Kultura
10227 prikaza

"Uvjeren sam da Bandić pada u proljeće iduće godine"

Sandra Šimunović/PIXSELL
Povodom premijere crne komedije ‘Pukovnik Ptica’ u Kerempuhu u režiji Vinka Brešana razgovaramo s glumcem i aktivistom o bolestima i disfunkcionalnostima društva

U crnoj, višestrukoj nagrađivanoj i aktualnoj komediji “Pukovnik Ptica”, svjetski poznatog bugarskog autora Hrista Bojčeva, koja će biti premijerno prikazana u režiji Vinka Brešana 2. veljače u Kerempuhu, jednu od glavnih uloga, Dauda, igra Vilim Matula, izvanredni hrvatski glumac, beskompromisni aktivist i ljevičar, član Prava na grad i platforme Možemo!, koji je u dugoj glumačkoj karijeri realizirao niz značajnih uloga. 

Matula je deset godina bio u ZKM-u, zatim je djelovao kao samostalni umjetnik, a od 2000. je u stalnom angažmanu u Kerempuhu. Osim u matičnom kazalištu, igra i u Teatru Exit i Binokular teatru, te gostuje u projektima Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo. I danas se pamti njegova nagrađivana monodrama “Münchhausen”, Frljićeve “Bakhe” izazvale su neviđene polemike, a uloge iz Kerempuha ovacije publike. Igrao je i u mnogim TV serijama i filmovima, od slavne Spielbergove “Schindlerove liste” do najnovijeg “Dnevnika Diane Budisavljević” Dane Budisavljević. 

Radnja “Pukovnika Ptice” je bizarna: skupina luđaka iz ustanove za mentalno oboljele ustroji “vojnu jedinicu” te se nastoje priključiti EU i NATO savezu. No tekst preko apsurdnog zapleta progovara o odnosu Europe i Balkana, tj. balkanskim snovima o EU i europskim mitovima o Balkanu. Također i o bolestima te disfunkcionalnostima društva pa se može reći da je to i snažna metafora vremena i prostora. 

Express:  U tekstu ‘Pukovnik Ptica’ sedmero ljudi iz ustanove za mentalno oboljele želi u Europu, ali je pitanje želi li Europa njih. Koja je njihova ideja?

Oni su ustrojili ‘vojnu jedinicu’ te se nastoje priključiti EU i NATO savezu i biti protektorat UN-a. To je njihova fantazma, maštarija. Ali tu je nešto drugo zanimljivo. Hristo Bojčev je tekst napisao 1994. godine. Ovaj podatak je važan zato što su ratovi u bivšoj Jugoslaviji nesumnjivo utjecali na njega, premda on u tekstu ne spominje naše konkretne sukobe, Hrvate, Srbe i Bošnjake, ili Tuđmana, nego temu stavlja u zamišljeno srce Balkana. S druge strane, 1994. godine nije bilo mobitela, a internetom se koristilo malo ljudi.  Dakle, u tehnološkom smislu, od tada je napravljen golemi civilizacijski korak. No u političkom, društvenom i kulturnom smislu smo nazadovali, kako je on to i naslutio u komadu. Cijeli taj prostor iza Željezne zavjese, gdje je bila Bugarska, i nas koji smo bili neposredno ispred ili uz tu Željeznu zavjesu, karakteriziralo je promišljanje o pravednijem društvu koje ni mi ni oni nisu isporučili. U bivšem sustavu građani su imali bolje uvjete besplatnog obrazovanja, zdravstva, povoljnog stanovanja i ljetovanja. Država se, istina, zadužila, a onda su odjednom zaključili da u sebi moramo pronaći domoljublje i nacionalni identitet pa će uz Božju pomoć i Crkvu sve doći na svoje. Pokazalo se potpuno obrnuto. Strahovi koje smo imali od nacionalizma bili su opravdani. Nacionalizam se ponovno pokazao najgorim užasom

Express: Koliko vam je blizak Hristo Bojčev kao autor?

