"Ljudi promatraju pravosuđe primarno kroz velike kaznene postupke, a zapravo su u doticaju s potpuno drugom granom prava. Imamo danas područja u kojima možete svoju parnicu riješiti vrlo brzo. Drugo je pitanje jeste li zadovoljni presudom. Veći dio predmeta se završava u kratkim rokovima - do godine dana.
Možda se to može još skraćivati. Jedan od načina je promjena procesnih pravila - do kada stranke mogu neke dokaze predlagati. Jer se u tim predmetima ne može dokaz čuvati za žalbu. Stranka mora taj dokaz dati na vrijeme. To je jedan od načina na koji će se u budućnosti sasvim sigurno skratiti vrijeme trajanja postupka", kaže sudac Kontrec. Razlozi zbog čega pojedini predmeti kod nas dugo traju su različiti.
"Jedan je nesređeni društveni odnosi. Mi smo iz socijalizma, iz društvenog vlasništva, ušli u kapitalizam i uspostavili smo pravo vlasništva kao temeljno pravo, a imamo nesređene evidencije o nekretninama. Neka područja zemlje, u građanskoj grani sudovanja, imaju sasvim sigurno 50-60 posto samo vlasničkih predmeta. Zadar, Split, otoci... Toga nema na sjeveru zemlje jer su vlasnički odnosi sređeniji, zemljišne knjige su sređenije.
Jedan od razloga za dugo trajanje postupaka bila je praksa koja je ranije postojala na višim sudovima - višestruko ukidanje predmeta. No od 2011. rečeno je kako više nema višestrukog ukidanja predmeta", kaže Kontrac te dodaje kako su i česte promjene zakona također razlog zašto postupci kod nas znaju trajati dugo.
"Možda je najdrastičniji primjer izmjena ovršnog zakona. Od 1995. do 2017. imali smo tri zakona s ukupno 22 izmjene ovršnih propisa. To sasvim sigurno nije normalan način donošenja propisa. U bilo kojoj sređenoj zemlji propis se donese, daje se dovoljno vremena za pripremu primjene propisa, od pola do godine dana.
Propis se počinje primjenjivati i svi su pripremljeni na taj novi propis te se onda, nakon desetak godina, mijenjaju, a kod nas se na svakom zasjedanju Sabora promijeni barem 10-ak propisa jer se u praksi vidjelo da neka odredba nije do kraja jasna", ističe predsjednik udruge sudaca. Zakoni se često mijenjaju i zato što su loši. Izmjenama se poboljšavaju, ali pitanje je u kojoj mjeri.
"Zakoni su alat sudova. S lošim zakonima nema dobrog rezultata", tvrdi Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu. Za 24sata ustvrdio je kako se zakoni pišu po narudžbi lobija, pa je onda i svako otimanje javnog novca - našeg novca, po zakonu. Suci kažu kako je politika svojim čestim izjavama o katastrofalnom stanju u pravosuđu bitno pridonijela nezadovoljstvu javnosti u rad sudaca.
"Političari se ponašaju kao da oni nemaju veze s time", kažu nam suci ističući kako se zna tko donosi zakone. Osim objektivnih razloga za dugotrajnost postupka, dio sudaca probleme u njihovoj profesiji vidi u samom načinu izbora sudaca. Smatraju kako zakon treba izmijeniti i sustav urediti tako da pravila za izbor sudaca budu transparentna te da najbolji prolaze, a to, ističu, nije uvijek slučaj. Suce, naime, bira Državno sudbeno vijeće koje ima 11 članova.
U većini su suci koji su izabrani na općim izborima između samih sudaca. Oni imaju sedam glasova. Tu su još i dva profesora te dva saborska zastupnika. Vijeće donosi odluku s većinom od šest glasova. No često se imenuju kandidati koji po rezultatima svojega rada ne spadaju u prvih desetak. Osim mjerljivih rezultata, dio bodova kandidati dobivaju i za intervju s članovima DSV-a. I tu se često događaju dramatični preokreti. Sportskim rječnikom rečeno, autsajderi pobjeđuju na samoj ciljnoj crti.
Primjerice, u kazneni odjel Županijskog suda u Zagrebu, koji rješava najsloženije kaznene predmete u državi, DSV je na prošlomjesečnoj sjednici imenovao sutkinju koja se uopće nije natjecala za kazneni, nego za građanski odjel tog suda. Nadalje, DSV je lani u listopadu raspisao natječaj za četiri suca kaznenog odjela Županijskog suda u Zagrebu i četiri suca građanskog odjela toga suda na koji su se javila 103 kandidata. Među njima izabrani su 71. i 73. s liste.
Suci i odvjetnici tvrde kako se kod takvih izbora žestoko lobira te da bi profesionalni lobisti imali što naučiti kad bi im se omogućilo da prate taj postupak. U Mostu tvrde kako je javna tajna da se u DSV-u događa trgovina, dok zastupnik Mosta Nikola Grmoja ide korak dalje i tvrdi kako treba promijeniti način odabira DSV-a jer je "DSV izvor korupcije". Žestoka borba za napredak u sudskoj hijerarhiji, osim profesionalnog izazova, je i novac.
Prosječna plaća prvostupanjskih sudaca, općinskih i prekršajnih sudova, s prosjekom od 23 godine radnog staža iznosi 9974,38 kuna. Trgovačkih sudova, s prosjekom od 25 godina radnog staža, 11.299,58 kuna, županijskih sudova, s prosjekom od 25,5 godina radnog staža, 14.253,52 kune, s tim da uskočki suci imaju dodatak od 15 posto. Kako bi postali suci uskočkog odjela, kandidati moraju potpisati pristanak da ih se periodično provjerava.
Tako djelatnici tajnih službi obilaze njihove susjede, rodbinu, prijatelje, čak im mogu provjeravati mailove, poštu ili pratiti telefonske razgovore. Suci visokog trgovačkog suda, s prosjekom od 27 godina radnog staža, imaju plaće od 17.466,37 kuna, a suci Vrhovnog suda 19.452,54 kune. Više manje svi u sustavu smatraju kako su plaće sudaca prvostupansjkih sudova premale s obzirom na opseg njihovih poslova i odgovornost koju imaju.
Primjerice, na Općinski kazneni sud u Zagrebu lani je zaprimljeno ukupno 4510 kaznenih predmeta, a riješeno je 4498 kaznenih predmeta, s time da su u 2016. godini na Općinskom kaznenom sudu predmete rješavala 33 suca. U 2017. do danas zaprimljeno je 3779 kaznenih predmeta, a riješeno je 3898 kaznenih predmeta, a u 2017. predmete je rješavalo 30 sudaca.
Ispada da je svaki sudac riješio 136 predmeta godišnje. Nije rijetkost da imaju i po četiri rasprave dnevno. Ako se zna da je prosječna neto plaća u Zagrebu gotovo 7000 kuna i da vozači ZET-ovih autobusa imaju 7500 kuna, jasno je da bi im plaće trebale biti više.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
80% sudaca su nesposobni ili spadaju u grupu korumpiranih, dok 20% su pošteni i ti se bore za komad kruha , potpuno isti je omjer i među odvjetnicima a posebna priča su općinski državni odvjetnici, argumentirano i dokazivo prednjaće Pula, ... prikaži još! Osijek pa Zagreb, za onu sutkinju iz Šibenika važi samo zatvor to je posebna grupa !