Life
6155 prikaza

Oni su posljednji lovci na naciste

Nürnberški proces nacistima
1/8
Raymond D’Addario
Mali ured Njemačka je osnovala još prije 60 godina i uskoro više neće imati nikog živog za progoniti

Središnji ured za istragu nacionalnih socijalističkih zločina u Ludwigsburgu na jugozapadu Njemačke, stroga, blijedo-žuta zgrada iz 18. stoljeća u jugozapadnoj Njemačkoj. Ovu zgradu nacisti su koristili za zatvaranje političkih zatvorenika. Na to mjesto Guardian je poslao svog čovjeka kako bi posjetio mjesto na kojem rade posljednji lovci na naciste. Ulazak u Središnji ured i i danas nalikuje ulasku u zatvor; da bi se ušlo, mora se proći kroz bijela metalna vrata, a zatim kroz poseban sigurnosni ulaz.

Ured je 1958. godine osnovala zapadnonjemačka vlada kako bi naciste privodio licu pravde. Svake godine, šest istražnih "odjela", od kojih se svaki sastoji od jednog tužitelja, pretražuje svijet u potrazi za članovima Trećeg Reicha. Glavni tužitelj Jens Rommel, koji vodi operaciju, 44-godišnjak je s naočalama bez okvira i s trokutastim kozjom bradicom. Njemački tisak naziva ga nacističkim lovcem, ali Rommel ne voli ovaj izraz. "Lovac traga za trofejima", rekao je. "Ima pušku u ruci. Ja sam tužitelj koji traži ubojice i u ruckama imam kazneni zakon. "

Zentrale Stelle Ludwigsburg | Author: Zentrale Stelle Ludwigsburg Zentrale Stelle Ludwigsburg

Rommel i njegovo osoblje posjećuju mjesta nekadašnjih koncentracijskih kampova diljem Njemačke i istočne Europe kako bi pregledavali tamošnje zapise. Tijekom proteklog desetljeća ured, koji ima godišnji proračun od 1,2 milijuna eura, više od 20 puta išao je u Južnu Ameriku kako bi provjeravao tamošnje arhive.

Istražitelji većinu dana provode zatrpani birokratskim dokumentima, provjeravajući imena na njemačkim, ruskim, britanskim, francuskim i poljskim popisima. Riječ je o dokumentima SS-a o svakodnevnim stvarima iz nacističkog doba, poput izdavanja novih odora i zahtjeva za brak, inventura ratnih zarobljenika. Njihov je cilj pronaći posljednje žive naciste koji još nisu optuženi i još mogu biti suđeni.

Kad sam posjetio Ludwigsburg u svibnju, Rommel se pripremao za putovanje u Moskvu, gdje će pretražiti arhiv tražeći imena počinitelja iz logora Sachsenhausen koji su nacisti djelovali u blizini Berlina od 1936. do 1945. godine.

Tužiteljica Manuela Zeller probijala se pak kroz zapise iz Auschwitza i Ravensbrücka, tražeći nekoga čije ime još nije bilo provjereno od strane njezinih prethodnika. Njezin kolega Michael Otte to isto je radio za koncentracijske logore Buchenwald i Stutthof. A jedan od kolega tada je otputovao u Mauthausen u Austriji gdje je u ratu pobijeno najmanje 95.000 ljudi.

"To je ogromna operacija", rekao je Devin Pendas, povjesničar progona nacista na Boston Collegeu. "Radi se o zločinima koji su se dogodili davno, s tek krhotinama informacija o počiniteljima." Rommel je bivši kazneni tužitelj i ovom poslu pristupa na isti način na koji je istraživao slučajeve ubojstava, obrađujući arhive isto kao što je radio na scenama zločina. "Iza ovih riječi stoje zločini, jedino što ovdje nema krvi", rekao je.

Tužitelji Središnjeg ureda otkrivaju godišnje imena oko 30 počinitelja. Njihovi se slučajevi predaju regionalnim tužiteljima koji obično provode još jednu godinu naknadnih istraga i koji odlučuju hoće li pojedince tjerati na sud. Od početka 21. stoljeća njihov je rad doveo do šest kaznenih progona. U medijima je svaki slučaj nazvan "zadnji nacistički postupak", kao da se pisci, urednici i čitatelji nadaju da će to konačno biti kraj.

