Life
807 prikaza

Hrvatski učenici ne znaju ništa o pticama i ribama

Djeca u školi
Thinkstock
Rezultati hrvatskih učenika u istraživanju PISA-e u konstantnom su padu već deset godina

U četvrtom ciklusu PISA istraživanja iz područja prirodoslovlja, u kojem su sudjelovali prošle godine, hrvatski učenici su, kao i svih prijašnjih godina, postigli ispodprosječne rezultate. S 475 bodova svrstali su se na 37. mjesto među ukupno 72 zemlje koje su sudjelovale u istraživanju. 

Najbolji je Singapur s 556 bodova, a slijede Japan s 538 bodova i Estonija s 534 boda. Od europskih zemalja osim Estonije visok rezultat postigla je i Finska koja se plasirala na peto mjesto, iza Tajvana. Susjedna Slovenija s 13. mjestom na svijetu, na trećem je mjestu među europskim zemljama.

Hrvatska se nalazi iza Mađarske i Litve, a ispred Argentine, Islanda i Izraela. Posebno, prema riječima voditeljice PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth, zabrinjava činjenica da rezultati hrvatskih učenika stalno padaju i od 2006. godine broj postignutih bodova smanjio se za 18. 

No u tom padu Hrvatska nije usamljena jer i neke druge europske zemlje bilježe sve lošije rezultate, primjerice Grčka, Island, Slovačka, Litva.. Zabrinjavajuće je da četvrtina hrvatskih učenika iz prirodoslovlja nema ni osnovne kompetencije, odnosno da loše poznaje biologiju, geografiju, fiziku, kemiju... 

Samo ih 0,4 posto ima najvišu razinu znanja, koju ima čak 5,6 posto singapurskih učenika. U desetak godina koliko sudjelujemo u PISA istraživanju, koje se provodi svake tri godine, zadovoljstvo naših učenika učenjem prirodoslovlja palo je za deset posto. 

U prošlogodišnjem ciklusu PISA istraživanja kojim su obuhvaćene 72 zemlje i 540 tisuća učenika, uz poznavanje prirodoslovlja koje je bilo glavno područje testiranja, provedeno je i ispitivanje matematičke i čitalačke pismenosti. I u tome su rezultati naših učenika ispodprosječni. 

U matematici su se plasirali na 41. mjesto s 464 boda, a čak 32 posto učenika nema osnovne matematičke kompetencije. Bolji rezultat u matematici postižu dječaci. U čitalačkoj pismenosti Hrvatska je na 31. mjestu s 487 bodova, a u tome su djevojčice bolje. 

Čitalačka pismenost, upozorila je Braš Roth, nije samo pitanje materinskog jezika nego i stranih jezika, a važna je i za razumijevanje drugih područja koja se ispituju PISA istraživanjima. 

Prošle godine u istraživanju je sudjelovalo 5809 hrvatskih petnaestogodišnjaka, učenika iz 158 srednjih i dvije osnovne škole.

Na predstavljanju rezultata bio je i državni tajnik za znanost i visoko obrazovanje Matko Glunčić koji razlog lošeg rezultata ne nalazi u kurikulumu.

"Treba opremiti kabinete u školama, podići pedagoške standarde i obučiti nastavnike. Razmislit ćemo i o pojačanju STEM predmeta. Neki naši susjedi uveli su fiziku od 6. razreda, možda bismo trebali i mi", kazao je Glunčić.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.