Life
8051 prikaza

Po svijetu je počeo nestajati pijesak - vrijedniji je od nafte

Plaža
Pixabay
Izgradnja prometnica i zgrada diljem svijeta zahtijeva enormne količine pijeska - a zbog njega se čak i ubija

On može biti tek zrna istrošene stijene, brda u pustinjama i tepih na plažama diljem svijeta, ali pijesak je i drugi najtraženiji prirodni resurs na svijetu. 

Južnoafrički poduzetnik ubijen u rujnu. Dva indijska seljaka ubijena u kolovozu. Meksički aktivist za okoliš ubijen u lipnju. 

Svi su ti zločini međusobno udaljeni na tisuće kilometara, no dijele jednu važnu stvar - nevjerojatan motiv za njih i činjenicu da su oni najnovije žrtve rastućeg vala nasilja izazvanog borbom za jedno od najvažnijih, ali i najmanje cijenjenih sirovina, običnog pijeska.

Iako se čini banalno, pijesak je ključan sastojak naših života, to je primarna sirovina od koje se grade moderni gradovi. Od betona za konstruiranje šoping centara, ureda i stambenih blokova do asfalta koji gradi ceste što ih povezuje, bez pijeska ne bi imali ništa od toga. 

Staklo na svakom prozoru, vjetrobransko staklo i pametni zaslon telefona izrađeni su od rastopljenog pijeska. Čak su i silikonski čipovi u našim telefonima i računalima - uz gotovo svaki drugi dio elektroničke opreme u našem domu napravljeni od pijeska.

U čemu je problem?

Naizgled ga nema, jer je naš planet prekriven pijeskom, ponajprije uključujući pustinje i plaže. A ipak, svijet ugrožava kritični nedostatak pijeska. Kako nam može nedostajati supstanca koja se nalazi u gotovo svim zemljama na Zemlji, a koja se čini bezgraničnom?

Pijesak je, osim vode, najzapaženiji prirodni resurs na planeti. Ljudi koriste oko 50 milijardi tona "agregata" - industrijskog termina za pijesak i šljunak, koji se obično mogu naći zajedno - svake godine. To je više nego dovoljno za pokrivanje čitave Velike Britanije.

Problem se nalazi u vrsti pijeska koju koristimo, pa je primjerice pustinjski pijesak za nas u velikoj mjeri beskoristan. Ogroman dio pijeska koji prikupljamo odlazi u beton, a u tu svrhu je zrno pustinjskog pijeska pogrešnog oblika, piše BBC.

Formirana pijeskom, a ne vodom, previše su glatki i zaobljeni da bi se mogli oblikovati u stabilan beton. Pijesak nam treba više od svega nalazi se u riječnim koritima, jezerima i na morskim obalama, a potražnja za njim je toliko narasla da se riječna korita i plaže "ogoljavaju", a poljoprivredna zemljišta i šume uništavaju da bi se dobila dragocjena zrnca. A u sve većem broju u taj su se biznis ušuljale i kriminalne bande diljem svijeta, stvarajući često smrtonosno crno tržište.

Slanina NEDOSTATAK Life U tragovima: 8 stvari bez kojih će ljudi uskoro ostati

- Pitanje pijeska iznenađuje mnoge, a zapravo ne bi trebalo. Ne možemo izvlačiti 50 milijardi tona bilo koje sirovine sa Zemlje bez da to nema ogroman utjecaj na planet, a time i na život ljudi - kaže Pascal Peduzzi, istraživač iz Programa UN-a za okoliš.

Australci prodaju pijesak Arapima

Glavni pokretač ove krize je brza urbanizacija. Svake godine na planeti je sve više i više ljudi, a sve veći broj njih seli se iz ruralnih krajolika u gradove, posebno u zemljama u razvoju. Preko Azije, Afrike i Latinske Amerike gradovi se šire većom brzinom nego ikad prije u ljudskoj povijesti.

Broj ljudi koji žive u urbanim područjima se više nego udvostručio od 1950. do danas kad iznosi 4,2 milijarde ljudi, a UN predviđa da će im se do 2015. pridružiti još 2,5 milijardi ljudi. To je ekvivalent dodavanju osam gradova veličine New Yorka svake godine.

Stvaranje zgrada za smještaj svih tih ljudi, zajedno s putevima kako bi ih spojili, zahtijevaju ogromne količine pijeska. U Indiji se količina građevinskog pijeska koja se koristi godišnje udvostručila od 2000. godine i još uvijek brzo raste. Kina je vjerojatno koristila više pijeska u ovom desetljeću nego što su Sjedinjene Države radile u cijelom 20. stoljeću.

