Life
3631 prikaza

Evo vam 140 milijuna kuna za obnovu, a dalje kako Bog da!

Sanjin Strukić (PIXSELL)
Hrvatska je zemlja propuštenih prilika. Ako bi neugodnu tradiciju trebalo prekinuti, ovo bi bio dobar novi početak. Obnova Zagreba može biti šansa za renesansu grada, ali...

Konture obnove Zagreba napokon su poznate.  Ona bi se trebala odvijati u dvije faze. Prva će početi odmah i za nju je Vlada posebnom odlukom  osigurala 140 milijuna kuna interventnih sredstava. Cilj te prve faze je sistemsko i financijsko rješenje problema krovova, dimnjaka i bojlera kako bi stanari čije zgrade budu popravljene najkasnije do jeseni mogli u stanove.

Drugu fazu - koja će trajati dugo i podrazumijevat će velike, skupe i složene građevinske, arhitektonske, statičke, urbanističke i konzervatorske zahvate  - regulirat će zakon koji bi trebao biti izglasan do kraja zasjedanja ovoga saziva Sabora. 

U Vladi kažu kako očekuju da će zakon - bude li sve išlo prema planu - biti izglasan u  hitnom postupku, na zadnjoj ili predzadnjoj sjednici Sabora, dakle do 15. svibnja, i da će riješiti te probleme. Ministarstvo je dovršilo nacrt zakonskog teksta prije dva tjedna, ali su od tada trajale konzultacije. 

NIJE LAKO, ALI... Life Robert Torre govori o životu u doba korona virusa, panike...

“Ide se na skraćene procedure i stavljanje izvan snage nekoliko zakona iz više razloga”, kaže nam izvor iz ministarstva upućen u sve detalje vezane za zakon. 

“To se u ovakvim nepogodama uvijek radi – imamo iskustvo od poslijeratne obnove, preko Stona, do Gunje - kako bi se zgrade što prije osposobile, a ako govorimo o Zagrebu, onda valja reći da nije samo oštećena imovina, javna i privatna, nego te zgrade predstavljaju i trajniju ugrozu za ljude koji danas prolaze pored njih”, kaže naš sugovornik.  

Zagreb se doista svako malo trese, dosad je zabilježeno više od 1100 manjih potresa, koji - premda ne “drmaju” - rade štete, a podrhtavanje tla se nastavlja. Ono dodatno oštećuje načete objekte, dovodeći katkad, kao u noći na utorak, do otpadanja nezanemarivih komada žbuke s vrha zgrada na pločnik (na križanju Gundulićeve i Masarykove), pa je ugrožena sigurnost ljudi u najužem centru grada.

Upitno je i koliko velike privatne investicije u unutrašnjost zgrada imaju smisla ako statička sigurnost nije riješena (većini stanara je 20.000 kuna za bojler velika investicija, da i ne govorimo o tome kako su cijene demontaže dimnjaka i odvoza šute otišle u nebo). 

 | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)
Novi jak potres uvijek postoji kao mogućnost, a on bi sve takve zahvate mogao učiniti besmislenima i dovesti ljude na rub financijskog sloma. Raseljene žrtve potresa muče i neizvjesnost povratka u stan ili kuću, lagani zaborav priče u široj javnosti i neizvjesna perspektiva rješenja. Naš sugovornik iz Ministarstva zaključuje: 

“Bit priče je, stoga, jednostavna: početi rješavati probleme što prije. Ne možemo građane preko ljeta ostaviti u neizvjesnoj situaciji. Između ostalog, ako bi raspuknuti zidovi dočekali jesenje kiše, stvar bi mogla prerasti u problem još većih dimenzija. To moramo izbjeći.”

Ministarstvo - objašnjava on - o nabavi sredstava trenutno razgovara i pregovara sa Svjetskom bankom, drugi izvor je europski Solidarity fond. 

“Premijer Plenković je naglasio da se u takvim situacijama podrazumijeva i pokretanje međunarodne donatorske konferencije. Za sve to je potreban zakonski okvir jer oni koji daju novac žele vidjeti jesu li pravila poznata i jasna.” 

