Life
12348 prikaza

Od Tita bez zuba do značke za teroriste

J. B. Tito, fotografija za policijsku evidenciju, 1928.
1/12
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski povijesni muzej otvorio je za Express riznicu svojeg povijesnog blaga

Kako je Ivan Meštrović portretirao Nikolu Teslu, zašto je bila važna dalmatinska biljka buhač, je li Tito stvarno imao manjkave zube, kako piše u njegovu policijskom dosjeu iz 1928. godine i je li Josip Kozarac, autor "Mrtvih kapitala", zaista bio razvratnik, koji je uživao sa slavonskim "frajlama"? Na ta i slična pitanja odgovore će pokušati dati ogromna izložba "Predstavljamo Hrvatski povijesni muzej" koja se ubrzanim koracima priprema u tome muzeju u Matoševoj 9.

"Izložba se otvara potkraj jeseni, a na njoj će biti pokazano 215 najreprezentativnijih i najatraktivnijih predmeta iz muzejskog fundusa, od vagona Đuro Đaković, preko banskih žezla, mačeva, pušaka, nacionalnih zastava, Maurovićevih crteža i karikatura partizanki i partizana, do popularnog vinjaka 'Trenk’, koji pokazuju društveni razvoj Hrvatske, ali donose i zanimljivu priču i poruku", kaže Ela Jurdana, kustosica izložbe, te pojašnjava da se izlaganjem, recimo, vagona Đuro Đaković ili vinjaka Trenk, nisu fokusirali samo na industrija socijalizma, nego su istražili i prikazali i ono što stoji iza tih simbola vremena, dakle, kontekst".

Od politike i gospodarstva do kutlure, obrazovanja

Hrvatski povijesni muzej | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

U tom golemom projektu zastupljene su sve zbirke Muzeja i sudjeluju svi kustosi, koji zapravo žele ukazati na važnost i urgentnost preseljenja Hrvatskog povijesnog muzeja iz prekrasne, ali potpuno neadekvatne barokne palače Rauch na Gornjem gradu u bivšu zgradu Tvornice duhana Rovinj.

"Ta je zgrada još prije deset godina predana Muzeju i napravljen je projekt adaptacije, a zatim je sve stalo", kaže Ela Jurdana, pitajući se kad će konačno Muzej dobiti prostor u kojem će moći izložiti svoj prvi stalni postav izabran iz fundusa Muzeja koji broji gotovo 300 tisuća predmeta.

Izložba je podijeljena na sedam cjelina, od politike i gospodarstva, preko kulture, znanosti i obrazovanja do medija i svakodnevnog života, a neki predmeti nisu još izlagani. "Bit će izloženi i neki kontroverzni predmeti, primjerice, policijski karton Josipa Broza Tita iz 1928. godine", napominje kustosica. Iz tog kartona doznajemo da je Tito, između ostaloga, rimokatolik, vjenčan s Pelagijom Denisovnom u pravoslavnoj crkvi u Bogoljubovski u Rusiji i da ima sina Žarka, a navedeni su i osobni podaci poput visine 170 cm, plavih očiju, "brka koji brije" i "manjkavih zubi".

Hrvatski povijesni muzej | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Navedeno je da govori hrvatski, njemački i ruski. Na poleđini kartona zapisani su rukom podaci o uhićenjima, ponegdje nečitkim rukopisom i kraticama. Tako saznajemo da je prvi put uhićen 14. srpnja 1927. zbog posjedovanja komunističkih knjiga, a zatim još dva puta tokom 1928. godine: jednom zbog ometanja skupštine Socijal-demokratske partije u kinu Apollo i drugi put "radi nepovlasnog posjedovanja samokresa".

Priložene su i tri njegove fotografije, na kojima je snimljen sa sunčanim naočalama i šeširom. U to je vrijeme, objašnjava Ela Juradan, bilo uobičajeno da se traženi i progonjeni ilegalci fotografiraju 'u civilki’, dakle i sa sunčanim naočalama i šeširom, kako bi ih agenti lakše prepoznali na ulici.

Prema kriteriju reprezentativnosti i unikatnosti, nastavlja, odabran je i putni kovčeg Eugena Kvaternika, ideologa stranke prava, pravnika, političara i pisca, "vječnog političkog emigranta", inače poliglota, koji je bio vođa Rakovičke bune. Kovčeg je značajan jer se nalazio uz Kvaternika u trenutku njegove tragične pogibije u Rakovici 1871. godine. U HPM dopremljen je sredinom 20. stoljeća preko Nacionalne i sveučilišne knjižnice gdje se u Zbirci rukopisa i starih knjiga čuvaju raritetni Kvaternikovi spisi.

