Life
10137 prikaza

Otkrivamo: Kako moćnici razvlače suđenja

Čedo Prodanović, Ivo Sanader i Jadranka Sloković
Željko Lukunić (PIXSELL)
Ne primaju pozive, traže izuzeće sudaca, dokaza, otkazuju odvjetnicima, imaju bruh, ne stižu pozivi...

Odvjetnici specijalizirani za kazneno pravo u moru pravnih normi i zakona plivaju kao barakude, i to maestralno primjenjuju već godinama, pa nije čudo što sudski postupci u složenijim predmetima, onima u kojem ubojica ne stoji nad truplom s nožem u ruci ili u onima u kojima lupeža ne uhite neposredno nakon pljačke s plijenom, traju godinama, a neki gotovo i desetljećima. Na raspolaganju im stoji ogroman spektar poteza.

Neprimanje poziva, traženje izuzeća sudaca i suda, traženje izdvajanja nezakonitih dokaza, iskaza svjedoka, vještačkih nalaza, otkazivanje punomoći odvjetniku, inzistiranje na čitanju svakog retka u dokumentu i svakog dokumenta tijekom glavne rasprave, sve su to alati koji stoje na raspolaganju optuženicima koji ne žele da se sudski postupci protiv njih završe relativno brzo.

Zdravko Mamić i Milan Bandić | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

"Klijenti imaju osobnih razloga zbog kojih traže da neki postupak traje dulje. Neki kalkuliraju s mogućnošću da bi sutkinja (ili sudac) mogao otići za koju godinu na drugi sud, pa da će spis doći k drugom, koji će biti naklonjeniji prema njegovu slučaju, neki se nadaju da će se promijeniti zakon te da će novi biti povoljniji za njega. Neki žele odgoditi odlazak u zatvor što više mogu", kažu nam odvjetnici dodajući da klijent plaća i kako ima pravo izabrati taktiku koju želi.

Nakon što se protiv nekog podigne optužnica, da bi ona postala pravomoćna, mora je potvrditi optužno vijeće. Optuženici trebaju dobiti poziv na ročište, a dostavnica se treba vratiti sudu kako bi vijeće znalo da su optuženi i njihovi branitelji upoznati s datumom i satom u koji se trebaju pojaviti na sudu. E, sad, ti pozivi često ne stignu do stranke, pa vijeće mora odgoditi sjednicu. Nadalje, optuženici čak niti ne moraju dolaziti na optužno vijeće, jedino ako baš inzistitaju na pojavljivanju na sudu.

Primjerice, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nije dolazio na optužna vijeća u predmetu Štandovi. No baš je 2. svibnja imao neodoljiv poriv prošetati do Zrinjevca i pojaviti se na sudu. Ali, avaj. Dan ranije je podignuo 80 kg graha u Maksimiru i morao je iste večeri na operaciju bruha. Optužno vijeće je tad odgođeno, po peti put, zbog Bandićeve opravdane spriječenosti. Optužnica koju je Uskok podigao još u veljači 2015. potvrđena je prošli tjedan.

U dvije i pol godine sud je prvo odbacio optužnicu protiv Bandića, Ivice Lovrića i Zdenke Palac, optuženih da su gradske štandove ustupili besplatno udruzi Željke Markić za prikupljanje potpisa za referenudm i tako oštetili Grad Zagreb za 308.000 kuna, smatrajući kako nema elemenata kaznenog djela. Tu odluku poništio je Vrhovni sud vrativši optužnicu zagrebačkom Županijskom sudu na ponovno odlučivanje. Nakon toga pet puta su iz raznih razloga odgađane sjednice optužnog vijeća.

Jednom Ivica Lovrić nije primio poziv, drugi put je netko od optuženika bio bolestan, treći put je Milan Bandić otkazao punomoć svojim odvjetnicima, pa je obrana tražila izuzeće sutkinje... Nakon podizanja optužnice odvjetnici prvo traže propuste tužiteljstva. Nije rijetkost da se optužnice vraćaju na dopunu i doradu. Najekstremniji je slučaj bio u predmetu Bankomat.

Odvjetnički par Sloković Prodanovoić | Author: Igor Soban/PIXSELL Igor Soban/PIXSELL

Bivše čelnike Hrvatske poštanske banke, na čelu s Josipom Protegom, Uskok tereti da su od 2005. do 2009. oštetili banku za najmanje 255 milijuna kuna jer su davali visokorizične kredite koji nisu vraćeni banci. Terete ih i za dodatnu štetu od 26 milijuna kuna zbog isplate menadžerskih bonusa, od čega su međusobno navodno podijelili više od 13 milijuna kuna. Sud je u ovom predmetu optužnicu, podignutu u srpnju 2010., dva puta vraćao na doradu.