Sviđa mi se. Bojčev je svjetski autor, cijenjeni dramski pisac. Za tekst ‘Pukovnik ptica’ dobio je mnoge nagrade, a najpoznatija je ona koju je dobio na Međunarodnom natjecanju dramskih pisaca British Councila 1997., gdje je pobijedio u konkurenciji od 400 drama iz svih krajeva svijeta. Nakon toga se počeo izvoditi u cijelom svijetu. U tekstu se poigrava sa stereotipima Balkana i donosi prepoznatljive karaktere, gotovo na rubu karikature. Ima komediografsku majstoriju, ali i poseban socijalistički patos, ne patetičnost, nego plemenit i poetičan humor. Zapravo, propitivanje života iza Željezne zavjese, ili iza brave psihijatrijske institucije, pobuđuje pitanje tko je tu zapravo lud - jesu li ludi oni koji se nalaze u instituciji i žele ići u Bruxelles ili Strasbourg, ili oni vani na slobodi? Ovi u instituciji jesu ludi, ali je normalno da su poludjeli od ludih okolnosti i ludog sustava u kojem žive. Samo nenormalan čovjek, psihopat i sociopat može funkcionirati u užasnim sustavima i užasnim vremenima. 

 | Author: Borna Filic (PIXSELL) Borna Filic (PIXSELL)
Express: Kakav je vaš lik tip luđaka?

Ne želim sve otkriti. To će publika procijeniti. Ni sam još nisam  načisto. Svaki luđak za sebe misli da je normalan. Moj lik zove se Daud, to je staro hrvatsko ime. Šalim se. 

Express: Koliko je taj tekst i danas aktualan?

Potpuno. Tekst se kritički bavi odnosom Europe i Balkana, tj. balkanskim snovima o Europi. To je satiričan tekst u izvornom starogrčkom smislu po kojem satira podriva u javnosti sve stupove moći - političke, ekonomske, crkvene i ostale. Smisao satire je u tome da se moćnike privede na predstavu, gdje ih glumci gađaju ubojitim replikama, a publika im se smije.

Express: Jeste li možda original aktualizirali tako da se može prepoznati hrvatska stvarnost?

‘Pukovnika pticu’ ne prevodimo izravno na Hrvatsku, ali se u predstavi svakako prepoznajemo. Prethodna Kerempuhova premijera bila je ‘Bilježnice Robija K.’ Viktora Ivančića, koja na duhovit način progovara o neupitnim svetinjama i tabuima hrvatske državotvorne mitologije. Političari i danas zaziru od kazališta jer 550 ljudi u publici koji ismijavaju temeljne postavke nekog političkog programa uvijek su opasni. Nekad su to ograničavali cenzurom.  

Express: Kad ti luđaci govore o bolestima, oni zapravo govore o disfunkcionalnostima društva. Na koje probleme upućuje ta metafora društva? 

Predstava upozorava na probleme posljedica rata. Nošenje s dubokim duševnim ranama, s odnosom prema herojima, militarizmom i njegovim mehanizmima. Naše društvo poznaje muku PTSP-a. Svaki čovjek koji je izložen ekstremnom nasilju pati od tog poremećaja. Ne samo veterani. Posljedice su vidljive na brojnim civilnim žrtvama rata kojima država ništa ne priznaje. Činjenica je da su, osim što su bili ranjeni, mnogi svjedočili ubijanju bliskih ljudi. To ostavlja nezacjeljive duševne rane. S time se također treba moći nositi. U užasu rata malo se ljudi pokaže iznimno hrabrima. Jedan mali broj ljudi čini zločine, bilo iz osvete ili neke druge patologije. Kod nas HDZ stvara mit o pola milijuna heroja i ta brojka iz dana u dan raste. Zločini nisu ni istraženi, a kamoli procesuirani i kažnjeni. Tako nam se i zločinci prikazuju kao heroji. Vjerujem da je mnogo samoubojstava izazvalo nefunkcioniranje i sporost pravnog sustava.

 | Author: Davor Visnjic (PIXSELL) Davor Visnjic (PIXSELL)
Express: Tekst se kritički bavi i odnosom Europe i Balkana, odnosno balkanskim snovima o Europi i europskim mitovima o Balkanu. Je li nam ulazak u EU donio ono čemu smo se nadali?  

