Life
1012 prikaza

Masovna ubojstva u SAD-u: godišnje više od 13.000 mrtvih

Sajam oružja u Houstonu
Flickr/Glasgows
U pola stoljeća pobijeno je 200.000 ljudi i sve je gore. Na istom oružju godišnje se zaradi dvije milijarde dolara

Američki predsjednik Barack Obama u samo nekoliko sati morao je s NATO-vog samita u Varšavi dvaput osuđivati krvoprolića u svojoj zemlji. U njegovoj zemlji 2014. ubijena je u različitim pucnjavama čak 12.591 osoba, prošle godine bilo ih je još i više, 13.438, a ove godine krvoproliće se još i pogoršava. Obama je stoga kao predsjednik pokušao, mada neuspješno, oštro ograničiti prodaju i nošenje oružja u SAD-u.

Svakodnevnica mu daje za pravo. U ponedjeljak u Baton Rougeu u Lousiani prvo su dvojica bijelih policajaca ubila crnog uličnog prodavača CD-ova dok su ga držali prikliještenog na pod. Potom je u srijedu u Minnesoti bijeli policajac s četiri metka ubio vozača automobila koji je samo htio izvaditi vozačku, a u vozilu su bili i njegova djevojka, te njeno dijete.

Oba ubojstva očevici su snimili iz neposredne blizine, pa je sinoć došlo do mirnih masovnih prosvjeda u Dallasu protiv policijskog nasilja nad nebjelačkim Amerikancima. No, tek tada je eksplodirao pakao jer je nekoliko napadača s krovova osulo paljbu iz snajpera po policajcima koji su osiguravali skup.

Petorica policajaca je ubijena, još nekoliko ih se bori za život, trojica sumnjivaca su uhićena, a četvrti se navodno ubio, stiješnjen u kućicu u parku. Ovo je najgori pokolj policajaca još od terorističkog napada 11. rujna 2001. No, gledano u apsolutnim brojkama, sve te pucnjave tek su vrh sante leda.

Masovnih pucnjava u SAD-u u 2014. godini bilo je 277, pri čemu je ili ubijeno ili ranjeno čak 628 djece mlađe od 11 godina. U prošloj godini broj stradale djece popeo se na čak 700, a masovnih pucnjava zabilježeno je 332. Jedno od najgorih krvoprolića dogodilo se nedavno, kada je Omar Mateen (29) sam pobio 49 posjetitelja gay bara u Orlandu na Floridi i ranio ih još 53.

Bila je riječ o terorističkom napadu, potaknutom idejama o pripadnosti ISIL-u. Ispostavilo se, međutim, da je Mateen sve napravio na vlastitu ruku, tako da i ta tragedija spada pod problem nebrojenih milijuna komada oružja na američkim ulicama. Prošle je godine u listopadu Christopher Harper-Mercer (26) pobio 10 i ranio devet studenata i nastavnika na koledžu Umpqua Community u Oregonu, da bi potom ubio i sebe nakon žestoke pucnjave s policijom.

Masovna ubojstva nisu nimalo nov američki problem. Još 1966. u kolovozu bivši marinac Charles Whitman (27) u svom je domu prvo ubio svoju suprugu i svoju majku, da bi se potom popeo na 27. kat zgrade Sveučilišta u Teksasu i iz puške pobio još 14 ljudi prije nego što ga je policija stigla izrešetati.

Jedno od najgorih bilo je i ono iz listopada 1991. kad se George Hennard u gradiću Killeen u Teksasu zaletio svojim kamionetom kroz prozor restorana i potom iz dva pištolja osuo paljbu po gostima, ubivši 23 i ranivši 27 ljudi. U pola stoljeća praćenja masovnih pokolja u SAD-u pobijeno je 869 ljudi, od čega 144 djece i tinejdžera.

Međutim, taj broj tek je pola posto ukupnog broja pobijenih u pucnjavama raznih vrsta u SAD-u, odnosno oko 200.000 ljudi od 1966. Pritom se stanje posljednjih godina pogoršava, oružja je na ulicama sve više, kao i nasilja, što je, u kombinaciji s rasnom netrpeljivošću ili barem nepovjerenjem, dovelo do sve paranojičnijih rakcija američke policije.

Uz to, moderne tehnologije koje omogućavaju jednostavno videosnimanje tragedija, te društvene internetske mreže, ubojstva američke policije dodatno su izložila američkoj javnosti, ogorčenoj zbog i nasilja samog po sebi i nasilja policije, posebno nad crncima i hispanoamerikancima. Istodobno, samo 2013. u SAD-u je proizvedeno skoro 11 milijuna komada pištolja i pušaka namijenjenih građanima.

Proizvođači su obrnuli na tome 13,5 milijardi dolara uz 1,5 milijardi dolara čiste zarade, dok su prodavali zaradili još pola milijarde čistog profita. Politički lobiji koji podržavaju slobodnu prodaju i nošenje oružja, stoga imaju milijarde razloga za blokirati sve pokušaje državnih vlasti da tome stanu na kraj.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.