Sredina 19. stoljeća bilo je doba dubokih društvenih, tehnoloških i znanstvenih promjena, razdoblje koje je oblikovalo temelje modernog svijeta. Bio je to vrhunac druge industrijske revolucije, vrijeme u kojemu su željeznice počele povezivati udaljene krajeve, parni strojevi pokretali su tvornice i brodove, a znanstveni časopisi, svjetske izložbe i patentni uredi služili kao platforme za širenje tehnoloških inovacija. Gradovi su se širili, društva mijenjala, a znanje je postajalo ključni resurs. Znanstvenici i izumitelji su, više nego ikada prije, postajali pokretači promjena i simboli novog, optimističnog doba. U tom svijetu punom kontrasta - napretka i siromaštva, nade i nejednakosti, političke nestabilnosti i znanstvene radoznalosti - djelovali su mnogi velikani poput Michaela Faradaya, Samuela Morsea, Isaaca Singera i Louisa Daguerrea.
2766
prikaza
Zaboravljeni hrvatski vizionar Dionizije Marašić ili izumitelj pisoara bez mirisa
On nije izumio telegraf, šivaći stroj ili fotografiju, ali je imao sjajne ideje koje su bile ispred svoga vremena. Danas bi bio potpuno nepoznat široj javnosti da nije bilo djelatnika Leksikografskog zavoda
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