Članstvo u EU nije ispunilo očekivanja. Treba što prije na dnevni red rasprava u Europi staviti pitanje jednakosti, ravnopravnosti. Kako građana, tako i država. Jednakost kao jedan od temeljnih političkih principa padom Berlinskog zida izgubio se iz politike. Desetljećima vlada argument da jednakost vodi u ‘uravnilovku’ i Gulag. Princip slobode je u međuvremenu kroz neoliberalizam devastirao radničku klasu i zemlje periferije. Te pojmove moramo iznova propitati. U vrijeme neoliberalizma sloboda se svodi na to da ja, kao izvrstan i učinkovit poduzetnik, imam slobodu tebe i masu drugih nesposobnih neobrazovanih, lijenih, ružnih, iz loših obitelji ‘poduzeti’ i iskorištavati do mile volje. Danas, kad nekoliko tisuća radnika mogu zamijeniti s jednim smartphoneom, onda mi više i ne trebate. Tehnologija je došla do ruba na kojem sve teže obrazuje vrhunske inženjere, a za ostale nema posla. Kad brigu oko obrazovanja prepustite tržištu, ona se pretvara u brigu o profitu. Svi samo brinu o nedostatku STEM kadrova, a nitko ne primjećuje da se bez velikog broja, prije svega žena, koje kod nas tradicionalno brinu o svemu, ne može obrazovati nikoga, a kamoli STEM-ovce/ke. Žene koje se bave ‘brižnim radom’ mi mizerno plaćamo i one dakako odlaze u bogate europske zemlje. O tome Europa treba razgovarati, pogotovo sad kad svjedočimo klimatskim promjenama. Političari ne prihvaćaju izraz ‘klimatska kriza’. Isključivo je prihvatljiv eufemizam ‘klimatske promjene’. ‘Kriza’, tvrde, izaziva paniku, a izraz ‘klimatska katastrofa’ je potpuno nedopustiv. Znanstvenici to dobro znaju, a javno o tome govori jedino Greta Thunberg. Naši znanstvenici su se jasno odredili. Njih 556 potpisalo je Apel za sustavnu klimatsku akciju. Užas požara u Australiji, do kojeg je doveo kapitalistički način proizvodnje, tjera nas da se zamislimo. Klimatska katastrofa jednako će uništiti mene i ovo nekoliko preostalih Srba u Hrvatskoj. Krivnju za klimatsku katastrofu nećemo moći prebaciti na Srbe. U tom smislu ova katastrofa djeluje univerzalizirajuće. Pred njom smo svi jednaki.

Express: Je li Hrvatska svjesna te nadolazeće katastrofe? 

Udruga Zelena akcija već 30 godina upozorava na probleme klime i uništavanje okoliša. Kontinuirano i sustavno radi na osvještavanju i educiranju. I ja sam ranije mislio da je ekološka kataklizma možda moguća za nekih 70 godina, a sad se pokazuje da smo bili naivni. Kad sam bio mlad, temperatura se ljeti rijetko penjala na 30 stupnjeva, a danas kad je ‘samo’ 30 stupnjeva, svi smo sretni. Nema više ni snijega. Naravno, on se može dogoditi, ali nestao je kao zimska činjenica, kad bi zapao u prosincu i okopnio tek u veljači ili travnju. Počinjemo biti svjesni i kroz poplave u kopnenom dijelu, ali i poplave te pijavice na moru.

 | Author: Davor Puklavec (PIXSELL) Davor Puklavec (PIXSELL)
Express: Ta Europa za kojom tako žude naši antijunaci danas je podijeljena na ultrakonzervativce i liberale, a ta linija razdvajanja polazi od Poljske, zalazi u Njemačku, spušta se do Mađarske, djelomično zahvaća Italiju i Hrvatsku itd. Gdje vidite izlaz iz takve situacije?

Ultranacionalistički populizam prijeti Europi, ali u zadnjim izborima za EU parlament jako su skočili Zeleni. U cijeloj Europi su vrlo jaki. U Austriji su, istina, koalirali s Kurzom. Što će biti, ne znam, a pretpostavljam da će Zeleni omekšati Kurza. Sad se čini da je rješenje u Kurzu. S druge strane, u Mađarskoj je Viktor Orban donio Zakon za posebnu kontrolu kazališta. Taj Zakon je donio nakon što je izgubio izbore u glavnom gradu i sedam manjih gradova. Godinama vrši pritisak, zbog čega su mađarski kazališni umjetnici, poput Arpada Schillinga, emigrirali. Veliki dio kolega, kao uostalom i kod nas, oportunistički je promatralo situaciju. No sad se pokazalo da novi Orbanov zakon žestoko pritišće kazališni život i slobode pa su se kolege sjetile da oni možda ipak ne bi bili baš tako revni fašisti, nego malo manje. Kao što Škoro, koji sad gradi novu ekstremnu desnicu, kaže da je propitivanje nacionalnosti njegove žene primitivni šovinizam. Kad on pjeva o ‘čudnim ljudima, čudnog imena’ to je valjda plemeniti, uzvišeni, kulturni šovinizam.  

