Iz nekog razloga, kad smo je pitali koliko mračno serija "Specijalizant" opisuje zdravstveni sustav u SAD-u, temu je skrenula na nešto sasvim drugo.
"Ta serija, kao i svaka druga koja se bavi liječništvom, postavlja određena pitanja i objašnjava nam što se događa iza zelenog zastora zdravstvene skrbi. To onda mnogima može biti zastrašujuće. Ali, to je ipak drama, zamišljena je da zabavlja i da pritom i navodi ljude da razmišljaju. Pa ako moju majku, vašu sestru, koga god navede na razmišljanje, nebitno da li je riječ o javnom besplatnom zdravstvu, to je dobro", odgovorila nam je Melina Kanakaredes.
Hrvatska publika do sada ju je upamtila po ulogama u serijama "Njujorški plavci", u "CSI: Miami" i u "CSI: New York", svakako i kao Nicolette Karas, djevojku detektiva Eddieja Flemminga, kojega je glumio Robert De Niro, u filmu "15 minuta" iz 2001. Od četvrtka 29. ožujka u 22 sata na "Fox life" igrat će dr. Lane Hunter i ovaj put to neće biti tek još jedna puka dramatična serija, zamišljena prvenstveno da zabavlja.
Ovdje je riječ o ciničnoj priči o korporatiziranom zdravstvu od prvih trenutaka. Točnije još od trenutka kad dr. Randolph Bell, koji se u svijetu kirurgije u životu proslavio briljantnom karijerom, na stolu praktično ubije pacijenta pri najobičnijoj operaciji slijepog crijeva. On si ne priznaje da ima problem, da je njegovo zlatno doba daleko iza njega, ignorira svoj sindrom drhtavih ruku i nakon što napravi masakr pri krajnje rutinskoj operaciji, okreće se medicinskim sestrama i stane ih maltretirati da izvole zataškati svinjariju koju je napravio.
Jer u suprotnom on će izgubiti i dobar glas i gomilu novca na koji je navikao zarađivati. Seriji ritam definitivno određuje i sva sila primjera kliničke logike medicine, kao kad mladi, tek pristigli internist dr. Devon Pravesh ne odustaje od oživljavanja mlade žene kojoj je stalo srce uslijed infekcije prouzročene intravenoznim drogiranjem. Nije odustao čak niti kad mu je stariji kolega, narcisoidni bog u bolnici, rekao da je gotovo. Pravesh je na kraju ženu uspio oživjeti, da bi mu kolega tada objasnio da joj je mozak bio 26 minuta bez kisika, da je praktično mrtva iako joj je pokrenuo srce.
"Liječničke pogreške treći su najčešći uzrok smrti u SAD-u, odmah nakon raka i kardiovaskularnih bolesti", jedna je od mnogih lekcija koju je mladi liječnik naučio o životu, ovaj put iz usta medicinske sestre Nic.
"Tijekom snimanja serije naučila sam jako puno o liječništvu, jako puno o tom poslu čega nisam bila svjesna kao običan korisnik zdravstvenih usluga. Vidjela sam što se događa iza kulisa, shvatila sam da moramo brinuti o našem tijelu, da moramo tražiti i drugo mišljenje. Ja sad volim svoje liječnike puno više nego prije jer znam da brinu o meni umjesto da brinu o novcu. A i oni su ljudi, mogu raditi pogreške, mogu biti neoprezni, mogu se uplesti u birokraciju novca, u bolničke procedure i papirologiju, dovesti se do toga da druge ljude prisiljavaju na etički vrlo problematične stvari", kazala nam je Kanakaredes.
No, dobro. Ali, koliko je to posljedica izrazito privatiziranog sustava zdravstva?
"Pokrivajući svoj biznis, osiguravajuće kompanije pokrivaju samo neke aspekte brige o ljudima. To jest zanimljivo, ali nije užasavajuće. Uvijek možete naići na ljude koje će biti briga. Tako i ova serija, ona prikazuje neke liječnike koji su doista karijeristi, ali i one kojima će vaše zdravlje biti na prvom mjestu", rekla je.
"Moja rodbina u Grčkoj, primjerice, ima javno zdravstvo, ali ako želi neku posebnu pretragu, otići će privatnom specijalistu i to će ih koštati novca. Na kraju se svodi na liječnika koji vodi brigu o vama, a ne o sadržaju vašeg džepa. Ne znam je li im pri pisanju scenarija bila namjera postavljati politička pitanja. Ali, ovo je ipak drama, zabava, kao i svaka druga liječnička serija", kaže Kanakaredes.
Ostalo je otvoreno zašto se toliko branila od očito političkog aspekta serije u doba kad se već godinu dana u SAD-u, kojim sad predsjeda Donald Trump, vode žestoke bitke za očuvanje Obamacarea, uvođenje zdravstvenog osiguranja gotovo za sve građane. Naprosto je činjenica da su autori serije Amy Holden Jones, Hayley Schore i Roshan Sethi itekako zagrabili duboko u problem. Tko, uostalom, ne bi iskoristio takvu priliku učiniti si seriju utoliko popularnijom u dobu kad je zdravstvena zaštita bilo jedno od najluđih pitanja najluđe i najdivljije predizborne kampanje u demokratskoj povijesti SAD-a?
A i situacija da je Trump nekome inspiracija, poznata je zabavnoj industriji još iz doba kad je današnji predsjednik bio tek milijarder-reality zvijezda, još od Simpsona koji su mu prvi i prorekli da će postati predsjednik zemlje, takav kakav jest. Emily VanCamp je u seriji odglumila medicinsku sestru Nicolette Nevin kao ulogu koja je na najdirektniji način progovorila o bitki za živote kroz američku legislativu o zdravstvenom osiguranju za sve.
Ona naposljetku postaje zviždačica u svijetu u kojem ne nedostaje niti seksualnog zlostavljanja na radnome mjestu, u kojem su medicinske sestre podcijenjene, potplaćene iako rade najveći i najteži dio posla, dok ne jedna liječnička zvijezda istodobno nema nikakav problem priznati da mu je podjednako važan i pacijent i novac. I to u boljem slučaju. Ovdje je riječ o strukturama novca, moći, politike, o rijetko mračnom prikazu zdravstva koje je odavno postalo biznis, do te mjere da svaka smrt čovjeka ima svoju cijenu, što onda predstavlja mjerilo po kojem se odlučuje hoće li netko preživjeti ili ne.
Dr. Bell tako u drugoj epizodi, "Dan nezavisnosti", odlučuje srce koje je bolnica dobila za transplantaciju, umjesto pacijentu koji godinama boluje i sad mu definitivno sat otkucava, preusmjeriti političaru koji se sam doveo u situaciju da ga tijekom lova upucaju. Računica je jasna, bolnici treba novac, a poslovno je svakako isplativije izbjeći skandal s umrlim političarom jer teško da će ih netko siromašniji uopće i tužiti, a otići na sud kontra obitelji bogatog i moćnog pokojnika... VanCamp je o tome otvoreno pričala nedavno povodom premijere serije u Australiji:
Nastavak na sljedećoj stranici...