Zentrale Stelle Ludwigsburg | Author: Zentrale Stelle Ludwigsburg Zentrale Stelle Ludwigsburg

Danas, najmlađi osumnjičeni imaju 90 godina, a većina je nekoć bila na niskoj razini nacističke hijerarhije: stražari, kuhari, liječnici, telefonski operatori i slično. Optuženici često umru tijekom dugotrajnog sudskog procesa, pa su izgledi za osuđivanje mali. Djelomično kao rezultat toga, na Središnji ured mnogi gledaju s ambivalentnošću. "Ljudi teško vide smisao toga da se 90-godišnjaka strpa u zatvor", rekao je Pendas. Drugi gledaju u ured s poštovanjem, zadivljeni su onim što je uspio postići.

Kroz svoju povijest, uloga i stanje Središnjeg ureda predstavljali su bitno mjerilo razvoja njemačkog suočavanja sa svojom nacističkoj prošlosti. Nakon osnivanja 1958. godine 10 godina je bio izrazito aktivan prije iščezavanja iz svijesti javnosti zbog rasprostranjenog protivljenja daljnjim istragama njemačkih ratnih zločina. Danas, svaki dan koji prođe dodatno ugrožava ciljeve Središnjeg ureda.

U Rommelovom uredu na uglu drugog kata starog zatvora nalazi se 16 malih zastava, po jedna za svaku njemačku pokrajinu. "Moji šefovi", rekao je. 16 regionalnih ministara pravde uskoro će odrediti kada će se Rommelova istražna operacija zaustaviti. Jedan je regionalni ministar rekao novinarima da je 2025. mogući rok za Središnji ured da dovrši svoje istrage. Drugi to smatraju optimističnom procjenom, predviđajući da je kraj Središnjeg ureda mnogo bliži.

"Koliko Njemačka mora učiniti kako bi ispravila svoje prethodne zločine?", rekao je Pendas. "I koliko dugo treba to činiti?" Ova su pitanja progonila Njemačku od rata, ali su dobila na snazi s novim uzletom desno populističkih pokreta kao što je Alternativa za Njemačku. Ranije ove godine, jedan AfD-ov političar pozvao je Njemačku da se prestane iskupljivati za svoje nacističke zločine.

Ipak, sama činjenica postojanja postojećeg Središnje službe svjedoči o razmjerima nacističkih zločina i podsjeća na opasnost od uspona reakcionarnog nacionalizma u Njemačkoj i inozemstvu. U SAD-u paralelne institucije su pod prijetnjom zatvaranja.

Trumpova administracija planira zatvoriti skromni Ured za globalnu kaznenu pravdu State Departmenta, koji je zadužen za pružanje podrške međunarodnim kaznenim progonima počinitelja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida; njegov direktror, Todd F Buchwald, već je premješten. Kao što je njegov prethodnik, Stephen J. Rapp, ranije ove godine za New York Times rekao: "Obećanje 'nikada više' pokazalo se da je teško održati."

Operacija Barbarossa | Author: Screenshot Youtube Screenshot Youtube

Iza vrata u podrumu Ludwigsburgove stare zgrade zatvora nalazi se "blago" Središnjeg ureda, kako to naziva Rommel. Arhiv sa 1,7 milijuna žutih i zelenih indeksnih kartica bilježi imena masakara, bitaka, koncentracijskih logora, žrtava, svjedoka i počinitelja. To je najopsežniji repozitorij nacističkih zločina i poslijeratni pokušaji da se nacistički režim izvede pred lice pravde. Svatko tko je ikada svjedočio ili čak bio spomenut tijekom nacističkog suđenja ima karticu. No, zapis još nije dovršen i dio posla Središnjeg ureda je ispuniti praznine. "Svakog dana dodajemo nove kartice, mijenjamo kartice", rekao je Rommel.

  • Stranica 1/3
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.