Amaterizam i čast antičkih vremena zapravo su puki mit. Doista takve bile su tek Coubertinove moderne igre
To da je jedan od olimpijskih pobjednika u antici bio i ozloglašeni rimski car Neron, danas je slabo poznato. Karl-Wilhelm Weeber u svojoj je knjizi "Nesvete igre: Antička Olimpija između legende i stvarnosti" koja skida romantični veo amaterizma i časti s mita o olimpijskim igrama u staroj Grčkoj. Igre na kojima je Neron nastupio 67. godine Nove ere, organizirao je u Rimu i izvorno su se trebale održati dvije godine ranije. Ali, kako je Neron imao određene obaveze kao car, sredio si je da se igre malo odgode. Neron je prethodno igre sebi u čast nazvao Neronia, a pobrinuo se da se u kategorije natjecanja uvedu i pjevanje i gluma, za što si je umislio da je on u njima briljantan.
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