Suđenje je počelo tek u siječnju 2014. i još traje, a prema svemu sudeći, neće skoro završiti. Često branitelji, dok optužnica nije potvrđena, traže izdvajanje nezakonitih dokaza.

"U slučaju Agram (u kojem su Bandić i njegovi suradnici te poslovni partneri optuženi za niz kaznenih djela ‘teških’ 20 milijuna kuna) ima više problema. Naime, obrana je zatražila da se iz spisa predmeta izdvoje kao nezakoniti zapisnici o ispitivanju svjedoka na čijem ispitivanju nisu bili branitelji. Taj problem se pojavljuje u svim kaznenim predmetima, stav branitelja različit je od stava sudova, a zakon tu situaciju ne razrješava na dovoljno eksplicitan način.

Tako se od stupanja na snagu zadnjeg Zakona o kaznenom postupku svi postupci počinju s gotovo godinu dana zakašnjenja jer toliko vremena je potrebno da viši sud odluči o prijedlogu obrane. Osim toga, u predmetu Agram više obrana zatražilo je i izdvajanje snimki razgovora kao nezakonitih dokaza jer nalozi za prisluškivanje nisu bili dovoljno i argumentirano obrazloženi u skladu sa zakonom i praksom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Pravo je okrivljenika da sud prije potvrđivanja optužnice ispita zakonitost postupanja svih sudionika kaznenog postupka. Osim toga, jedan od okrivljenika u ovom postupku teško je bolestan i to je razlog što nije zakazano optužno vijeće koje treba odlučiti o potvrđivanju optužnice", rekla je Jadranka Sloković u lipanjskom intervjuu za Express.

Odvjetnik Čedo Prodanović tvrdi kako je zakonska regulativa takva da obrana, ulažući pravne lijekove, može odgoditi početak suđenja. "To je zakonska regulativa, to nije nikakva zlouporaba", podvukao je Prodanović u intervjuu. Sloković smatra kako bi kazneni postupci bitno kraće trajali da imamo dobar zakon o kaznenom postupku.

Kolaž Bandić i Čehok | Author: PIXSELL PIXSELL

"Upravo njegova nedorečenost uzrok je brojnim nedoumicama, a što rezultira dugotrajnim kaznenim postupcima", rekla je u intervjuu za Express odvjetnica specijalizirana za kazneno pravo, koja zasutupa neke od najmoćnijih i nabogatijih ljudi u zemlji. Govoreći svojedobno o aferi Štandovi, Jadranka Sloković predložila je da se iz spisa kao nezakoniti izuzmu iskazi svjedoka jer obrana nije imala mogućnost nazočiti ispitivanju tih svjedoka u Uskoku.

Uskok branitelje ne poziva na ispitivanje svjedoka jer po zakonu to, tvrde, nisu obavezni. Optužna vijeća takve prijedloge obrane odbijaju, pa se branitelji žale Vrhovnom sudu, koji također odbija žalbe branitelja. No do njihove odluke prođe nekoliko mjeseci, pa i do godinu dana. Komentirala je tada i tvrdnju zamjenika ravnatelja Uskoka da se radi o odugovlačenju postupka:

"Mi smatramo da moramo sada istaknuti te argumente kako bi ih mogli koristiti kasnije. Ne možemo u žalbenoj fazi istaknuti prigovor koji nismo dali ranije", pojasnila je Sloković svoj stav. Vijeće je i njezin prijedlog odbilo, pa je spis završio na Vrhovnom sudu, koji je nekoliko mjeseci razmatrao žalbu obrane te je odbacio.

Na pitanje zašto im treba po nekoliko mjeseci da odluče o takvim zahtjevima, na Vrhovnom sudu kažu da, kad spis dođe dobije svoju košuljicu te ga, prije nego što dođe do suca izvjestitelja, moraju proslijediti DORH-u na uvid. Tužiteljstvo se ne mora očitovati o zahtjevu branitelja za izdvajanjem iskaza svjedoka ispitanih kod njih nego ga samo dobiti na uvid. Nekad spis DORH vrati za tri dana, a nekada im, tvrde na Vrhovnom sudu, trebaju mjeseci.

