Znanstveni časopis Climatic Change objavio je rezultate studije koje pokazuju da će već od 2050. Europu svake godine pogađati barem jedna elementarna nepogoda kakva se, prema dosadašnjim prosjecima, ranije događala jednom u sto godina. Katastrofalni požari, poplave, orkanski uragani, sve to posebno će biti izraženo u južnim i zapadnim dijelovima kontinenta.
Giovanni Forzieri, znanstvenik koji predvodi skupinu klimatologa, za Španjolsku je predvidio da će od 2080. trpjeti dvaput godišnje meteorološke katastrofe koje su Španjolci dosad trpjeli samo jednom u stoljeću. Forzieri je pritom pozvao na vlade i razne nacionalne te međunacionalne institucije, da apsolutno učine sve što mogu kako bi spasili svijet od kataklizme.
Projekcije koje su navedene u studiji, počivaju na pretpostavci da čovječanstvo neće uspjeti spriječiti globalno zagrijavanje Zemljine atmosfere uslijed ispuštanja stakleničkih plinova, te da će svijet 2050. dosegnuti dva stupnja više nego prije industrijske revolucije 1850. Svijet je dosad već topliji za cijeli jedan stupanja, a emisija prvenstveno CO2 više je nego dovoljna za takav scenarij.
Ugljičnog dioksida danas u atmosferi ima dvostruko više nego u 19. stoljeću, nešto više od 400 ppm (čestica na milijun čestica), što je praktično za najmanje 50 ppm više od onoga što su James Hansen donedavno s NASA-inog Instituta Goddard i kolege tvrdili da je magična granica katastrofe.
U prosincu su se vlade 170 zemalja svijeta dogovorile u Parizu o sporazumu o zaustavljanju zatopljenja na dva stupnja, možda čak i 1,5. No, sporazum je neobvezujući, a prema sadašnjim kretanjima, svijet je na putu da do kraja stoljeća dosegne čak četiri stupnja veću temperaturu nego prije početka spaljivanja nafte, ugljena i plina.
