Jednim potezom pera, kojim ukidaju casina, ruski dužnosnici doveli su tisuće ljudi na rub egzistencijalnog minimuma. Svjedoči to 37-godišnja Viktorija Mitjuškina i njezina obitelj iz Azova, 30-ak kilometara jugozapadno od Rostova na Donu. Područje je to neplodnih stepa, a jedini prihodi slijevali su se u ovaj kraj zahvaljujući kockarima.
Viktorija Mitjuškina, radila je u jednom od tri kasina kao kuharica. Kockarnice su otvorene 2010. godine prema odluci Kremlja koji je od Azova tada planirao napraviti svojevrsni Las Vegas jer su kockarnice u Rusiji, nakon raspada SSSR-a bile zabranjene. Ideja je bila da se, otvaranjem kockarskih zona, vrati život u ekonomski nerazvijena područja.
No, 31. prosinca 2018. ruski premijer Dmitrij Medvedev likvidirao je Azov kao kockarsku zonu. Ali hirovima dužnosnika i snažnih poslovnih interesa sada su potresli Mitjuškinine izglede za zapošljavanje - kao i procjene oko 2.500 drugih ljudi u tom području koji su se za svoj život oslanjali na lokalnu kockarsku industriju, piše Radio Slobodna Europa.
Ovaj potez najavio je još prije pet godina German Gref, izvršni direktor Sberbanka, koji je najavio otvaranje kockarnica u Sočiju, tada domaćinu Zimskih olimpijskih igara. Iako se Putin u početku tome protivio, rekavši da će kockarnice ugroziti 'obiteljsku atmosferu' grada, ipak je potpisao taj zakon u srpnju 2014. Prema tom zakonu, nijedna regija ne bi mogla imati više od jedne zone igara za sreću, pa su tako od 1.siječnja 2019. zatvorene kockarnice u Azovu da bi se otvorile 400-tinjak kilometara južnije u Sočiju.
"Kad sam saznala da će nas vjerojatno zatvoriti, jednostavno sam se rasplakala. Bila je to za mene tragedija. Imamo dvoje djece, a ni ja, ni moj muž nemamo posla."
Azov se počeo razvijati 2006. godine, kad je Putin donio zakon o kockarskim zonama, a postavio ih je na krajnjem istoku u Sibiru, zatim kod Kalinjingrada, u Krasnodaru i Rostovskoj regiji , te 2014. na popis dodao i Krim.
Zabrana kockanja izvan ovih zona stupila je na snagu u srpnju 2009. godine, kada su vlasti zatvorile dvorane i kasina, uključujući čak i kockarnice u Moskvi.
"Danas vidimo da je vlada stvorila sve potrebne uvjete za uspješno poslovanje. Uskoro će ovamo stići i investitori i kockari, a svi će imati iste šanse da osvoje jack pot", izjavio je tadašnji guverner Krasnodar Aleksandr Tkachyov u Azovu.
Prvi kasino ' Oracul' - bio je otvoren i pokrenut šest mjeseci kasnije. Mještani iz Azova igrali bi na automatima, a posjetitelji iz Krasnodara i Rostova na Donu radije su igrali rulet i kartaške igre.
Izgrađen na pustom zemljištu oko kilometar udaljen od obale i nekoliko sati vožnje od većih gradova, Azov nije bio lako dostupan. Izgradile su se još dvije kockarnice, no investicije su zaustavljene zbog neizvjesne budućnosti projekta. Ali su radna mjesta olakšala život stanovnicima Azova, a izgrađene su i ceste, proveden je plin i struja, pa se procjenjuje da je lokalna vlast ulupala u infrastrukturu oko 15 milijuna dolara.
"Sve su izgradili od nule, na praznom polju", rekla je Anna, stanovnica Šabelskoje, koja kaže da je radila u Azovu do posljednjeg dana. I ona je radila kao šefica kuhinje, ali je sad nezaposlena.
"U našem okrugu uložili su ogromne količine novca, kockarnice su donosile stabilne prihode - kako bi ih netko mogao zatvoriti nakon što je sve izgrađeno i kad je dobro radilo? Nitko nije vjerovao u takve gluposti", rekla je Anna.
Čelnik Krasnodarske četvrti Šerbinski, u kojoj se nalazio Azov, prošle je godine izjavio da je krajem 2017. konsolidirani proračun okruga iznosio više od milijardu rubalja, odnosno 15,2 milijuna dolara, uglavnom zahvaljujući porezima vezanim za kockanje.
"Grad Azov dao je radna mjesta za 2.500 stanovnika. Ne poznajem ni jednog velikog poslodavca na sjeveru Krasnodara koji bi mogao osigurati toliko radnih mjesta", kazao je Sergej Tsirulnik.
