Vladimir Iljič Lenjin, otac Oktobarske revolucije i prvi vođa Sovjetskog Saveza i dalje izaziva mnogo nesuglasica među povjesničarima, pogotovo kad se pokrene tema boljševizma i njegove ideologije.
Mnogi ističu da je sve skupa bila jedna velika katastrofa, te da je ta diktatura uzela milijune nedužnih života. Drugi imaju pozitivniji pristup i ističu dobre strane Lenjinovog rada, tj. stvaranje jake, industrijski i tehnološki razvijene države.
Prema nedavnim anketama oko 30 posto ljudi smatra da je Oktobarska revolucija dovela do ekonomskog i socijalnog napretka, 12 posto ne zna što bi reklo, a 31 posto ih gleda isključivo negativno na revoluciju. Oko 25 posto ispitanika izjasnilo se neutralno.
Unatoč tome koliko znate o njegovoj ulozi u povijesti, postoje neki detalji iz njegovog života koje vjerojatno ne znate.
1. Brat mu je obješen zbog planiranog atentata na cara
Lenjinov stariji brat Aleksandar, uhićen je 1887. godine jer je sudjelovao u uroti da se bombom ubije car Aleksandar III. Dok se većina urotnika izvukla preklinjući za milost i kajući se zbog svojih planova, Aleksandar je obješen jer je to proglasio neiskrenim činom.
2. Izbačen je s fakulteta
Samo nekoliko mjeseci nakon što mu je brat pogubljen, sedamnaestogodišnji Lenjin upisao se na fakultet u Kazanju, s kojeg je nekoliko mjeseci kasnije izbačen zbog sudjelovanja u prosvjedima. Studij je ipak završio u Sankt-Peterburgu 1891. godine, kao izvanredni student.
3. Tri godine je proveo u prognaništvu u Sibiru
Prvi marksistički esej Lenjin je objavio 1894., a već sljedeće godine krenuo je na putovanje kroz Francusku, Njemačku i Švicarsku kako bi upoznao istomišljenike. Kada se vratio u Rusiju, uhićen je prije nego je objavio prvo izdanje marksističkog časopisa na kojem je radio. Proveo je godinu dana u zatvoru prije nego je poslan u Sibir gdje je upoznao buduću suprugu. Kaznu je odslužio 1900., a sljedećih 17 godina je proveo je u inozemstvu.
4. Lenjin nije bilo njegovo pravo ime
Vladimir Iljič Uljanov je isprobavao više pseudonima prije nego je odabrao Lenjin. To je bila uobičajena praksa među ruskim revolucionarima. Staljin je, na primjer, rođen kao Josif Visarionovič, a Lav Trocki kao Lav Davidovič Bronstein.
5. Nije bio naklonjen Staljinu
Staljin je bio u Lenjinovom užem krugu prije nego je postao generalni sekretar Komunističke partije 1922. godine. Pa ipak, Lenjin se vrlo brzo pokajao što je postavio mladog Gruzijca na tu poziciju. U pismu koje je napisao ruskom kongresu, opisao je Staljina kao "sirovog" i predlagao da se zamijeni nekim tko je "strpljiviji, odaniji, obazriviji prema drugovima i manje hirovit". No veliki revolucionar je ubrzo doživio treći moždani udar, te je izgubio političku moć, što je ambiciozni Staljin odmah iskoristio.
