"Isplesti ću mu čarape, jako tople zato jer stalno putuje pa da mu ne bude hadno, to će biti još bolje od prošlogodišnjeg poklona, mama će mi samo pomoći oko pete", pisala je u jednom od 17 pisama djevojčica Rosa Bernile Nienau tridesetih godina 20. stoljeća. Pisma su bila upućena njenom "stricu" - Adolfu Hitleru kojeg u to doba nježnog prijateljstva nije smetalo što je baka djevojčice, Ida Morgenstern, Židovka, što je i malenu Bernile činilo - Židovkom.
Neobično se prijateljstvo sklopilo ponajviše jer su curica i Führer dijelili isti datum rođenja, 20. travanj. Kada je Hitler 1933. pozdravljao okupljenu svjetinu i načuo da je tamo netko tko također slavi rođendan pozvao je Bernile unutra - na jagode sa šlagom.
Fotografija 6-godišnje plavokose djevojčice i "stričeka" Hitlera koji se naginje prema njoj, snimljene u polju cvijeća kraj njegovog bavarskog doma upravo je na aukciji u saveznoj američkoj državi Maryland prodana za 11.000 dolara. Fotografiju je plavom tintom Hitler čak i potpisao.
"To je vjerojatno najčudniji artefakt koji smo imali u ovoj aukcijskoj kući. S obzirom da sam Nijemac čuo sam za ovu priču, ali detalji su nevjerojatni", kaže potpredsjednik prodaje Andreas Kornfeld.
Posebno je šokantno to što je Hitler sasvim sigurno i pouzdano znao da je kćerkica samohrane majke zapravo Židovka, no nije dopuštao niti svojim suradnicima da kažu riječ protiv nje. I dalje nije jasno je li to bila samo propaganda ili i istinska emocija.
Fotografiju je "okinuo" Hitlerov službeni fotograf Heinrich Hoffmann, a Hitler ju je posvetio djevojčici.
Cijeli set njihovih zajedničkih fotografija je izašlo u javnost, i postale su omiljene. Hitler se nekoliko desetaka puta vidio sa curicom koju je nazivao "mojom Bernile", a djevojčici je majka pomagala da piše pisma "najdražem stricu" koji je u međuvremenu konsolidirao vlast i postao kancelar.
Samo dvije godine nakon što joj je potpisao fotografiju snimljenu u cvijeću Hitler je počeo provoditi Nirnberške rasne zakone, a nije dugo trebalo da se ostvare prvo radni logori, a onda logori smrti za djecu upravo poput Bernile.
"Hitlerovo djetešce" i "njegova najslađa" i dalje je uživala zaštitu. Činilo se kao da mu je zaista stalo do curice koja je, s jedne strane omekšala njegov imidž, a s druge strane slala pisma, poljupce i nespretno ispletene čarape.
S vremenom, Hitlerov je glavni tajnik Martin Bormann, moćna ličnost unutar režima, saznao o podrijetlu djevojčice i zabranio majci da se nalazi s Führerom, a fotografu Hoffmanu da objavljuje njihove zajedničke fotografije.
Hitler se prvo bunio, pa čak rekao nešto kao "postoje ljudi koji su nevjerojatno talentirani da unište svaku moju pa i najmanju radost", no onda je popustio.
Bernile Nienau nije umrla s milijunima svojih sunarodnjaka u logorima. Nju je smrt dočekala kao 17-godišnjakinju, u bolnici u Minhenu gdje je umrla od dječje paralize 1947. godine.
