Life
986 prikaza

Nizozemci ne žele više imati vjetrenjače

Vjetrenjače u Nizozemskoj
Thinkstock
Stanovnici kažu da su ružne, te da narušavaju pogled

Klompe, tulipani i vjetrenjače tri su simbola Nizozemske. Za klompe nećemo gurati ruku u vatru, tulipani su oduvijek “in”, ali vjetrenjače su u Nizozemskoj davna prošlost.

Tijekom zlatnog razdoblja u 17. stoljeću bilo ih je više od 10.000. Nalazile su se i na amsterdamskim zidinama. Iscrtavale su pejzaž te ravničarske zemlje, koja se jednom četvrtinom nalazi na razini mora ili ispod nje. 

Bili su svjetski predvodnici iskorištavanja snage vjetra. Danas? Danas su Nizozemci iznervirani kad netko govori o zemlji vjetrenjača. Prije svega jer tih šarmantnih vjetrenječa više nema. 

Nizozemska je 2014. od obnovljivih izvora pokrila samo 5,2 posto energetskih potreba, te je prema tome tek na 26. mjestu u Europskoj uniji. Lošije su samo Malta i Luksemburg. 

Nizozemska vlada želi preokrenuti taj trend kako bi udovoljila EU propisima za 2020. kada će svaka država od obnovljivih izvora morati dobiti 14 posto potrebne energije. 

Plan je sagraditi brojne parkove vjetrenjača, ali se to upravo sudara s činjenicom zašto vjetrenjača više i nema. Nitko ih ne želi u svom dvorištu. 

Kad god se vodi javna rasprava o njima, lokalci negoduju da su neugledne i bučne. Osnovale su se i razne nevladine skupine, koje se bore protiv gradnji parkova vjetrenjača.

Jedna skupina prozvala se Don Quijote Fundacija, te je blokirala pokretni most u znak prosvjeda. Vlada se zbog toga okrenula moru. 

Želja je da novosagrađene vjetrenjače u Sjevernom moru proizvode 3450 megavata struje. 

Otpor građanstva i u ovom slučaju je izniman. Dva parka od kopna bit će udaljena 18 kilometara, no stanovnici dva obalna gradića u blizini Haaga kažu da će im 200 metara visoki tornjevi uništiti turizam.

"Prekrasan pogled bit će narušen. Izgubit ćemo njemačke turiste od kojih živimo", rekli su čelnici dvaju gradova, koji traže da se vjetrenjače pomaknu dalje, negdje na pola puta između Nizozemske i Britanije.

Vladu nije sretna jer će je to koštati 45 milijuna eura više svake godine.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.