Potres u Zagrebu 1880. godine Zagrebačka 1880. Life Standardi izgradnje iz zlatnog doba za Zagreb su izgubljeni

Koncept dugoročnog rješenja  izazvat će sigurno nove prijepore, sukobe i osporavanja. Grad i Vlada nisu na istoj valnoj dužini; arhitekti i inženjeri, konzervatori i dimnjačari, kunsthistoričari i sociolozi imaju  - blago rečeno - različite poglede na proces. Političari, koji o svemu odlučuju, vide perspektivu skorih izbora, najprije parlamentarnih, a na proljeće iduće godine i lokalnih. 

“To je reket”, kaže jedna oporbena političarka i dodaje: “Oni ovim nisu ništa riješili. Dat će ljudima novac, ali kažu im da moraju  ugraditi nove bojlere iako na mnogo mjesta za tim nema potrebe. Kome se pogoduje? Čiji su bojleri? Nije riješeno ni tko će izvoditi te radove ni niz drugih detalja. A tu je i predizborni moment.”

Stradale građane najviše zanima što brže vraćanje objekata u funkciju jer je Grad još u kaotičnom stanju, a jesen, s kišama, nije tako daleko. Josip Atalić, profesor na Građevinskom fakultetu, voditelj tima koji je ispitivao statiku zgrada u Zagrebu, stručnjak za protupotresnu gradnju, za Express je opisao konture trajnog rješenja: “Mi smo kao struka rekli što bi načelno trebalo učiniti. 

 | Author: Jurica Galoic/PIXSELL Jurica Galoic/PIXSELL
Rekli smo koje su minimalne razine obnove. Što su one više, to je, naravno, bolje. Naš glavni prijedlog je seizmički certifikat, koji bi svakom građaninu jasno pokazao koja je otpornost građevine na potres, odnosno s kojim rizikom on živi. Time bi bila definirana budućnost. Što se tiče broja onih koji su napustili Centar, ne postoje precizni podaci. Osobno znam 20 obitelji koje su otišle. 

Postoje podaci za one koji su u Cvjetnom naselju, u studentskom domu. Obnova može ići blok po blok, da bi se sve olakšalo. Grad bi stao kad bi se sve blokiralo. Postoje mnoge moderne metode učvršćivanja i antipotresne  obnove, s vlaknima i mrežicama, recimo, ali nažalost, svaka zgrada je priča za sebe i svaki projektant bi trebao sagledati zgradu u cjelini, ali i blok kao takav. Osobno se bojim rješenja koja bi građani sami izvodili jer bi mogli napraviti veću štetu.” 

Atalić objašnjava kako su se nove zgrade u Albaniji - u kojoj je boravio nakon tamošnjeg potresa - raspale kao da su sagrađene ciglom prije 150 godina.

INSAJDERSKA PRIČA Top News Projekt od milijardu eura: Tko će se usrećiti u obnovi Zagreba

“Insajderi“, kaže on, “tvrde da je riječ uglavnom o nezakonito sagrađenim zgradama, kojima su inspekcije tijekom gradnje presjekle stupove jer je ministarstvo htjelo zaustaviti gradnju, no investitori su nastavili, pa je u potresu sve leglo... I mi ćemo biti u opasnosti ako se sadašnje štete saniraju samo kozmetički. Ako posao ne bude učinjen kako treba, svaki novi potres napravit će veliku štetu.”

Izvor iz Ministarstva kaže kako će statička sigurnost zgrada biti važan element obnove: “Temeljno što želimo postići je mehanička otpornost građevina, koje će u budućnosti morati imati i seizmički certifikat. Ali taj certifikat nije cilj nego nusprodukt, on je posljedica ovog procesa. Cilj nam je dići svijest građana kako bi u budućnosti imali jasniju sliku o tome kakve su zgrade, koje rizike nose, na što se troši njihov novac. To će svakako utjecati i na cijenu nekretnine.”

 | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)
Ove su zgrade, slaže se naš sugovornik s Atalićem, u potresu izgubile svoju mehaničku otpornost, i njih bi novi udar  još jače oštetio, možda i srušio. Vlada će pomoći proaktivne građane,  ali o dugoročnoj sigurnosti zgrada ipak će se brinuti Vlada i Grad. 