Arhitektonski projekt Srce Europe | Author: Screenshot/Youtube Screenshot/Youtube

Toliko je potražnje za određenim vrstama građevinskog pijeska da Dubai, koji sjedi na rubu ogromne pustinje, uvozi pijesak iz Australije. Zvuči bizarno, ali je istina - izvoznici u Australiji doslovno prodaju pijesak Arapima.

Ali pijesak se ne koristi samo za zgrade i infrastrukturu - sve više se koristi i za izradu same zemlje ispod naših nogu. Od Kalifornije do Hong Konga, sve veći i moćniji brodovi za isušivanje svake godine usisavaju milijune tona pijeska s morskog dna, gomilajući ga u obalnim područjima kako bi stvorili zemlju na kojoj je prije nije bilo.

Poguban učinak na okoliš

Otoci u obliku palme u Dubaiju vjerojatno su najpoznatija umjetno stvorena kopnena masa, no oni su samo jedan od primjera. Lagos, najveći grad u Nigeriji, dodaje svoj gradski proširivač površine 2400 hektara (9,7 kvadratnih kilometara). Kina, četvrta po veličini nacija na Zemlji, dodala je stotine kilometara obali i izgradila čitave otoke kako bi ugostila luksuzna odmarališta.

Te su nove nekretnine vrijedne, ali često imaju velike troškove. Usisavanje pijeska s morskog dna uništilo je koraljne grebene u Keniji, Perzijskom zaljevu i na Floridi. Ribari u Maleziji i Kambodži umanjili su svoj izvor hrane bagerima koji su uništili dno, a u Kini je melioracija uništila obalna močvarna područja, ubijajući staništa riba i povećavajući zagađenja vode.

A tu je i Singapur, vodeći svjetski proizvođač melioracije. Kako bi stvorio više prostora za svojih gotovo šest milijuna stanovnika, grad-država izgradio je dodatan teritorij od 130 četvornih kilometara zemlje u posljednjih 40 godina, a gotovo sve je rezultat uvezeno pijeska. 

Kolateralna šteta za okoliš bila je toliko ekstremna da su susjedni Indonezija, Malezija, Vijetnam i Kambodža ograničili izvoz pijeska u Singapur. Ljudi su od 1985. na svjetske obale dodali 13563 četvornih kilometara umjetne zemlje, a većina je izgrađena ogromnim količinama pijeska.

Zbog pijeska će nestati i riže?

Iskopavanje pijeska za uporabu u betonu i druge industrijske svrhe je, ako ništa drugo, još pogubnije. Pijesak za gradnju najčešće se vadi iz rijeka. Lako je izvući zrna pomoću usisnih pumpi ili čak kanti te se lako transportira brodovima. No, jaružanje korita rijeke može uništiti stanište organizmima na dnu. Sediment može zamagliti vodu gušeći ribu i blokirajući sunčevu svjetlost koja održava podvodnu vegetaciju.

Iskopavanje riječnog pijeska također pridonosi usporenom nestanku vijetnamske delte Mekong. Na tom području živi 20 milijuna ljudi i izvor je polovine hrane u cijeloj državi i većinu riže koja hrani ostatak jugoistočne Azije. Porast razine mora izazvan klimatskim promjenama jedan je od razloga što delta svaki dan gubi ekvivalent jednog i pol nogometnog igrališta. 

Potopljeno selo Curdi u Indiji | Author: Screenshot/Youtube Screenshot/Youtube

No, ogroman su problem i ljudi koji pljačkaju deltu s pijeskom. Stoljećima se delta obnavljala sedimentom koji je s planina Središnje Azije nosila rijeka Mekong.  Ali posljednjih godina, u svakoj od nekoliko zemalja duž njezina toka, rudari su počeli izvlačiti ogromne količine pijeska iz korita rijeke. Prema studiji tri francuska istraživača iz 2013. godine, oko 50 milijuna tona pijeska bilo je izvađeno samo u 2011. godini - dovoljno za pokrivanje grada Denvera dubokog dva centimetra. U međuvremenu, pet glavnih brana izgrađeno je posljednjih godina na Mekongu, a još 12 planirano je za izgradnju u Kini, Laosu i Kambodži. Brane dodatno smanjuju protok sedimenata do delte.

Drugim riječima, dok se prirodna erozija delte nastavlja, njezinog prirodnog "punjenja" nema. Istraživači vjeruju da će se tim tempom gotovo polovica delte izbrisati do kraja ovog stoljeća.

