"Te noći me je odveo sa sobom. Prisilio me je. Plakala sam. On je rekao: 'Ja sam te kupio, ja mogu s tobom raditi što god me je volja. Dao sam novac tvojim roditeljima, mogu te koristiti koliko god dugo želim. Zaveži!'", tako počinje njena ispovijest CNN-u. Muneera Begum, sada u dobi od 19, živi u Hyderabadu u Indiji. Kaže da joj je bilo samo 12 godina kad su je roditelji prodali u prisilan brak s muškarcem iz Omana. On je imao 70. Takozvanu "bračnu noć" ona danas naziva "torturom".
"Nisam obrazovana i nisam mogla razumjeti ništa što se događalo", kazala je. "Bila sam dijete." Kaže da ju je dva mjeseca držao zaključanu u sobi, učestalo je koristeći za seks. "Kad je morao negdje ići, zaključao bi me, vratio se poslije i potom bi tortura iznova započela", kazala je. Policija kaže da je u povijesnoj jezgri Hyderabada na stotine takvih slučajeva kao što je Begumin. Mlade djevojke iz siromašnih četvrti roditelji prodaju bez njihovog pristanka starijim turistima koji dolaze tražeći seks.
Tijekom istrage CNN je posjetio mnoga utočišta, susrečući žrtvu za žrtvom, sve redom s užasnim pričama o psihičkom i seksualnom zlostavljanju. Ovi zločini često uključuju i trgovce ljudima, skupa s agentima, posrednicima i klericima kao dijelovima tih organizacija. Agenti imaju bazu u nekoliko zemalja Bliskog istoka i Afrike.
Oni poznaju posrednike u Hyderabadu, gradu s procentualno najvećom populacijom muslimanskog stanovništva u Indiji, koji prilaze siromašnim obiteljima i nagovaraju ih da svoje maloljetne kćeri prodaju jer im treba novac. Agenti, s druge strane, imaju klijente, obično starije muškarce, koji putuju u Hyderabad. Tamo im posrednici pokazuju djevojke, kako bi odabrali koju žele.
Svećenici su također dio kriminalne organizacije, jer pripremaju dokumente o vjenčanju, koji uopće nisu pravno utemeljeni, a istodobno i dokument o razvodu. Prema jednom od najviših islamskih autoriteta u Hyderabadu, islamski zakon inzistira na tome da djevojka pristane na brak, a ovdje se sve izvodi bez pristanka. Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci iskorištavanja djevojke za seks, klijent je napušta i nikad se više ne vraća. Neke djevojke su čak pretrpjele grupna silovanja.
Mnoge njihovi "kupci" drogiraju kako se ne bi bile u stanju opirati. Teško je razumjeti kako bi majka mogla prodati svoju kći, no Begumina majka objašnjava odluku. Kaže da njena obitelj od petero članova živi natiskana u jednoj sićušnoj sobi u jednom od najsiromašnijih dijelova Hyderabada. Kaže da je njen suprug bio alkoholičar, da nisu imali novca, da je vjerovala da će prodajom kćeri poboljšati njen život, kao i život obitelji.
"Mislili smo da ćemo si time priuštiti malu kuću i tamo živjeti", objašnjava. "Naš život i život naše kćeri postao bi dobar. Zato smo mislili da to trebamo učiniti." Begum sada ima mladu kći, čiji je otac čovjek za koju su je silom udali. Nakon što je zatrudnjela nakon dva mjeseca, on se od nje razveo telefonski. Rekla je da je bila toliko izvan sebe da se pokušala ubiti. "Jako sam plakala. Toliko sam patila i mislila da je moj život besmislen. Zadnji put sam si pokušala prerezati vene."
No, uto ju je odvela lokalna nevladina aktivistkinja Shaheen koja pomaže sprečavanju prodaje mladih djevojaka u prisilne brakove. Ona ih i spašava i pomaže im oporaviti se, učeći ih vještinama poput krojenja, kompjuterima, sličnim stvarima koje im pomažu da postanu financijski neovisne. Jameela Nishat sa Shaheen se poznaje već 20 godina i kaže da je pomogla 100 djevojaka direktno i nekih 1000 indirektno.
"San mi je da svaka djevojka bude sretna i da uživa život koliko god može, da bude slobodna", kaže ona. Nakon što ju je Shaheen odvela, Begum je policiji podnijela prijavu, te su policajci uhitili posrednika koji je sudjelovao u njenoj prodaji. Godine su potrebne za oporavak, no ona je sada riješena da ne dopusti da se ikada više ikome takvo što dogodi. "To u što sam ja gurnuta, ne želim da se više ijedna djevojka s takvim nečim mora suočiti", kaže Begum. "U mom srcu ja osjećam tu bol koju sam prošla, sljedeća osoba ne bi smjela iskusiti tu bol."
