Life
4735 prikaza

Otkud dolazi kosa za perike? Iznenadit ćete se

Cura suši kosu
Thinkstock
Kosa u perikama ima pomalo ogavno porijeklo, a putuje diljem Azije do dućana u Europi

Perike, umeci, ekstenzije. Sve su to nazivi za različite varijante ljudske kose i samo rijetki obraćaju pažnju na porijeklo. Obična pretraga internetom odvest će vas u trgovine koje govore o "visokokvalitetnim" ili "luksuznim" perikama od prirodne kose koje koštaju po nekoliko tisuća kuna. U opisima se govori o luksuznoj kosi iz Brazila ili prekrasnim pletenicama iz Europe, ali rijetko će se netko pohvaliti kosom iz Kine.

Natpis "Made in China" postao je općeprihvaćeni simbol loše i jeftine robe za široku potrošnju, a kako kaže Emma Tarlo, Kina je zauzela i svjetsko tržište ljudskom kosom. Ona je čak tri godine provela istražujući porijeklo kose što se prodaje po trgovinama zapadne Europe.

Profesorica antropologije, autorica knjige o porijeklu kose, Tarlo kaže: "Ljudi zaposleni u industriji svjesni su da kinesko porijeklo ima negativne konotacije i zato ih reklamiraju na sve moguće načine". 

Fluidne i nejasne definicije

Na internetu se pojavljuju informacije da je kosa iz Kine najgrublja, da je filipinska kosa dosta slična s puno više sjaja, a da je brazilska s puno volumena. Definicije kose u perikama su nevjerojatno fluidne i nejasne.

"Što više pokušavate ih sistematizirati, to teže postaje. Europska kosa je jako skupa zbog raznolikosti boja i fine teksture", ispričala je Tarlo za BBC. Velika većina europske kose dolazi s istoka našeg kontinenta i to iz Rusije, Rumunjske ili Ukrajine.

Najtraženija je "djevičanska kosa", to je kosa koja nikad nije kemijski tretirana, a odmah za njom je i "remy kosa", koja je uzeta izravno s glave donatora. Na suprotnom kraju spektra, nalazi se "standardna kosa" što je tržišno prihvatljiv naziv za otpatke s češlja. 

"Kineske tvornice često nazivaju otpatke s češlja 'standardnom kosom' zato što jako puno kose dolazi iz takvih izvora", kaže Tarlo. Što se tiče marketinga, Tarlo kaže da je najveća odgovornost na ljudima u lancu proizvodnje i prodaje kose. Međutim, krajnjim kupcima to ne smeta. "Ljudi ne žele razmišljati o prijašnjim vlasnicima kose. Još uvijek postoji taj faktor odvratnosti koji prati kupovinu i korištenje tuđih dijelova tijela", kaže Tarlo.

Otpaci od češljanja

Na temeljima otpadaka iz češljeva nastala je čitava industrija za rasplitanje, sortiranje i kemijsko tretiranje kose. I dok završeni proizvod najčešće prolazi kroz Kinu, vjerojatno je nastao iz kose porijeklom iz raznih azijskih država. "Diljem Azije žene s dugom kosom čuvaju kosu što ostane na češljevima ili nakon pranja kose. Čuvat će je godinama i onda prodati otkupljivačima koji idu od vrata do vrata", kaže Tarlo. Reporterima BBC-a pokazala je vreću kose koju je tri godine skupljala. Kaže da vrijedi oko jednog dolara.

Tu kosu je potrebno skupiti na jedno mjesto, zatim trgovci je preprodaju sve dok ne završi na raspetljavanju u Bangladešu, Indiji ili čak Myanmaru. Tarlo prepričava kako je posjetila radionice i domove u Myanmaru i Indiji gdje su deseci žena sjedile na podu i raspetljavale tuđu kosu. Tarlo te scene opisuje: "Naporan je to rad i potrebno je oko 80 sati za raspetljavanje kilograma i pol ljudske kose".

Zatim je potrebno kemijski tretirati kosu. Vanjski sloj ljudskih dlaka ima ljuskice koje su sve okrenute u istom smjeru, slično kao i riblje krljušti. Otpaci od češljanja su svi zapetljani zato što su te ljuskice različito orijentirane. Kinezi takvu kosu ubace u kemikalije što uništava vanjski sloj kose i uklanja ljuskice. Takva kosa je nešto lošije kvalitete, ali do kraja procesa joj vrate sjaj i može izgledati fantastično. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.