Televizijske serije. Koji im gledatelj ne bi dao prednost pred filmovima? Sveobuhvatnije su, unatoč "malom ekranu" pružaju širu sliku od one filmske, a životi likova prikazani su s mnogo više iznijansiranih detalja. Neki će reći kako se priču može u potpunosti razviti tek u seriji. No, za razliku od filma, serija, usred emitiranja, može biti otkazana. 2003. su to osjetili gledatelji serije "Firefly" koji, unatoč tome što je svaka epizoda pred televizorom prikovala njih gotovo 5 milijuna, nisu dočekali svršetak prve sezone.
To se, ipak, neće dogoditi poklonicima posljednje u nizu ekranizacija priče stripovskog junaka iz DC-jeva univerzuma, "Čudovišta iz močvare" kojih, istinu govoreći, i ne može biti mnogo jer vijest o otkazivanju serije čija je prva epizoda prikazana 31. svibnja do gledatelja je stigla i prije njezina drugog nastavka. Razlog takvoj brzoj i konačnoj odluci ne treba tražiti u nezainteresiranosti gledatelja ili slabim ocjenama kritike.
Prema jednoj verziji, problem je administrativno-financijske prirode jer zakoni Sjeverne Karoline, u koju je produkcija premještena zbog poreznih rasterećenja, više nisu naklonjeni filmskoj industriji što je uzrokovalo prilične probleme studiju. Drugi izvori tvrde kako se serija nije uklapala u WarnerBrosovu viziju prikladnih serija.
Bilo kako bilo, nakon što je predviđenih 13 komprimirano u tek 10 epizoda, izvjesno je da serija neće doživjeti drugu sezonu. Tako će na ekranima potrajati tek nešto dulje od prilično neuspješne, petodijelne inačice iz 1991. O uspjehu "Čudovišta iz močvare" iz 1990., u tri sezone i 72 nastavka, treći serijal mlade DC-jeve streaming platforme ne može niti sanjati.
Kao i mnogi drugi junaci, Čudovište iz močvare je i u stripu prošlo kroz nekoliko životnih ciklusa. Prvi se put, kao plod mašte Lena Weina i crtačkog umijeća Bernieja Wrightsona, pojavljuje 1971. u 92. broju "House of secrets", horor priči smještenoj na početak 20. stoljeća.
Neko se vrijeme razvijao kroz pomalo hororsku priču klasičnog stripovskog junaka, kao ultimativni spoj čovjeka i biljke koji u borbi protiv zla zdvaja nad svojom prirodom, spašava čovječanstvo, ali i sva prirodna staništa, no sredinom osamdesetih se zbog slabe prodaje našao pred gašenjem zbog čega je DC pozvao tad manje poznatog umjetnika Alana Moorea da, odriješenih ruku, stripu udahne novi život.
Odbacivši njegovu ljudsku prirodu, Moore je biće iz močvare pretvorio u čudovište, u prvi plan postavio opasne namjere Sunderland Corporationa i priču izdigao na razinu višu od "običnog horora".
Sudeći prema dvjema dosad prikazanim epizodama, istim putem nadgradnje puke jezovite atmosfere stvorene ponekim psihološkim trikom i pokojom gadljiviljom scenom idu i tvorci serije Gary Dauberman i Mark Verheiden.
Kao i mnoge druge i njihova priča slijedi prokušanu formulu prema kojoj se pomalo uštogljena znanstvenica, u ovom slučaju dr. Abby Arcane (Crystal Reed), spetlja s uvrnutim tipom, u ovom slučaju osramoćenim biologom Alecom Hollandom (Andy Bean), kako bi otkrila uzrok i pronašla lijek opakom virusu koji hara njezinim rodnim Maraisom (što je francuski izraz za močvaru).
Nulti pacijent tog neuobičajenog, očito iz močvare izvirućeg, virusa zbog kojeg mještani kolabiraju, iskašljavaju gnjecavo lišće i, u gorim inačicama, postaju neuredni i truli simboli spajanja čovjeka i prirode, devetogodišnja je Susie Coyle. No Alec pogiba za jednog od svojih noćnih pohoda na močvaru, Abby shvaća da se neće boriti samo protiv ekološki neosviještene korporacije, a iz močvare izvire biće čiji jezik samo Susie može razumjeti. Tom je biću, kako joj je reklo, ime Alec.
Što će se dalje događati, ostaje vidjeti. No prikriveno nasilje upleteno u sve pore grada, kao i natruha nadolazeće truleži, čine da „Čudovište iz močvare" iskače kao ozbiljna horor priča. Močvara u čijem se zagrljaju nalazi Marais izgleda poput pozornice za kakvu mračnu bajku, što "Čudovište iz močvare", u nekoj necenzuriranoj verziji, možda i jest.
Ubacivanjem nadnaravnih, a s glavnim protagonistom nepovezanih elemenata tvorci serije pojačali su razinu napetosti istodobno ukazavši gledateljima na to da se pravi užasi ne odvijaju na jedva prohodnom močvarnom tlu. Naposljetku, "Čudovište iz močvare" možda i neće biti ružno dijete čovjeka i prirode nego jeziva uobrazilja uvrnutog ljudskog uma. Jedna od mnogih.
