Osveta je stara kao i sama ljudska povijest. O tome govori i najstariji skup zakona na svijetu, Hamurabijev zakonik. Tamo se spominje koncept osvete "oko za oko", neki će reći da je i moderni koncept kažnjavanja zločina zapravo jedan oblik osvete.
U nekim situacijama ipak možemo shvatiti zašto su neki ljudi jednostavno pukli i osvećivali se zločincima.
Američki vojnici u Dachauu
Dachauu je bio jedan u nizu koncentracijskih logora u nacističkoj Njemačkoj i tamo je ubijeno više od 30.000 ljudi. Američka vojska oslobodila ga ja 1945. godine i uhvatili su SS-ove čuvare logora. Kad su pripadnici američke 45. pješačke divizije otkrili tisuće tijela tik izvan logora, izgubili su kontrolu. Pohvatali su sve SS-ovce koji su se zatekli u blizini i pobili ih strojnicama.
Nekim oslobođenim zatvorenicima su dali puške kako bi mučili SS-ovce, a incident je završio po svim novinama zato što je i tada to bio ratni zločin. Međutim, počinitelji nikad nisu procesuirani zato što su svi dokumenti o tome otkriveni tek početkom 2000.-ih.
Predsjednik protiv guvernera
Alexander Hamilton i Aaron Burr nekad su bili vođe američke revolucije i njihove borbe za samostalnost, ali nisu podnosili jedan drugog. Burr je bio uvjeren da ga je Hamilton koštao izbora za američkog predsjednika 1801. godine, a kada se Hamilton upleo u izbore za guvernera New Yorka, Burru je bilo previše. Izazvao je Hamiltona na dvoboj kojeg godinama nisu mogli dogovoriti. Na kraju su se ipak sreli 1804. godine i Burr je ubio Hamiltona.
Osveta slijepca
Enrico Dandolo, 42. mlečanski dužd, oslijepio je tijekom posjeta Bizantskom carstvu 1171. godine. Legenda kaže da su mu uzeli vid po naredbi cara Manuela Komnenosa, ali neki povjesničari se ne slažu s time. Bilo kako bilo, Enrico je žudio za osvetom nad Bizantom i naveo je križare u Konstantinopol 1204. godine. Križari su iza sebe ostavili desetke tisuća mrtvih i praktički uništeni grad.
Židovski osvetnici
Preživjeli su holokaust i onda su se odlučili osvetiti onima koji su im nanijeli zlo. Nakam, kako je nazvana skupina Židova osvetnika nakon drugog svjetskog rata, ubijala je SS-ovce u postratnim godinama. Najveći uspjeh im je bio trovanje kruha za njemačke ratne zarobljenike u američkim zatvorima. Više od 400 SS-ovaca je umrlo zbog trovanja.
Sestre Trung
Trac i Nhi Trung bile su obične djevojke u antičkom selu u Vijetnamu, ali nakon nasilnog gušenja pobune kada je Trac silovana i njen suprug je ubijen, sestre su uzele stvar u svoje ruke. Legenda kaže da su okupile vojsku od 80.000 žena i na kraju se osvetile kineskim okupatorima, prenosi portal Allday.
Kralj Charles IX
Francuski vjerski ratovi šesnaestog stoljeća bili su nevjerojatno brutalni, a Charles IX predvodio je sukob između katolika i francuskih protestanata hugenota. Tijekom mirovnih pregovora u Parizu, Charlesovi podanici ubili su nekoliko vođa hugenota što je rezultiralo masakrom hugenota gdje su deseci tisuća ljudi ubijeni.
Britanska Boudicca
Priča o keltskoj kraljici Boudicci i njenim dvjema kćerima gotovo je nevjerojatna. Rimsko carstvo u njeno vrijeme počelo je s invazijom na britanske otoke, a ona je odlučila pružiti otpor nakon što je njen suprug ubijen. Ona i njene kćeri su silovane i bičevane na ulici zbog pobune protiv Rimljana, ali su se ipak na kraju osvetile. Osvojile su i spalile nekoliko rimskih gradova u Britaniji i pretpostavlja se da je oko 80.000 ljudi ubijeno u rimskim gradovima.
Dante Alighieri
Firenca je nekad bila mjesto velikih političkih prevrata, a Dante Alighieri je bio jedan od lokalnih političkih moćnika. Nakon još jednog političkog sukoba, Alighieri je otputovao u Rim kako bi pričao o tome kako je papa Bonifacije VIII nesposoban vladar. Bonifacije je u to vrijeme organizirao vojni udar i brojni Alighierijevi prijatelji su ubijeni. Zbog toga je Alighieri u Božanstvenoj komediji papu Bonifacija smjestio u osmi krug pakla.
Pravi grof Monte Cristo
Alexandre Dumas svjetsku slavu je stekao pričama o trojici mušketira, ali jednako slavna je i priča o osveti grofa Monte Cristo. Međutim, znatno manje je poznato da je Dumas utemeljio roman na stvarnim događajima. Pierre Picaud je u ranom 19. stoljeću uživao u životu. Živio je u velikoj kući na francuskoj rivijeri, bio je sretno u vezi, ali njegovi prijatelji to nisu mogli podnijeti. Optužili su ga da je špijun što ga je strpalo u zatvor na nekoliko godina. Tamo se sprijateljio s još jednim zatvorenikom koji mu je ostavio veliko nasljedstvo.
Nakon što je izišao iz zatvora, Picaud je krenuo u osvetnički pohod. Najgoru osvetu spremio je nekad najbližem prijatelju Loupianu. Picaud je naveo Loupianovu kćer da se uda za jednog kriminalca, a nedugo nakon vjenčanja je novopečeni suprug uhićen. Loupianova kćer je navodno od šoka umrla, a Picaud je tek počinjao. Uništio je Loupianove poslove, uhitio mu sina i na kraju ga izbo na smrt.
