U dvoiposobnom stanu u samom centru Zagreba ovih se dana užurbano privode kraju pripreme za otvaranje Tortureuma – prvog hrvatskog muzeja torture, nastalog po ideji investitora Vedrana Vranića u čijoj je realizaciji angažiran niz vrhunskih stručnjaka, a voditeljica je projekta cijenjena mlada arhitektica Ana Dana Beroš.
Budući muzej nalazi se na adresi Radićeva 14.
"U projektu sudjeluje velik broj suradnika, od izvrsnih majstora obrtnika do autora. Od samih početaka prisutan je gosp. Želimir Laszlo kao autor izložbene koncepcije, zatim fotograf Goran Vranić, naš glavni grafički dizajner Luka Juras, produkt-dizajnerica Draga Komparak kao autorica vrlo intrigantnih suvenira, pa dizajner kožnatih predmeta Slaven Milić, dizajner svjetla Bojan Gagić...", nabraja Ana Dana naglašavajući da je Muzej torture zamišljen je kao umjetnički rad u nastajanju, čiji će se postav (a pogotovo multimedijski i edukativni sadržaji) mijenjati s vremenom, pa ne isključuje mogućnost dolaska novih suradnika.
U razgovoru ne bježimo od činjenice da u Europi postoji barem desetak muzeja torture, koji su investitora Vranića inspirirali za ulazak u ovaj projekt, ulivši mu želju da već postojeću ideju pretvori u nešto novo i drugačije.
"Zagrebački Tortureum zamišljen je kao podsjetnik na povijest čovječanstva u kojoj nasilje nastaje iz straha od nepoznatoga, drukčijeg i Drugoga, kao doživljajni muzej za sva osjetila. U njemu nisu samo izložene naprave za mučenje, posjetitelj uranja u svjetlosno-zvučne ambijente, koji pobuđuju reakcije nelagode, suočavaju posjetitelja sa sveprisutnošću nasilja u suvremenome društvu", kaže Ana Dana Beroš kojoj je Vranić povjerio ulogu autorice arhitektonskog postava i voditeljice projekta.
Njihov Tortureum nastojat će osvijestiti da je naša sve ranjivija egzistencija izložena svakodnevnoj vidljivoj i nevidljivoj torturi, od nasilja u školama, vlastitim domovima ili na radnim mjestima.
"Za razliku od slikovitih metoda tortura koje poznajemo iz povijesti čovječanstva, a najčešće vezujemo uz srednjovjekovnu inkviziciju, postojali su i raniji civilizacijski oblici ritualnih mučenja neprijatelja. I danas u 21. stoljeću svjedočimo ratnim zvjerstvima, medijski eksponiranim zlostavljanjima, na koja gotovo da samo postali imuni. U muzeju će posjetitelj putem tzv. edukativnih videa biti suočen sa suvremenim metodama mučenja iz, primjerice, iračkog zatvora Abu Ghraiba ili američkog Guantanama", objašnjava nam sugovornica.
Dodaje kako je hrvatska povijest neminovno dio svjetske povijesti mučenja, od progona vještica u srednjem vijeku, o čemu svjedoče sudbeni ljetopisi koje je proučavala Marija Jurić Zagorka pišući svoj svjetski poznat ciklus romana Grička vještica, do ratnih tortura iz nedavne hrvatske povijesti, koje još traže temeljitu obradu.
Unutar muzeja posjetitelj uranja u svojevrsni kabinet čudesa, u polutminu, u kojoj glavnu ulogu igraju raznovrsni instrumenti za mučenje, a kao posebna atrakcija ističe se minijaturna, vrlo hladna prostorija u kojoj će posjetitelj moći provesti minutu u mrklome mraku, zatočen u spravi za mučenje.
"Reakcije na vijest o otvaranju muzeja zasad su vrlo podijeljene, od ushićenja idejom, ponekad nažalost samo fetišizacijom predmeta torture, do zazora zbog nepoznavanja problematike i načina na koji će ona biti predstavljena. Nadam se da će naš pristup prezentiranoj građi otkloniti te početne nelagode i pokazati da se i najosjetljiviji materijal može prikazati intrigantno i poticajno za daljnje promišljanje tematike torture u suvremenim društvima", kaže Ana Dana pa se vraća na gradilište, uvjeriti se da će sve biti spremno za otvaranje muzeja u petak 10. srpnja