Potom spis ide sucu izvjestitelju pa ga po rasporedu stavljaju na dnevni red sudskog vijeća, kojih na Kaznenom odjelu Vrhovnog suda ima četiri. Stoga sve to vrlo sporo ide. Pojedini suci i odvjetnici smatraju kako je odredbom da odvjetnici osumnjičenih ne moraju biti na ispitivanju svjedoka favorizira tužiteljstvo i da je time povrijeđeno načelo jadnakosti oružja, a drugi tvrde da tome nije tako jer obrana tijekom glavne rasprave na sudu ima mogućnost ispitati svjedoke.

Mirko i Vinka Cetinski | Author: Dusko Marusic (PIXSELL) Dusko Marusic (PIXSELL)

No kad optužnica i bude potvrđena, to ne znači da će suđenje odmah početi. Slučaj Vinke, Mirka i Mateea Cetinskog te ostalih, kojima sude na Županijskom sudu u Puli, o tome zorno svjedoči. Ni nakon devetog pokušaja suđenje im nije počelo. Da bi suđenje uopće moglo početi, uz svih 12 okrivljenih mora biti nazočno i svih 12 njihovih branitelja. Zadnji put, 27. lipnja, ročište je odgođeno zbog smrti u obitelji jednog od branitelja.

Osmi pokušaj propao je 4. listopada 2016. jer se na ročištu nije pojavila Vinka Cetinski, što je njezin odvjetnik dan prije ročišta pravdao ozbiljno ugroženim zdravstvenim stanjem. Dva tjedna prije propao je i sedmi pokušaj jer se na ročištu zbog zdravstvenih problema nisu pojavili supružnici Vinka i Mirko Cetinski. Šesti pokušaj propao je 5. srpnja 2016. jer se na ročištu nisu pojavili Mirko Cetinski i porečki poduzetnik Drago Radolović, a peti 31. svibnja, kad je rasprava odgođena zbog nedolaska okrivljene Romine Hrvatin, što je njena odvjetnica Marija Budimir pravdala liječničkom dokumentacijom.

Četvrti pokušaj da počne suđenje propao je lani 10. svibnja jer je novopostavljeni odvjetnik okrivljenoga Gordana Dobrovića tražio dodatno vrijeme da se pripremi za obranu. Treći pokušaj da otpočne suđenje propao je 5. travnja, kad je rasprava odgođena jer na ročište nije pristupio rovinjski odvjetnik Mirko Mastilović, koji je zastupao četvrtookrivljenoga Gordana Dobrovića.

Otpočinjanje sudskog procesa 24. studenog 2015. zaustavio je odvjetnik Vinke Ceinski, Dubravko Veža, tako što je zbog sumnje u nepristranost zatražio izuzeće suca Zdravka Garića i svih sudaca Županijskog suda u Puli, o čemu je odlučivao Vrhovni sud te to odbio, a prvu odgodu početka suđenja, tjedan dana prije toga, nedolaskom na sud zbog bolovanja inicirao je Mirko Cetinski. Kako sad na sudu slijedi ljetna stanka, prije jeseni nema šanse da počne suđenje.

U postupku koji je trebao početi prije gotovo dvije godine okrivljene supružnike Cetinski te sina im Mattea uz još devetero suokrivljenika terete za financijske malverzacije "teške" oko 11 milijuna eura izvučenih od Danka Končara i njegovih tvrtki.

Damir Polančec izlazi iz zatvora | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)

Nakon što suđenje konačno počne, obrana može posegnuti za inzistiranjem na tome da se čita baš svaki dokument. Prvi put to se dogodilo na suđenju u predmetu Spice. Uskok je bivšeg potpredsjenika Vlade Damira Polančeca i još sedmoricu teretio za malverzacije dionicama koprivničke tvrtke "teške" 400 milijuna kuna. Optuženi su da su Podravkinim novcem željeli steći većinski paket dionica tvtke i u konačnici zavladati Podravkom.

Nakon što je obrana u lipnju 2011. zatražila da se javno pročita svih 42.000 stranica, koliko ih je tužiteljstvo prikupilo, sudac Siniša Pleše odobrio je taj zahtjev te svoju odluku obrazložio tvrdnjom kako ne želi nikakve primjedbe na tijek postupka te da će se zbog toga precizno iščitavati svaki dokument. Činilo se da će to čitanje trajati mjesecima. Tužiteljica je prvi dan, 13. lipnja 2011., uspjela pročitati 901 stranicu iz sudskog spisa, a drugi dan 560 stranica dokumentacije.