Hrvatski povijesni muzej | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Bit će izložena i jedna od najnovijih akvizicija Muzeja, koja se može svrstati u tzv. emigrantsku građu, koja je raritetna i do koje se teško dolazi. Riječ je o maloj spomen znački, koja svjedoči o akciji hrvatskih političkih emigranata koji su 1972. oteli avion švedske kompanije Scandinavian Airlines na aerodromu u Goteburgu kako bi prisilili švedske vlasti da puste iz zatvora hrvatske zatvorenike.

Kustosica ističe i komad čuvenog zida s bivšeg ustaškog zatvora u podrumu zgrade u ulici Račkoga broj 9. U taj zatvor dovedeni su iz logora u Kerestincu istaknuti antifašisti August Cesarec, Ognjen Prica, Otokar Keršovani i Božidar Adžija gdje su mučeni, a zatim 9. srpnja 1941. i strijeljani. Šest godina nakon Drugog svjetskog rata, tijekom preuređenja prostorija u zgradi u Adžijinoj, na zidu je pronađen zapis:

"U ovim su prostorijama proživjeli svoje posljednje časove internirani borci iz Kerestinca - četrdeset četvorica. Osudu o strijeljanju primili su svi uzdignute glave, jer su znali da umiru za pravednu stvar, za stvar radnog naroda. Živjela sovjetska Hrvatska!" Ekspertizom je ustanovljeno da je to Cesarčev rukopis.

Hrvatski povijesni muzej | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Tu su i brojne povijesne zemljopisne karte, koje govore o geopolitičkim promjenama i različitim državnim ustrojima u regiji, od vremena Austrougarske, preko razdoblja Kraljevine SHS, pa sve do NDH i karte Jugoslavije od 1945., dakle, bez dijela Istre i s tršćanskim pitanjem, i socijalističke Jugoslavije. Razdoblje NDH bit će prezentirano žutom židovskom zvijezdom, a iz velike muzejske zbirke kapa izabrane su domobranska kapa s ušivenom petokrakom zvijezdom i ilirska kapa.

Izrađene od lima s otvorom za oči, usta

Svakodnevni život stanovnika Hrvatske u razdoblju, od kulture stanovanja i odijevanja do prehrane u razdoblju od ranog novog vijeka do danas, prezentirat će Sramotna maska iz 18. stoljeća, koja je pronađena početkom 20. stoljeća u iskopavanju kod Željezničkog kolodvora u Zagrebu. Sramotne maske bile su izrađene od debelog željeznog lima, s otvorom za oči i usta, s nosom i ušima, te zviždaljkom, a sa stražnje strane nalazile su se kuke za pričvršćivanje oko vrata i glave.

"Morale su ih nositi piljarice koje su bile kažnjavane za psovke, klevete i slične prijestupe, i pritom su morale zviždati", kažu u Muzeju. Ženske barokne pozlaćene cipelice, dar zagrebačkog arhitekta i graditelja Bartola Felbinegera, pokazuje kako su žene tada imale mala stopala, a desna i lijeva cipela bile su jednake. Svakodnevnicu ilustriraju i šalice za kavu s hrvatskim grbom iz doba Hrvatskog preporoda i luksuzna srebrna zdjela za voće, naručena iz Beča, koju su 1895. "Istarske Hrvatice" darovale Anti Starčeviću prilikom svečanog otvaranja Starčevićevog doma u Zagrebu i sudačko žezlo.

Poznat kao moralni i socijalni kritičar društva

Hrvatski povijesni muzej | Author: Hrvatski povijesni muzej Hrvatski povijesni muzej

Posebno je zanimljiv cimer (natpis) nad krčmom "Kod tri graničara" koja se u drugoj polovici 19. stoljeća nalazila u Lipovljanima u Slavoniji. Cimer prikazuje idealiziranu sliku graničara u Vojnoj krajini gdje su oni istodobno bili i slobodni seljaci i vojnici: dvojica oru s volovima, a treći stoji s puškom. Istražujući pozadinu života u toj krčmi, kaže Ela Jurdana, otkrili su i neke pikantne detalje o životu hrvatskog književnika Josipa Kozarca, koji je poznat i kao moralni i socijalni kritičar slavonskog društva.

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.