Ako za vrijeme posjeta Sianu, gradu u kineskoj provinciji Shensi, ne posjetite drevnu vojsku od terakote, kao da niste ni bili ondje.
Vojsku čini više od 8.000 figura u prirodnoj veličini, a napravljene su prije više od 2200 godina, te su otada čuvale grobnicu prvog kineskog cara - Qin Shi Huangdija - koji je vladao od 221. do 207. godine prije Krista.
Tisuće godina kasnije, vojnici su i dalje ondje, te potpuno tiho svjedoče brzim promjenama u svijetu.
Inače, otkrio ih je 1974. godine lokalni seljak kad je krenuo iskapati bunar, a danas se ova vojska proziva osmim svjetskim čudom.
Milijuni ljudi svake godine posjete ruševine na kojima je postavljen muzej, na tri razine, a čitavo područje danas živi od turizma, pa je tako samo prošle godine lokalna vlada zaradila 720 milijuna dolara.
Otkad su prvotno otkriveni ratnici, arheolozi su iskopali tri jame, točnije iskapali su na tri razine, pri čemu su otkrivene tisuće ratnika, konja i kola.
Stručnjaci smatraju da su figure dokaz koliko je car žudio za vječnom slavom, a ono što je upravo nevjerojatno jest da se sve figure razlikuju i svaka ima različito lice. Pritom su detalji precizno oblikovani i to s tolikom preciznošću da se može vidjeti i linija rasta kose.
Pješaštvo, strijelci, zapovjednici i konjica, svi dijelovi vojne hijerarhije su zahvaćeni i razlikuju se po naoružanju.
Na drugi svijet je otišao u velikom stilu
Du Wenyiyu, povjesničar sa Shaanxi fakulteta, izjavio je da je nevjerojatno koliko su umijeće pokazali umjetnici koji su u toliko dalekoj prošlosti izrađivali ove figure.
On je prvi put vidio ratnike kad je počelo iskapanje 1974. godine, te objašnjava da velika vojska ukazuje na snažnu tradiciju pokopa, jer su ljudi u drevnoj Kini vjerovali da ljudi nose duše u drugi svijet.
"Car je imao najjaču vojsku na svijetu kad je bio živ, tako da je želio isto zadržati i nakon smrti."
No nije zadržao samo pripadnike vojske. Pronađeni su i glazbenici, službenici, pa čak i konkubine od terakote, što ukazuje da je želio da se drugi brinu za njega i nakon smrti.
Zanimljivo je da su carevi prije Huangdija sa sobom pokapali žive ljude, pa je njegova odluka da pokopa figure predstavljala veliki korak unaprijed u civilizaciji, objašnjava Du.
Više od 700.000 ljudi trebalo je danonoćno raditi barem dva desetljeća kako bi izgradili Huangdijev mauzolej. Inače, ovaj je car bio poznat po okrutnosti, te je kasnije ubio radnike koji su previše dobro poznavali raspored i smještaj njegove grobnice.
Tijekom iskapanja, nekoliko ratnika i konja izvađeno je u potpuno uščuvanom stanju, a današnje figure i jame su preuređene nakon 40 godina uređivanja.
Stotine restauratora doduše i dalje obnavlja ratnike, dodajući slomljene komade, a za restauraciju jednog potrebno je oko mjesec dana.
Kad su izrađeni, obojani su svijetlim bojama, no većina je izgubila boju ubrzo nakon iskapanja, bez obzira na suvremeno kopanje i tehnike očuvanja.
Vojska predstavlja tek dio mauzeloja koji se prostire na površini koja je malo veća od Vatikana, te još nije cijela istražena.
U blizini vojske terakote otkriveno je još 400 jama, ali je ogromna podzemna palača i dalje velika nepoznanica, jer se znanstvenici boje da bi se mogla značajno oštetiti ako požure s iskapanjem, piše CNN.