“One u ovakvom stanju  ne smiju dočekati idući potres”, kaže sugovornik iz Ministarstva pa nastavlja: 

“To je također smisao ovog zakona. Vlada će uskoro pomoći građanima koji su proaktivni, koji su krenuli u zaštitu zgrada od padalina, da se prekriju, da se uklone opasni dijelovi krovova, jer svaka dizalica košta, to nije besplatno, ali i da se obnove dimnjaci i omogući topla voda. Krenut će dotok sredstava kako bi se što prije omogućio život, a onda što prije i obnova zgrada, čim se zakon izglasa. Vlada je osigurala sredstva, na tome smo radili početkom tjedna. U rebalansu su nađena sredstva. Zahtjev za povlačenje sredstava će provoditi upravitelji zgrada. Sustav postoji. Oni će prikupiti dokumentaciju o dosadašnjim troškovima, koji će biti obrađeni i određen povrat. Subvencioniranje bojlera će se također osigurati iz državnih sredstava preko Fonda za energetsku učinkovitost, a dio sredstava će se povući iz Fonda za zaštitu okoliša. Građani moraju biti proaktivni, trebaju početi štititi svoje zgrade, a Vlada će osigurati 140 milijuna kuna.  Zakon bi trebao biti izglasan prije raspuštanja Sabora...”

PAKT ZA ZAGREB Top News Plenki i Zoki u tajnom paktu ruše Bandića - gotov je

Mirjana Čagalj iz HGK u obnovi vidi veliku priliku ne samo za urbanističku rekonstrukciju povijesne jezgre grada nego i za razvoj domaćih industrija obrta, koji će u Zagrebu imati posla godinama. I gdje god je to zakonito, domaći će proizvođači imati prednost.

Drugi naš sugovornik, također blizak HGK, upozorava na druge neriješene probleme. Kaos u Gradu je njihovo izvorište. 

“I dalje je centar Zagreba nesigurno mjesto, iako to nitko neće javno reći. Potresi i dalje drmaju zgrade, još ima komada fasada, zabata i drugih elemenata koji se mogu odlomiti i pasti. Veći dio toga je riješen, ali ne sve. Grad u početku nije imao ni kontakt broj na koji je moguće prijaviti štetu, onda su dali mail, koji je zapunjen nakon 35 minuta, pa telefonski broj, s kojeg se ljudima nitko nije javljao. Nije mi jasno kako mogu imati ured 12 godina, a nisu spremni odgovoriti na ta pitanja. Još se radi hitna sanacija, sklanjaju se nesigurne točke, ali nedovoljno brzo. Druga hitna stvar jest evidencija ljudi koji su ostali bez svojih domova. Ona još ne postoji niti u osnovnom obliku, a kamoli da idemo dalje pa pitamo koliko ih je u najmu, koliko ima zaštićenih najmoprimaca, obitelji s djecom, umirovljenika, dakle kakva je struktura te skupine koju je potres najviše pogodio, a Grad mora odgovoriti na pitanje kamo s tim ljudima koji se sutra neće moći vratiti u svoj dom. Oni negdje moraju biti i u ovom tekstu zakona traži se rješenje, koje mora biti brzo jer im se mora pomoći.”

Intencija države je da sve građevine, kuće i višestambene zgrade dovede do razine statičke sigurnosti, objašnjava naš izvor. 

“Dakle, to bi bio grubi roh-bau: vaša bi građevina trebala biti posve sigurna i čvrsta kako je potres iste ili veće snage kao ovaj zadnji ne bi razorio, a dalje bi bilo na vlasnicima - unutarnje uređenje, detalji. Još se raspravlja o postotku u kojem bi, u ovom dijelu obnove koji se odnosi na sigurnost, sudjelovala država. To je politička odluka, štoviše to je jaka politička odluka i ona će morati biti donesena brzo.”

 | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)
Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta, kaže za Express: 