Čitanje dokumentacije potrajalo je 14 raspravnih dana, sve do 5. listopada 2011., a u kasnijoj fazi suđenja pročitali su još neku dokumentaciju, ali to ni izbliza nije izgledalo apsurdno kao na početku. Na kraju su Polančec i sedmorica suokrivljenika nepravomoćno oslobođeni optužbe da su novcem Podravke pokušali preuzeti vlasništvo nad tom tvrtkom. Četvorica su proglašena krivima da su Podravku oštetili dajući 65 milijuna kuna zajma splitskoj tvrtki SMS te su dobili blage kazne.

Na čitanju dokumentacije prije dvije godine inzistirala je i obrana varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka. Na početku suđenja obrana je od sudskog vijeća zatražila da Uskok dokumentaciju na kojoj temelji optužbe protiv petorice okrivljenika i tri tvrtke čita od "riječi do riječi". Poduzetnik Davor Patafta uz to je zatražio da tužiteljica navede i broj stranice dokumenta kako bi bolje pratio predmet budući da spis ima čak 36.000 stranica. Kasnije je dio dokumentacije čitan, a dio predočavan. Suđenje i dalje traje.

Čehoka terete da je pogodovao tvrtkama Davora Patafte od kraja 2007. do lipnja 2011., pri čemu je Varaždin oštećen za oko 50 milijuna kuna, dok su Patafta i njegove tvrtke stekle nepripadajuću imovinsku korist od oko 37 mil. kuna. Često se rasprave odgađaju zbog bolesti optuženika, a nerijetko netko ne primi poziv za raspravu.

Sudnica | Author: Thinkstock Thinkstock

Sud odluke i dopise (pozive i druga pismena) dostavlja putem službene osobe državnog tijela koje sudjeluje u kaznenom postupku, pošte, javne ili privatne organizacije koja je posebnom odlukom ministra nadležnog za pravosuđe ovlaštena za poslove dostave u kaznenom postupku, pretinaca kod suda te telekomunikacijskim sredstvom. Znači, suca ništa ne sprečava da telefonom nazove optuženika i kaže mu kad je sljedeće ročište. Za ovom mogućnošću poseže, međutim, malo sudaca.

No sva ta zakonom dopuštena taktika s "odugovlačenjem" može im se obiti o glavu jer su i suci krvavi ispod kože iako tvrde kako takvi postupci ne utječu na kaznu koju će dosuditi. Raspon kazni je širok i može se dogoditi da nakon godina trošenja živaca optuženi dobije nekoliko mjeseci višu kaznu.

Ako se zna kako je ZKP-om propisano da se u zatvor ide po automatizmu ako je nepravomoćno osuđeni dobio pet godina, jasno je da s kaznom od četiri godine i 11 mjeseci ostaje na slobodi i da žalbu Vrhovnom sudu može propremati na plaži a ne, kao u prvom slučaju, iza rešetaka. Stoga optuženi i njihovi branitelji moraju dobro procijeniti kod kojeg suca/sutkinje će koristiti koju taktiku.

  • Avatar Vizgan Vizgan
    vizgan 15:08 29.Srpanj 2017.

    Svi građani koji su oštećeni lopovskim trikovima sudaca i odvjetnika trebaju dobiti pravo na novo suđenje,nešto kao lustracija,inače nema nam spasa.

  • LeonardS 08:07 29.Srpanj 2017.

    Domišljatost sutkinje građanskog suda u ZG da bi zaštitila tuženu odvjetnicu prevaranticu , iako na inzistiranje da mu se presuda o odbijanju tužbe jer po njenom ponašanju sam znao odluku , ne urućuje presudu već je stavlja na internet i ... prikaži još! odlazi na godišnji odmor , i to treba da je poštena i čestita sutkinja u koju građani trebaju imati povjerenje !!

  • LeonardS 07:59 29.Srpanj 2017.

    Ako znamo a znamo,što rade "zakonski kriminalci" tj odvjetnici , zašto ne mjenjamo zakone jer to samo njih obogaćuje a državu i narod to košta, zato se i ne ide u reformu pravosuđa gdje rade nesposobni i korumpirani suci , ... prikaži još! dok ono malo poštenih sudaca i odvjetnika koji su pošteni jednostavno tavore u ovom društvu poniženi....