Life
4526 prikaza

Najveće groblje: Ima više od 5 milijuna grobova

Groblje u Najafu - najveće na svijetu
1/4
ALAA AL-MARJANI/REUTERS/PIXSELL
Već gotovo tisuću i pol godina se groblje konstantno širi i sada služi kao podsjetnik krvave povijesti

Nema svetijeg mjesta na svijetu gdje bi šijiti radije bili pokopani od ovog grada mrtvih, protežući se sve do horizonta od pragova grobnice Imama Ali, rođaka i zeta proroka Muhameda i najsvetijeg mučenika među šijitima. Dok su suniti pokapali svoje mrtve u lokalnim grobljima, šijiti su ovdje tisuću godina pokapali svoje mrtve i svatko ima najmanje jednog rođaka na groblju.

Sada je to neka vrsta karte iračke povijesti, barem ​​šijitske većine. Prirodne katastrofe, ratovi i tragedije upisani su na nadgrobne ploče gusto zbijene u svaki kvadratni metar prašnjave, osunčane doline.

Wadi al-Salam, Dolina mira, najveće je groblje na svijetu, posljednje počivalište za oko pet milijuna duša, ali ta brojka stalno raste.

Procjenjuje se da je na Wadi al-Salaamu svake godine pokopano 500.000 dodatnih tijela, no posljednjih godina ta je brojka bila čak i veća zbog krvavog rata protiv ISIL-a.

Nasilje koje je zavladalo Irakom od 2003. godine, a dobar dio žrtava bili su šijit, hranilo je masivno širenje groblja. Dolina mira narasla je za 40% na oko 7,5 kvadratnih kilometara, ispričao je Ihsan Hamid Sherif, službenik zaduženom za primanje tijela, Associated Pressu prije nekoliko godina.

Te, 2010. godine, sve manje tijela je dolazilo na groblje, što je ljudima pružilo nadu da Irak čeka svjetlija budućnost.

"Dosad smo primali 200 do 250 tijela dnevno, a sada je manje od sto", rekao je Najah Abu Seiba, patrijarh obitelji koji su ovdje bili grobnici tri stoljeća. "Radili smo 24 sata dnevno."

Abu Bakr al-Baghdadi al-Baghdadi Top News Najtraženiji terorist - tri godine ga nitko nije vidio

Najmanje 85.000 Iračana ubijeno je od 2004. do 2008. godine, navodi se u izvješću Iračkog ministarstva za ljudska prava iz 2009. godine, iako se te brojke smatraju minimalnima i ne obuhvaćaju čitavu duljinu rata. Brojke su uključivale iračke civile, vojsku i policiju iz svih vjerskih i etničkih skupina.

"Moja majka, otac i braća ovdje su pokopani", rekao je Mouayed Hamed al-Lami, a on je dovezao tijelo žene svoga ujaka da je pokopaju na novijem dijelu groblja.

"Pokopat ćemo je ovdje jer je to mjesto Imama Alija", rekao je, pokazujući prema dalekoj zlatnoj kupoli grobnice. "To je mjesto najbliže nebu."

Pogledajte galeriju.

1/4

Abu Mohammed Al-Sudani je tada pričao da sada ima više vremena pa žele urediti šarolike grobove i standardizirati njihov izgled uniformnim grobnim markerima i slikama preminulih. "Onda, nismo imali vremena organizirati grobove", rekao je.

Organizacija i ujednačenost stila, međutim, potpuno su odsutni u ostatku groblja gdje se nadgrobni spomenici iz mnogih razdoblja bore za svoje mjesto.

Kako se približavate svetištu Imama Alija i starom gradu koji ga okružuje, tako i grobovi postaju stariji. Jednim dijelom dominiraju grobovi poginulih u ratu između Irana i Iraka - brutalni sukob koji je oduzeo oko milijun života.

Islamska država Zatvor ISIL-a Top News "Glavu mrtvog brata u rukama sam morala držati satima"

U to je vrijeme nadgrobni spomenik bio građen od opeke i bili su visoki oko jedan metar visok s crno-bijelom fotografijom mrtvih okruženih ukrasnim kavezom. Posvuda su u ovom odjeljku, često spojeni s kasnijim grobovima drugih članova obitelji. U jednom, trojica braće dijele isti kavez. Svi su umrli 1981. godine.

Samo groblje dvaput je bilo poprište teških borbi. Široke staze razgrnute su se kroz gusto nabijene starije odjeljke, a probile su ih tenkovi iračke vojske pod Saddamom Husseinom. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, George Bush pozvao je irački narod na pobunu. Kad je postalo jasno da Amerikanci neće pomoći pobunjenicima, Saddam je brutalno ugušio ustanak.

Pobunjenici su se sklonili u uske prostore među prepunim grobnicama i tako je iračka vojska krčila svoj put kroz grobove svojih nekadašnjih kolega. Do današnjeg dana hrpe razbijenih kaveza s grobova ostaju složene uz rub ceste.

Američki tenkovi i Humveeji vozit će istim putevima 13 godina kasnije u bitkama s vojskom Mahdija pod vodstvom Muqtade al-Sadra, koji su se slično sakrili među grobovima i grobnicama.

Među nadgrobnim spomenicima su obiteljske grobnice veličine sobe koje su izgradile bogataši, često nadvijene kupolama. Mnogima su sada razbijeni okviri za vrata i prozore nakon što su pljačkaši izvadili metalna vrata kako bi ih prodali u staro željezo tijekom godina sankcija Ujedinjenih naroda.

Grobovi iz tridesetih i četrdesetih godina imaju svoj vlastiti stil. Dižu se na 3 metra visine sa zaobljenim vrhovima kako bi ih ljudi vidjeli. Natpisi su često gipsani, a datumi koriste islamski kalendar.

Jedan koji datira iz 1914. godine ima natpis na perzijskom, relikvija je to iz vremena kada bi iranski šijiti redovito dopremani u Najaf na posljednje počivalište.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.