“Društvo arhitekata Zagreba, Arhitektonski fakultet, Komora arhitekata, povjesničari umjetnosti, sociolozi, pejzažni arhitekti, urbanisti...,  svi smo se udružili kako bismo zajednički našli rješenje kako dalje. Nažalost, na početku smo dobili u ruke jedan nespretno sročen zakon,  koji nije sagledao problem u cjelini, pa niti razliku između povijesnoga gradskog središta Zagreba i njegovih prigradskih zona. Sazvan je državni savjet pri Ministarstvu graditeljstva, koje nije usvojilo niti jednu od naših primjedbi iako smo nudili suradnju.  Nakon toga je uslijedio muk. On traje nekoliko tjedana, ništa se ne događa. Poslali smo pismo predsjedniku Republike i premijeru kako bismo ih upozorili na to što se događa. Oni su nakon toga sazvali širi krug stručnjaka - mi smo se zalagali za interdisciplinarni pristup - no Ministarstvo graditeljstva to nije uzelo u obzir nego se fokusiralo samo na potresnu sanaciju konstrukcija zgrada. Ovaj novi zakon predlaže derogiranje Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju te djelomično Zakona o javnoj nabavi. I sad se mi pitamo - a kakva će to obnova biti ako ne vrijede osnovni zakoni koji propisuju tko tu može raditi i pod kojim uvjetima i kako. Taj zakon umjesto rješenja ostavlja mnoga pitanja otvorenima, a čim su stvari nedefinirane, ostaje mogućnost njihova različitog tumačenja i manipulacija. 

Zakon ne sagledava stvari cjelovito, ne sagledava ih interdisciplinarno, bavi se jednako centrom grada kao i obiteljskim kućama u rubnom prstenu oko grada. Mi smo se zalagali za to da se mora prići obnovi povijesne jezgre, ali kroz cjelovit pristup. To znači konstrukcija, kuća, blok, unutarnji dio bloka, javni prostor, komunalna infrastruktura... Treba riješiti problem prometa u središtu grada. Sad nam je, dakle, prilika pokrenuti urbanu obnovu gradskog središta koje je u zadnjih 20 ili 30 godina zapušteno, a potres nas je na to natjerao. Država i Grad ne komuniciraju i ne surađuju međusobno, država radi svoje, Grad svoje, osniva svoj savjet i pokreće izradu Programa obnove Gornjeg i Donjega  grada, struka se našla između jednog i drugog, a obnove nema... Grad i država moraju surađivati; mora postojati jasan odgovor tko će to financirati i pod kojim uvjetima, a obnovu bi moralo voditi neovisno tijelo. To ne može raditi niti Ministarstvo graditeljstva niti gradski uredi nego se mora formirati ustanova koja bi cjelovito vodila obnovu Gornjeg i Donjega grada. Naravno, tu je i pitanje spomenutog financiranja. Grad i država moraju zadržati postojeće stanovnike centra grada, centar mora ostati živ, sa svojim mentalitetom, sa zagrebačkim štimungom, da se osjeti duh grada, u kojemu, ako je sve dobro građanima, bit će isto tako i mnogim turistima u budućnosti - a turizam je već dugo vrlo značajna gospodarska djelatnost u gradu. Sad je prilika za to…”

Hrvatska  je – općenito govoreći – zemlja propuštenih prilika. Ako bi neugodnu tradiciju trebalo prekinuti, ovo bi bio dobar novi početak. Obnova Zagreba može biti šansa za renesansu grada, čiji gradonačelnik ni sa skoro 200 milijardi kuna kojima je raspolagao u Gradu i Holdingu nije uspio obnoviti ni fasade u centru, a prometno, civilizacijski i urbanistički ga je uneredio, dovevši ga do razine sluma. 

Sve baltičke prijestolnice, izašle iz mrkloga sovjetskog mraka, danas izgledaju bolje i ljepše od belog Zagreba grada, kojemu na čelu stoji crni Bandić, nadajmo se - zadnji put.

  • Avatar JenniferWE92
    JenniferWE92 06:08 03.Lipanj 2020.

    Тrаžitе ozbiljnе odnosе? Sаmo su se pravе sаmohгаnе djеvоjke spгemne zа druženje! – w​​w​​w​​.​k​i​s​s​t​​o​​k​​.​​c​​o​​m

  • Avatar BarbaraAO96
    BarbaraAO96 04:29 31.Svibanj 2020.

    Lisa, 32. w​​w︅︆​w​.​l​​o︅︆ve​​x​​x​​.​c​︅︆l​​u​b

  • Avatar KarenMA92
    KarenMA92 11:42 30.Svibanj 2020.

    Тražim seks, аli hoćeš li? Uđi ovаmo –– w​​w​​w​​.​k​i​​s​s​t​​o​​k​​.​​c​​o​​m