Life
2406 prikaza

3.000 novih dokumenata o ubojstvu JFK-a: Tko ga je ubio?

John F. Kennedy uoči ubojstva
public domain
Sva sila pitanja oko Oswalda vapi za odgovorima, je li on doista bio blizak s ljudima iz CIA-e

Prije točno 25 godina SAD je donio zakon prema kojem se nakon 25 godina imaju javno objaviti svi preostali tajni dokumenti o ubojstvu presjednika Johna F. Kennedyja. Jedini koji je ovlašten tu objavu zaustaviti, zakon propisuje, jest predsjednik SAD-a. A kako rok istječe upravo ovog četvrtka i kako je Donald Trump najavio da on neće blokirati objavu, skoro je 100 posto sigurno da ćemo doživjeti objavi do sada nikad viđenih 3100 dokumenata i 30.000 njih koji su ranije objavljeni tek djelomično.

Zakon iz 1992. dijelom je bio odgovor Kongresa na film Olivera Stonea „JFK“ prema kojem je iza ubojstva 35. predsjednika SAD-a stajala vladina urota. Quartz sada navodi kakve će biti moguće reakcije dviju najzainteresiranijih skupina; povjesničara i teoretičara zavjera. Povjesničari uglavnom smatraju da neće biti objavljeno ništa što bi posebno promijenilo službenu verziju FBI-a prema kojoj je Lee Harvey Oswald djelovao sam.

Lee Harvey Oswald | Author: public domain public domain

Neki vjeruju da bi se napokon moglo diznati zašto je CIA imala specifičan odnos oko FBI-eve verzije, kao i otkrivanje nekih detalja o putovanju Oswalda u Mexico City u u rujnu 1963., nekoliko mjeseci prije atentata u Dallasu. Ono što je objavljeno u srpnju ukazuje na to da je CIA bila zabrinuta oko istinitosti verzije FBI-a da je Oswald djelovao sam na temelju svojih marksističkih ideja.

CIA je, piše Quartz, svoje sumnje držala u tajnosti kako Warrenova komisija ne bi zoznala o pokušajima SAD-a da ubije Fidela Castra u ranim 60-ima. Oswaldov motiv bi u tom slučaju mogao biti da je to bila osveta za pokušaje ubojstva Castra. Neki povjensničari smatraju i to da bi se u tim dokumentima mogli pronaći tragovi o vojnom državnom udaru protiv južnovijetnamskog lidera Ngoa Đinha Diema 1963.

Nevolja po CIA-u bila bi i veća ako bi se potvrdilo da je CIA namjerno krivo navodila komisiju kako bi skrila da je Oswald u Mexico City loše nadzirala, a da se on susreo s kubanskim diplomatima, sovjetskim špijunima i KGB-ovim stručnjacima za atentate. Što se teoretičara zavjera tiče, Trump je navodno tweetao da će pustiti objavu dokumenata nakon razgovora s Rogerom Stoneom, čovjekom koji je, kao notorni politički operativac, pomogao Trumpu lansirati kampanju za izbore.

John F Kennedy | Author: Wikipedia Wikipedia

On je, naime, i sam teoretičar zavjera i tvrdio je u svojoj knjizi da je ubojstvo organizirao Lyndon B. Johnson. I dok je Quartz situaciju uoči objave sagledao hladno i činjenično, Independent je svoju priču organizirao oko knjige danas 88-godišnjeg Antonija Veciane, umirovljenika iz Miamija, čovjeka koji je u svojim najboljim godinama bio u središtu protu-Castrovskih operacija i protukomunističkih planova diljem Latinske Amerike.

Čak je svjedočio susretu CIA-inih susretu najviših agencijinih operativana s Oswaldom uoči atentata. Bila je riječ o njegovim memoarima „Uvježban da ubije“ u kojima je napisao da je bio na Kubi bankovni službenik, da je izvorno podržavao Castrov gerilski rat protiv omraženog diktatora Batiste koji je ugnjetavao narod siromaštvom i korupcijom. Ali i to da Castro izvorno nije bio marksist, što je činjenica, nego da se SSSR-u okrenuo nakon što je SAD odbio podržati i priznati njegovu pobjedu.

Veciana se stoga okrenuo protiv Castra, a morao je i bježati s Kube kad je prijetilo da ga uhvate. Ušao je u skupinu Alpha 66, jednu od najozloglašenijih organizacija Kubanaca u egzilu. Sve uz pomoć CIA-e. Što se Kennedyja tiče, oni doista jesu nastojali srušiti Castra, ali akciju u Zaljevu svinja John Kennedy joj se protivio, nije joj pružio zračnu podršku i ona je propala.

Lee Harvey Oswald | Author: public domain public domain

Pa još kad je Kennedy odbio napasti Kubu 1962., na vrhuncu krize s nuklearnim projektilima, među redovima CIA-e i Pentagona bilo je onih koji su mu to jako zamjerili. Posebno radikalni kubanski izbjeglice. Robert Kennedy je poslije čak priznao da je Nikiti Hruščovu te 1962. rekao da možda neće biti u stanju kontrolirati neke svoje generale. A onda opet malo o Veciani. Bio je rujan 1963. kada je Veciana slučajno na sastanak s izvjesnim Mauriceom Bishopom iz CIA-e došao malo ranije.

I zatekao ga u društvu blijedog mladog čovjeka, koji se predstavio kao Lee. Dva mjeseca poslije Veciana je, tvrdi, prepoznao mladića u liku Leeja Harveyja Oswalda nakon što je Kennedy već bio mrtav. I naravno da je Veciana tada zaključio da bi bilo pametno da o svemu što je vidio šuti. Neki vrijeme. Kakvih 50 i kusur godina. Pritom je dobio i metak u leđa, čudesno preživjevši.

Nakon niza zamršenih odnosa vrlo sumnjivih ljudi iz CIA-e i čudnih sudbina, Independent se pri kraju osvrće na niz stvari s kojima je u svom filmu barato Oliver Stone. Službena je verzija da je Lee Harvey Oswald, kao komunist, prvo prebjegao u SSSR. A onda da se vratio u SAD. I tu se dolazi do niza neobičnih okolnosti.

Lee Harvey Oswald | Author: public domain public domain

Oswald je dobio putovnicu, dobio je čak i zajam da si sredi stambeno pitanje. Pa je još veći dio 1963. proveo družeći se s tvrdolinijaškim antikomunistima po New Orleansu, postao je blizak Rusima u egzilu u Dallasu... „Čudan način za provoditi slobodno vrijeme za jednog marksista“, poentirao je Stone u svom filmu. No, za barem dobar dio odgovora na mnoga pitanja samo je potrebno pričekati obećanu objavu dokumenata. Pa makar doista nikada ne doznali cijelu istinu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.