Jednoj od najboljih tenisačica svijeta Mariji Šarapovoj karijera najozbiljnije visi o niti otkako su joj nadležne inspekcije u krvi pronašle tragove meldonijuma, lijeka za srce koji sportaši inače nerijetko koriste i kao doping. Zabranjeni, naravno.
I dok su naslovnice svjetskih medija pune njenog slučaja, drvlja i kamenja s jedne, pravdanja i uzimanja u zaštitu s druge strane, malo gdje se može doznati o kakvoj je uopće tvari riječ.
Šarapova je bila jedna od trinaestoro sportaša koji su nastradali otkako je u siječnju 2016. Svjetska antidopinška agencija (WADA) strpala meldonijum na listu zabranjenih dopinga.
Osmero Rusa, dvoje Ukrajinaca, po jedan Šveđanin, Etiopljanin i Gruzijac nisu se imali pravo potužiti jer je bilo jasno da se nešto kuha još otkako su 2015. Antidopinška agencija SAD-a, Olimpijski odbor SAD-a i nekoliko američkih profesionalnih sportskih liga proveli istraživanje o rasprostranjenosti tog lijeka u krvi sportaša.
Od 8300 uzoraka krvi, tragove djelatne kemikalije erythropoietin pronašli su u 182 uzorka. 2,2 posto sportaša na meldonijumu nisu mogli tolerirati i tako se zakotrljao postupak proglašavanja lijeka zabranjenim dopingom jer je riječ o metaboličkom modulatoru na isti način na koji je to i inzulin.
Erythropoietin je inače glikoproteinski hormon koji kontrolira proizvodnju crvenih krvnih stanica, a sintetiziraju ga fibroblasti u bubrezima. Da bi se takvo što moglo koristiti u terapiji nekih bolesti i poremećaja kod ljudi znanstvenicima je svanulo još 1905.
Ipak, tek u 1970-ima skupina sovjetskih znanstvenika na latvijskom institutu za organsku sintezu Ivars Kalvins složila je lijek za primjenu kod stoke, a desetak godina poslije terapiju su usavršili kako bi je primjenjivali i kod ljudi.
Popis stanja u kojima meldonijum ima terapeutska svojstva upravo je spektakularan, u nekim dijelovima obećava čak i dobar tulum; zatajenje srca, infarkt miokarda, aritmija, ateroskleroza, dijabetes, znanstvenici su čak utvrdili da bitno povećava seksualnu sposobnost.
Ono što je sportašima u toj priči bilo bitno jest da lijek povećava opskrbljenost tijela kisikom, u neku ruku poput nabildanog ginka ili sibirskog ginsenga. Zašto američka agencija FDA lijek još uvijek nije odobrila, nije previše jasno, mada bi se kvaka mogla kriti u činjenici da je jedina tvrtka na svijetu koja danas proizvodi meldonijum latvijski Grendiks.
A s interesima farmaceutske industrije nije se zafrkavati ukoliko je neka domaća megakompanija kadra izmijeniti aktivnu molekulu taman toliko da djeluje isto, a da zakonski ne predstavlja piratiziranje.
Šarapova je, znači, lijek nabavaljala negdje drugdje, vjerojatno u Latviji, što joj nije bio nikakav problem već time što je porijeklom Ruskinja.
A tu je još i egzotična poveznica između sporta i visoke farmaceutske industrije u liku i funkcijama Kirovsa Lipmansa, čovjeka koji je istodobno i predsjedniko nadzornog odbora tvrtke kao i Latvijske hokejske federacije te član izvršnog odbora Latvijskog olimpijskog odbora.