Express: Kako komentirate rezultate predsjedničkih izbora? Jeste li se našli u grupi onih koji su začepili nos, kako se to nazivalo na ‘fejsu’, i glasali za Milanovića ili ste glasali iz uvjerenja? 

Novi predsjednik na ovoj poziciji neće moći napraviti štete kakve je napravio kao premijer. Osim drastičnog narušavanja radnog prava, ideja da smanji budžet za kulturu na 0,49 posto bila je razorna. Tadašnjoj ministrici kulture obećali su da će odmah, kad riješe ekonomiju, podići budžet, no to se nije dogodilo. Milanovićeva vlada kulturu nije zarezivala ni pola posto. To je sljedećem ultranacionalističkome ministru kulture otvorilo prostor da kulturu dotuče do kraja. Paradoksalno je što je Milanovića kulturna pustoš koju je prouzročio dovela do toga da se sad većini učinio kao jedini kulturni kandidat.

 | Author: Luka Stanzl (PIXSELL) Luka Stanzl (PIXSELL)
Express: Kako ocjenjujete mandat aktualne ministrice kulture?

Sadašnja ministrica provodi politiku svojeg ekstremističkog prethodnika u blažem obliku. Nisam očekivao zaokret od 180 stupnjeva, ali sam se nadao barem zakretanju. Ništa od toga. Tobože brani umjetničke slobode umjetnika pred nasrtajem njezina prethodnika koji divlja zbog povratka petokrake na riječki neboder. U slučaju Frljićeve predstave, izjavila je da poštuje umjetničke slobode, ali da umjetnost ne smije vrijeđati vjerske i nacionalne osjećaje. Donosi Zakon o samostalnim umjetnicima kojim će mimo cehovske udruge odlučivati tko od 1300 članova Zajednice umjetnika zavrjeđuje zdravstveno i crkavicu od penzijice, a tko ne.   

Express: Aktivni ste u platformama ‘Zagreb je naš’ i ‘Možemo’ te vijećnik zagrebačke gradske četvrti Donji grad. Kakva imate očekivanja od parlamentarnih izbora?

Ako se prisjetite rezultata na Europskim izborima, na kojima je izlaznost uvijek niska, u Zagrebu smo s našom koalicijom zelene ljevice, Možemo-Nova ljevica-ORaH, imali toliko glasova da bi nam isti rezultat na parlamentarnima donio barem jedno mjesto u Saboru. Dakle, očito je da se hrvatska ljevica budi i da je zelena. Namjerno ne spajamo platforme ‘Zagreb je NAŠ’ i ‘Možemo’ pod jednu kapu. Logika lokalne politike je sasvim nešto drugo nego nacionalna politika, one imaju potpuno različite teme, mehanizme i načine djelovanja. 

Express: S obzirom na niz poteza, od pitanja famoznih fontana, mostova koji se raspadaju i totalnog kaosa s odvozom smeća, uz naravno, proces u slučaju Krašograda, koliko je izvjesno da je Bandićeva vladavina pri kraju?

Naš Lijevi blok u Gradskoj skupštini pod vodstvom Tomislava Tomaševića uspio je sa samo četvero skupštinara/ki u ovom sazivu produljiti trajanja sjednica od nekoliko sati na najmanje dva dana, a nekad čak na tri ili četiri dana. Imamo dobro pripremljene rasprave po većini točaka dnevnog reda. Postavljamo prava pitanja i nudimo rješenja. Nismo gradonačelnikove ručice, kako je navikao. Takvi smo i u Vijećima gradskih četvrti, gdje također imamo ljude, kao i u mjesnim odborima. Uvjeren sam da gradonačelnik pada u proljeće iduće godine.

  • beverlyferro 10:10 05.Veljača 2020.

    Puno novca (od 150 do 250 USD / sat) zarađujem putem interneta putem interneta. Prvog mjeseca primio sam ček za 24568 USD, ovaj internetski posao je jednostavan i razumljiv, ne morate ići u ured, to je njegov poSao od kuće ... prikaži još! preko interneta. Ova je prilika za posao trenutno za vas. Ako želite, samo pokušajte na priloženom mjestu .... Idite na web mjesto ispod i započnite .... .....>>>>>>> w­w­w.c­a­s­h­f­l­o­w­77.c­o­m

  • Avatar Dannilenka
    Dannilenka 00:48 05.Veljača 2020.

    Uđite u najbolji erotski klub -- XLady.fun

  • spaner 20:01 03.Veljača 2020.

    ako uspije pokupiti nešto crkavice,ovi drmaju jače nego šoker