Life
11454 prikaza

Špijunski sateliti slučajno našli svetu šumu

Svete šume u Etiopiji
1/2
Screenshot/Youtube
Zelene oaze ističu se u krajoliku jer su to jedina preostala stabla u zemlji kojom je zavladao trend krčenja šuma

Svaki centimetar te šume znaju napamet, u njoj su odrasli, i postali pravi stručnjaci za sve ono što se u njoj nalazi. Šuma Debre Tabor na sjeveru Etiopije "sveta je šuma", a njih više od 1000 rasuto je po tom području. Svaka štiti tradicionalnu etiopsku pravoslavnu crkvu koja se nalazi u središtu, a do nje najbolji put znaju djeca.

Ove malene uredne nakupine drveća, svaka udaljena dva kilometra od druge, mještanima su osiguranje da nikada neće biti previše udaljeni od šuma, koje imaju duboke korijene u njihovom društvenom i duhovnom životu. Koriste se kao centri zajednice, mjesta susreta, i škole, vjerskih obreda, groblja, pa čak i kupaonice, i izvor su hlada kojeg nema kilometrima. U području Bahir Dara za razliku od nekih drugih mjesta koja su dostupna i kao dio turističke ponude, crkvene šume nije lako pronaći.

Zelene oaze ističu se u krajoliku jer su to i jedina stabla ostala u zemlji kojom je zavladalo krčenje šuma. Neke od njih stare su više i od 1000 godina, a stabla su očuvana zahvaljujući vjerskom upravljanju, no ugrožavaju ih ceste, zgrade i polja poljoprivrednika. Ljudi su bili njihovi najveći zaštitnici, no oni su zapravo i najveća prijetnja njihovoj budućnosti, piše BBC. 

Brezova šuma Čudesne breze Znanost Prvi put snimili stabla kako "odmaraju svoje grane"

Svećenik je pozorno slušao članove ekspedicije koje je predvodila ekologinja dr. Catherine Cardelús sa Sveučilišta Colgate iz New Yorka i Bernahu Tsegay sa Sveučilišta Bahir Dar.

Odveo ih je u dubinu šume kako bi mogli naučiti nešto više o odnosu kojeg ljudi imaju sa šumom koju obožavaju.

Šuma je prosječno veličine pet nogometnih igrališta, i sastoji se od kruga drveća formiranog oko središta u kojem je crkva, na vrhu koje je križ i boje crvena, žuta i zelena, nacionalne boje. Taj je dio okružen kamenim zidom, a udaljenost od crkve do njega tradicionalno se opisuje kao "40 anđeoskih ruku daleko".

Šume su svete, kako je objasnio svećenik, zato što svaka u središtu crkve ima tabot, repliku Kovčeg Saveza. Svetost tabota isijava iz središta prema van, pa je prostor bliže crkvi, svetiji. Isto vrijedi i za stabla koja se doživljavaju kao 'odjeća' za crkvu, i dio su crkve, pa je zaštićen mali prsten stabala, onih koja su najbliža crkvi.

Danas je samo pet posto Etiopije prekriveno šumom, a prije stoljeća bilo je 45 posto zemlje prekriveno šumom. Masovno krčenje šuma ostavilo je traga i na svetim šumama. Ove šume nije uvijek lako naći, a znanstvenicima u potrazi za njima pomažu i povijesne fotografije, na kojima je vidljivo i koliko se ovaj krajolik tijekom posljednjeg stoljeća izmijenio. Vojne tehnologija tako je dobro poslužila u projektu konzervacije ovih šuma. 

Geograf dr. Peter Scull objasnio je da je krajem 30-ih godina prošlog stoljeća talijanska vojska snimila niz fotografija tog područja i pohranila snimke u kutije s municijom kada su se povlačili 1941. godine. Snimke su bile izgubljene do 2014. godine, kada se 8000 fotografija pojavilo u podrumu Ethiopian Mapping Agency u Addis Abebi.

Arheološke iskopine (ilustracija) Majka Afrika Znanost U Etiopiji su pronašli ostatke nove vrste pračovjeka

Tijekom 60-ih ovom je regijom prošao i prvi američki satelitski špijunski uređaj dio programa Corona, čija je namjena bila identificirati potencijalne lokacije SSSR-a za lansiranje raketa. Bivši američki predsjednik Bill Clinton ukinuo je oznaku povjerljivosti s tih slika 1995. godine, a usporedba tih starih fotografija  s modernim Google Earthom pokazala je da se granice šuma nisu smanjile a neke su, zapravo, i narasle, zahvaljujući sadnji stabala eukaliptusa.

Nekoć se ta šuma sastojala i od drveća i grmlja koji su rasli izvan nje, i poput tampon zone štitili stabla od vjetra, erozije, promjene temperature i vlage. Zahvaljujući ljudskoj potrebi za novcem, stabla su se posljednjih desetljeća skupljala za gradnju i gorivo, a zemljište je pretvoreno u poljoprivredno, pa je tako tampon zona nestala. 

Snimke pokazuju pozicije šuma, no ne mogu prikazati vrstu drveća koja u njima rastu. Zato je ipak potrebno prošetati se tim područjem. Istraživači su pregledavali ovo područje, uzimali uzorke tla i lišća posebnih drveća poput Afričke šljive, i biljaka iz reda borovice, koji su se koristili za izgradnju crkvi. 

Djeca su promatrala što rade, i pitala ih je li to najljepša šuma koju su vidjeli.

Te su šume žive ali nisu baš u dobrom stanju, u nekim nema novih generacija drveća, a pitanje je tko će i kako nastaviti brigu o njima. Možda nisu robusne, no ipak su u boljem stanju nego što su se znanstvenici nadali. Neke župe poduzele su direktne korake kako bi poboljšale zdravlje tih šuma dodavanjem niskog kamenog zida oko vanjskog dijela, kako bi spriječili dolazak stoke na ispašu. I to pomalo pomaže, i omogućava bogatim zajednicama sadnica da rastu.

Pustinja Danakil Ekstremi Znanost Vrata pakla: Ovo je najtoplije mjesto na svijetu

Iskorištavaju i vladine programe besplatnog sjemenja. No najčešće je riječ o stablima poput eukaliptusa, ne karakterističnim za to područje. Eukaliptusove šume pojavile su se na rubovima mnogih svetih šuma i zauzele su središnje mjesto u njihovom gospodarstvu. U zemlji u kojoj je drvo potrebno za kuhanje i gradnju, eukaliptus je bio spasitelj. I nije baš lako napraviti balans između želje za autohtonim vrstama s potrebom prodaje drva, i to onog koje brzo raste.

Istraživači su zasada prošli kroz 44 takve svete šume i nadaju se da će im informacije koje prikupe pomoći u njihovim konzervatorskim nastojanjima, i u razvoju prirodnog sjemenja, kako bi uklonili egzotične vrste, ali i smanjiti gradnju unutar tih šuma. 

"Ljudi su ti kojima ove šume trebaju, i oni su ti koji su ih očuvali. Trebali bi slaviti ono što su lokalci napravili, pomoći im da naprave još i više, još bolje, na polju očuvanja sjene, i podržati njihove napore i na drugim mjestima", smatra Cardelus.

U tim šumama ljudi žive kao što su živjeli nekoć davno, poput pastira koji putuju u potrazi za dobrom ispašom za svoje blago. U tim stablima nalazi se povijest, kultura i duhovnost tih ljudi, koji su možda i na najbolji mogući način, spriječili samu šumu od nestanka. Možda tim putem uspješno nastave i dalje.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • BESTpartizan 12:19 02.Lipanj 2019.

    unišititi prirodu