Najopasniji Lenjinov krvnik ubio je 150.000 ljudi

Željezni Felix, kako su ga zvali, bio je direktor zloglasne sovjetske tajne policije Čeke, glavnog oružja u borbi protiv stvarnih i izmišljenih političkih protivnika Lenjinove politike. Ova se organizacija naposljetku razvila u KGB, poznatu agenciju koja je bila na vrhuncu svoje moći tijekom Hladnog rata. 

20. stoljeće bilo je najkrvavije razdoblje u povijesti čovjeka zbog niza faktora. Bilo je to vrijeme opasnih ideologija i razvoja tehnologije koji su zajedno mogli uništiti cijeli svijet. Na primjeru Sovjetskog saveza vidljivo je kako su ove radikalne transformacije ljudskog društva dovele do milijuna mrtvih.

Februarska revolucija 1917. godine pokušala je izmijeniti u potpunosti ulogu čovjeka u tom komunističkom društvu i to upotrebom sile. Taj novi poredak, svijet, trebao je i nove vođe. Među njima bio je i Feliks Dzeržinski (1877-1926.) kojeg su smatrali pravim, genijalnim herojem revolucije koji je potaknuo razvoj komunizma, piše Big Think.

Bio je pravi boljševik i uhićen nekoliko puta zbog svojih aktivnosti u Poljskoj i Litvi. Nakon uhićenja slijedio bi Sibir iz kojeg bi kad tad pobjegao. Policija ga je 1912. uspjela uhititi, nakon čega je sljedeće četiri i pol godine izdržavao kaznu u Varšavi. Nakon početka Prvog svjetskog rata, Dzeržinski je s ostalim kažnjenicima premješten iz Poljske u ruski grad Orjol, a 1916. premješten je u zatvor Butriki u Moskvi. Februarska revolucija oslobodila ga je, a ključnu ulogu odigrao je i u Oktobarskoj revoluciji te iste godine. 

Bio je veliki obožavatelj Vladimir Iljiča Lenjina pa je u prosincu 1917. godine imenovan direktorom tajne policije koju je osnovao Lenjin - ČEKA.

Agencija je uživala veliku podršku Lenjina koji im je omogućio i osigurao sve što im je potrebno kako bi se pronašli neprijatelji države. Na temeljima neuspješnog atentata na Lenjina u kolovozu 1918. godine započeo je "crveni teror", razdoblje masovnih egzekucija koje je provodila Čeka uz pomoć Crvene armije. 

Njezine metode bile su jako učinkovite, a od uhićenja do smaknuća prošao bi samo jedan dan. Ubojstva su se izvršavala u podrumu ili na nekim javnim lokacijama. Nitko nije bio iznad njih, ni jedna druga institucija nije se miješala u njihov posao.Iako nisu poznati točni podaci vjeruje se kako je u tom razdoblju ubijeno između 100.000 do 150.000 ljudi. Neki pak misle kako bi se ukupan broj mogao popeti i na milijun.

Smaknuti su bili neprijatelji Lenjina, sustava i države, znanstvenici, svećenici a često i oni koji su samo uhvaćeni u toj kompleksnoj mreži. 

Utrka za naoružanjem Tehno CIA špijunirala Sovjete na njihovim vojnim paradama

"Čeka bi trebala braniti revoluciju i poraziti neprijatelja, pa čak i ako joj mačevi slučajno završe na glavama nedužnih", naglasio je Dzeržinski.

"Naše ime stoji iza organiziranog terora, ovo bi trebali priznati. Teror je potreba tijekom vremena revolucije. Naš je cilj borba protiv neprijatelja sovjetske vlasti, novog poretka i života. U većini slučajeva samo jedan dan prođe od uhićena do kažnjavanja. Kada ih se suoči sa dokazima, oni će priznati, a njihovo priznanje ima velik značaj, veliku težinu", rekao je 1918. godine. 

Crveni teror objasnio je riječima kako je "teror, uhićenje i istrebljenje neprijatelja revolucije na temelju njihovih uloga u društvu prije Revolucije", stoji u knjizi Georgea Leggetta The Cheka: Lenin's Political Police.

Crveni teror održao je boljševike na vlasti, a poput svog vođe i Dzeržinski je razvio reputaciju bezobzirnog komunista koji je organizirao prve koncentracijske logore u Rusiji. Osim ubijanja neprijatelja države radio je i na reformaciji ekonomije, popularizaciji sporta, i ostalih ključnih projekata u Sovjetskom savezu. Stvorio je i mrežu sirotišta u kojima je bilo smješteno pet milijuna djece koji su tijekom tog razdoblja ostali bez roditelja. Između ostalog bio je i predsjednik udruženja prijatelja sovjetskog filma. 

Čeka je pak 1954. godine postala KGB. 

smrznuti grad Life KGB-ov brlog na najsjevernijoj točki planeta

Nakon raspada Sovjetskog saveza njegova ostavština nije više bila ona kojom se zemlja ponosila. Njegovo djelovanje oštro je kritizirano a spomenici njemu srušeni. S druge pak strane vođe Kremlja i Rusije na neki su način pokušali rehabilitirati taj dio ruske povijesti, pa su tako proslavili osnivanje Čeke, i vratili na ulice i trgove neke od tih spomenika.

Željezni Felix ostaje kontroverzna figura do dana današnjeg. I dok je njegov posao bio brutalan i zbog njega je jako puno ljudi ostalo bez života, oni koji ga podržavaju vide ga kao heroja koji je zaštitio Revoluciju. 

"Osnovao je tajnu službu i to jednu od najsnažnijih u 20. stoljeću. Bilo bi kontraproduktivno portret ovog čovjeka oslikati samo crnom slikom", rekao je Alexander Zdanovič.

Ostali poput mnogih aktivista ljude poput Feliksa Dzeržinskog i pokušaj  da ih se vrati pod svjetlo javnosti smatraju "glorifikacijom svih loših dijelova prošlosti".