrokora, Horvatinčićevo gaženje Salpeitrovih.
Prošli smo nove barake Pet be, prošli mračne prinčeve tranzicije, generale koji postaju milijunaši, korporativne prevare, obnovu srednjoeuropskog kiča i klerikalizma kao vladajuće ideologije - priča nagrađeni književnik i publicist.
Cijeli njegov naraštaja, kaže, tek je sa zakašnjenjem skrušeno shvatio da Fric nije pljesnivi arheolog davne nerazumljive prošlosti, nego distopijski prorok cikličke budućnosti.
- Sori, Fric. Sad vidimo u čemu je bit. I iskreno - volio bih da nismo to uvidjeli. Volio bih da si ostao papirnati lektirni klasik. Nažalost - nisi - zaključio je Pavičić.
Uz korepetitora Vjekoslava Babića, prvakinja HNK-a Mira Vlahović i Branka Sekulić-Ćopo, solistica HNK-ove Opere, glazbenim programom, uime domaćina, uljepšali su dodjelu nagrade.