Mnogi smatraju da zatvaranje kockarnica u Azovu nema smisla jer i oni imaju svoju klijentelu, kao što Soči ima svoju. Razlozi dakle nisu pitanje isplativosti, nego samovolja zakonodavaca. Maksim Smolentsev, izvršni direktor jedne od dviju tvrtki koje su upravljale kasinima u Azovu smatra da je posao u ovom gradu itekako isplativ.
Kockarnice u Azovu privukle su prije svega lokalno stanovništvo i posjetitelje iz obližnjih gradova udaljenih nekoliko sati vožnje. Od otvaranja prvog kasina u siječnju 2017., kockarsku zonu Soči, poznatu kao Krasnaya Polyana, posjetilo je više od 850.000 ljudi iz 146 zemalja, prema podacima voditelja kasina.
Vlasti u Krasnodaru kažu da je kockanje u Sočiju donijelo 291 milijun rubalja ili oko 4.000.000 dolara prihoda u regionalni proračun. U 2018. ove je kockarnice posjetilo oko 570.000 ljudi, dok je u Azovu bilo oko 480.000 posjetitelja.
Smolentsev je tužio regionalne vlasti na iznos od 45.000.000 dolara kako bi nadoknadio gubitke smatra da otvaranje kockarske zone u Sočiju izgleda kao lobiranje privatnih investitora koji će se okoristiti na račun vlade.
I dalje se ne znaju vlasnici dvije kockarnice u Sočiju. Jedini vlasnik kazina koji trenutno posluje je ruska tvrtka Domein, čiji lanac vlasništva ide kroz offshore tvrtke osnovane u Singapuru i vode na Cipar. Dostupni korporativni dokumenti u obje zemlje ne navode krajnjeg korisnika.
Kurort Plyus osnovan je u rujnu 2015. godine, samo nekoliko tjedana prije nego što je Sberbank prodala tvrtku koja je posjedovala odmaralište, poznato kao Gorky Gorod. Kurort Plyus bio je jedini na dražbi i kupili su 96,9-posto vlasništva nad imovinom za početnu cijenu Sberbanke od 35 milijardi rubalja ili oko 533.000.000 dolara. Godinu i dva mjeseca kasnije, Soči je dobio dozvolu za otvaranje kockarnica.
Kurort Plyus nikad nije odgovorio novinarima na upit o vlasništvu tvrtke. Nakon što je Kurort Plyus kupio odmaralište, ruska verzija magazina Forbes citira dva neidentificirana "savezna dužnosnika" i "dva izvora koji su upoznati s pojedinostima kupoprodaje“, navodeći kako je tvrtka bila bliska Tkachyovu, istom onom guverneru Krasnodara, koji je govorio kako će „Azov biti grad u kojem će investiotri i kockari dobiti jack pot“.
Tkachyov, koji je u međuvremenu postao ruski ministar poljoprivrede kada je Kurort Plyus pobijedio na dražbi, nije javno komentirao te navodne veze, niti je odgovorio na pitanje o tome imaju li on ili njegovi rođaci veze s tvrtkama koje djeluju u kockarskoj industriji u Sočiju.
Veći dio radnih mjesta koje je otvorio Azov nije se odnosio izravno na kockanje i punjenje švedskih stolova u kockarnicama, nego na izgradnju i dizanje drugih gospodarskih grana koje su se razvijale oko kompleksa.
Inna živi sa svojim suprugom, dvoje djece i majkom u Molčanovki, selu koje službeno ima 38 ljudi. Otkako su zatvorili kockarnice, ona i njezin suprug svaki dan odlaze u obližnji Šerbinovskij, koji ima 1780 stanovnika, da bi radili razne poslove.
"Nema nikakvog posla. Ljudi koji su neizravno ovisili o kockarskoj zoni neće dobiti nikakvu naknadu. Neki su nudili smještaj, drugi samo prodavali med, ali su imali prihode. Sad nema kockarnica, pa nema ni kupaca, nema ni prihoda“, kaže ona.
Igor Chernyshov, 43-godišnji vozač taksija iz šabelskoja kaže da je osam godina vozio kockare u i iz Azova, a supruga i kći radile su u kasinu. Sad mu je posao prijevoza spao na nekolicinu prijatelja i poznanika koji putuju između mjesta koja nemaju javni prijevoz.
U Šabelskoju, gradu s oko 2.000 stanovnika, udaljenom oko 17 kilometara od Azova, svaki treći je radio u kasinu. Mještani su se navikli na stalne prihode tijekom osam godina koliko su radile kockarnice. Mnogi su uzeli potrošačke kredite, no sad su pred bankrotom. Viktoria Mitjuškina, s početka priče, kaže da bi rado odselila no izgradili su kuću zahvaljujući državnim subvencijama kojima su se obvezali na stroge uvjete i kuću ne mogu prodati.
"Tu je na desetke takvih kuća. Ljudi se od očaja na mrtvo opijaju."
