Narodno predanje rasprostranjeno zemljama čiji ga teritoriji okružuju kaže da je dno Ohridskog jezera, tamo negdje pri njegovoj sredini, kuda će od dvadesetog stoljeća prolaziti granica između dviju država, dvaju svjetova, Albanije i Jugoslavije (potom Makedonije), dom dvoglavog zmaja. Usnula se neman iz duboka, gotovo začaranog sna budi samo kako bi kaznila, rastrgala i proždrla neoprezne, nesmotrene putnike-namjernike i tako ih osujetila u pokušaju prelaska s jedne strane na drugu. Da se dvadeseto stoljeće nije dogodilo i za sobom s obiju strana vodene granice ostavilo krvav trag brutalnosti represivnog režima prema nerealiziranim prebjezima, bio bi to samo jedan dragulj u riznici usmene književnosti. Ovako je priča o zmaju uz Ohridsko jezero prerasla u priču o bezrazložnoj patnji i bezumnom stradanju.
257
prikaza
Kad legenda o ohridskom zmaju postaje priča o bezumnom stradanju
Ovo je knjiga koja se može čitati i kao dio balkanske sage, ali i kao saga za sebe, najživopisniji povijesni udžbenik i detaljiziran prikaz geopolitičke i kulturne povijesti Albanije dvadesetog stoljeća
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