Ruše se mostovi

Da stvar bude još gora, jaružanje Mekong-a i drugih plovnih putova u Kambodži i Laosu uzrokuje kolaps riječnih obala, povlačeći sa sobom usjeve, pa čak i kuće. Poljoprivrednici u Mianmaru kažu da se isto događa i duž rijeke Ayeyarwady.

Vađenje pijeska iz rijeka također je prouzročilo nebrojene milijune dolara štete na infrastrukturi širom svijeta. Pobuđeni sediment začepljuje vodovodnu opremu. A uklanjanje svega tog materijala s riječnih obala ostavlja temelje mostova izloženima te im prijeti opasnost od urušavanja.

Iskopavanje pijeska uzrokovalo je urušavanje mosta u Tajvanu 2000. godine, a sljedeće sljedeće godine u Portugalu, tek kad je autobus prošao preko njega, pri čemu je poginulo 70 ljudi.

Pješčana mafija

Jasno je da je pijesak postao poželjna roba, pa ne čudi što se za taj biznis zainteresirala i mafija. Pijesak se krade praktično širom svijeta, a kao posebno beskrupulozna i surova istaknula se indijska pješčana mafija. Bande pijesak kradu izravno s plaža i to uz pomoć bagera i šlepera, a oni siromašniji lopatama kojima ih trpaju u vreće i odvoze do obližnjih gradilišta. Organizirali su čak i brodove kojima usisavaju pijesak s morskog dna. 

Arena u Puli ko zna zna Znanost Tajna rimskog betona: Kako Arena u Puli još čvrsto stoji

- Pijesak postaje sve važniji resurs, pa su se počele javljati i 'pješčane mafije' koje ga nelegalno eksploatiraju, a to je ostao naročito veliki problem u Indiji. Samo tijekom prošle godine ubijene su stotine ljudi - izjavila je za 'Independent' Aurora Tores iz njemačkog Centra za integrativno istraživanje bioraznolikosti. 

Potražnja za silikatnim pijescima visoke čistoće, koji se koriste za izradu stakla kao i visokotehnoloških proizvoda poput solarnih panela i računalnih čipova, također raste.

 U dijelovima Latinske Amerike i Afrike, prema grupama za ljudska prava, djeca su prisiljena raditi kao virtualni robovi u rudnicima pijeska. Bande se od svega toga izvlače na isti način na koji organizirani kriminal radi svugdje - otplaćivanjem korumpiranih policajaca i vladinih službenika da ih ostave na miru. I, kad smatraju da je to potrebno, napadom i čak ubijanjem onih koji im stoje na putu.

Mafija, ilustracija | Author: Thinkstock Thinkstock

José Luis Álvarez Flores, ekološki aktivist u južnoj meksičkoj državi Chiapas koji se zalagao protiv ilegalnog kopanje pijeska u lokalnoj rijeci, ubijen je u lipnju. Uz njegovo je tijelo pronađena i poruka prijetnje ostalim članovima njegove obitelji.

 Dva mjeseca kasnije, policija u Rajasthanu u Indiji pucala je kad su pokušali zaustaviti konvoj traktora koji su ilegalno minirali pijesak. Uslijedila je pucačina s dva mrtva seljaka kao rezultat. To su samo najnovije žrtve. 

U Indiji su "pješčani mafijaši", kako ih lokalna tisak naziva, ozlijedili stotine i ubili desetine ljudi. Žrtve uključuju 81-godišnjeg učitelja i 22-godišnjeg aktivista, novinara i najmanje tri policajca.

Raste svijest o šteti koju uzrokuje naša ovisnost o pijesku. Brojni znanstvenici rade na načinima zamjene pijeska u betonu drugim materijalima, uključujući pepeo, ostatke materijala iz termoelektrana, pa čak i zdrobljene školjke palminog ulja i rižine ljuske. Drugi razvijaju beton koji zahtijeva manje pijeska, dok istraživači također gledaju na učinkovitije načine brušenja i recikliranja betona.

Trenutno nitko ni ne zna točno koliko pijeska se izvlači iz zemlje, niti gdje, niti pod kojim uvjetima. Veći dio toga je nedokumentiran. "Samo znamo", kaže Bendixen, "da što je više ljudi, više pijeska nam treba."

  • VinkoL 16:03 25.Studeni 2019.

    Bil sam neki dan u Sahari, sami hrastovi i bukve. Sjedimo u hladu, pijemo pivce, svud trava do koljena, pa djetelina... jedino Štef ima pijesak. U bubrezima. Sad kad pročita ovaj članak skužil bu da je milijarder kolke zalihe pijeska ima.