Do prije nekoliko godina čovječanstvo je znalo da koraljni atoli rastu, isto kao što rastu koralji koji se na tim atolima talože. Međutim, slučajno analizirajući satelitske i zračne snimke o tome kako su atoli rasli uz obale Australije od 1947. do 2014., stručnjaci sa Sveučilišta u Queenslandu uočili su da ih je pet naglo naprosto nestalo uslijed rasta razine mora kao posljedice otapanja polova i klimatskih promjena.
Riječ je o Solomonskim otocima, pacifičkoj naciji, raštrkanoj diljem razvučenog arhipelaga, u čijim vodama ocean svake godine raste za čak sedam milimetara godišnje, i tako već 20-ak godina. Prosječni rast razine mora u ostatku svijeta je tri milimetra, ali se predviđa da će uskoro cijeli svijet bilježiti rast od sedam milimetara godišnje.
Pet otoka koji su nestali, površine su između jedan i pet hektara. Još šest otočića potopljeno je između 20 i 62 posto. S najvećeg od ugroženih, Nuatumbe, prije pet godina je more jednostavno otplavilo 11 kuća na pučinu. A to više nije samo problem malih otočnih država. Otok Tangier kod Washingtona bio je 1850. površine 875 hektara, a sada je površine pukih 320 hektara.
Procjenjuje se da će i on sasvim nestati za 50 godina, no njegovih 700 stanovnika, na ionako sad već skučenom otoku, morat će odseliti puno ranije. Istodobno, danas je apsolutno sigurno, sasvim će nestati i cijele države. Maledivi u prvom redu, jer je riječ o zemlji čiji je najviši vrh samo 1,3 metara iznad mora. Sićušni Tuvalu već sad trpi svakodnevne plime koje uništavaju tlo, te je na klimatskim konferencijama najsnažniji zagovarač smanjenja emisije CO2.
Kiribati, na pola puta između Havaja i Australije, dulje je vrijeme u pregovorima o kupnji zemljišta na Fidžiju gdje bi premjestio svoju cjelokupnu populaciju od 102.697 kad za to dođe vrijeme. Maledivi odavno imaju za istu svrhu poseban fond. Jedna od najgorih katastrofa prijetu u Bangladešu čijih će skoro svih 156 milijuna stanovnika vremenom morati seliti pred nadirućim morem, plimama i olujama.
U Hrvatskoj, pak, prema sadašnjim prognozama rasta površine mora od otprilike metar i pol do kraja stoljeća, stradat će uska obalna područja, što će biti problem jer je riječ o često naseljenim točkama, ali i cijela delta Neretve, jer će nadiruće more prodrijeti duboko u kopno, pretvarajući danas plodnu dolinu u skoro beživotnu pustaru. Sve to može se pratiti na on-line interaktivnoj karti svijeta koja se može fokusirati na pojedina mjesta.
