Bratić Andyja Warhola - ikone pop arta, koji živi u Slovačkoj, načuo je da je njegov rođak u Americi uspio i da je bio nekakav slikar. To je saznao iz pisama koje je njegova teta, Warholova majka, slala u Mikovu, zaseok u podnožju Karpata gdje su rođeni i Andyjevi roditelji i gdje su živjeli prije no što su preplovili ocean da bi pronašli bolji život u SAD-u.
"Koliko znam, slikao je kuće", kaže 73-godišnji Jan Zavacky.
Od Warholove smrti 1987. godine, maleno selo u Slovačkoj, više ili manje, prihvatilo je ulogu svetišta u koje hodočaste Warholovi obožavatelji. Dolaze i nastoje shvatiti kako je i je li Warholovo obiteljsko porijeklo moglo odigrati ulogu u njegovu usponu u globalnu zvijezdu umjetnosti koja je potrajala mnogo više od '5 minuta slave'.
Obližnji grad Medzilaborce pretvorio je veliku zgradu, u kojoj je tijekom komunističke ere bila glavna pošta, u Muzej moderne umjetnosti Andy Warhol. Glavna gradska ulica preimenovana je u Ulicu Andyja Warhola. U njoj je i Andy Hostel.
Na ulazu u Mikovu je tabla s Warholovim portretom i ona ponosno najavljuje selo u kojem je njegova obiteljska kuća.
Nakon valova iseljavanja, tu je ostalo jako malo stanovništva - nekoliko farmera, nekoliko desetaka umirovljenika i skupina romskih obitelji. Ali svi znaju priču o tome da su ovdje rođeni Andrej Varchola i Julia Zavacky i da je njihov sin u New Yorku postao velika slikarska zvijezda nakon što je svoje prezime promijenio u Warhol.
Ipak, među stotinjak stanovnika jako malo njih ima dobro mišljenje o njegovoj umjetnosti.
"U Americi ne moraš biti jako dobar da bi postao slavan. Moraš samo biti drugačiji. Ne moraš dobro ni pjevati, ni slikati, važno je da tako to nitko prije tebe nije radio. A Andy Warhol je bio jako dobar u tome da bude drugačiji", primijetila je Julia Varcholova.
Njoj se jako sviđa Rembrandt jer, kako kaže:"... u njegovim radovima barem možete vidjeti da je u njih uložio puno truda".
Na rubu imanja gospođe Varcholove u Mikovi, koju je prije nekoliko godina napustila da bi otišla u grad, ali se ovamo i dalje vraća, stoji stari kameni bunar, jedina preostala struktura od kada je Warholov otac živio na tom komadu zemlje.
"Warholovi ljubitelji iz Sjedinjenih Američkih Država i iz cijele Europe dolaze ovamo da bi se tomu divili", rekla je.
O selu je snimljeno na desetke dokumentarnih filmova, na svim svjetskim jezicima, da bi pojasnili što je Warhol mislio kad je rekao da 'Dolazi niotkuda'. U Mikovi nema čak ni kafić ili bar, obično najvažnija značajka najmanjih slovačkih sela.
Ipak, Warhol je sve do nedavno živio ovdje barem u liku 67-godišnjeg umirovljenog profesora Frantiseka Lakata koji bi se prerušio u slavnog slikara i utjelovio ga na radost znatiželjnih turista. No, ni to više nije moguće jer se u međuvremenu udebljao i ne može više glumiti mršavog umjetnika.
Gospodin Lakata još uvijek može imitirati Warholov glas i, unatoč debeljuškastom stasu, još uvijek voli staviti na glavu periku s Warholovom frizurom jer smatra da je duhovno blizak s umjetnikom.
"Bio je pomalo čudak", govori Lakata za New York Times.
Godinama je Warholova neobičnost bila smatrana hendikepom u ovim prostorima prilično vezanim uz tradiciju.
Michal Bycko, stručnjak za umjetnost koji je osnovao muzej u Medzilaborci, uz pomoć Warholove obitelji u Sjedinjenim Državama, prisjeća se kako je još 70-ih godina posjetio Mikovu i pokušao objasniti stanovnicima daje sin Andreja i Julije postao svjetski poznat po slikama konzervi Campbell's juhe i portretima Marilyn Monroe.
"Smijali su mi se u lice i pobjesnili kad sam im pokazao Warholovu fotografiju na kojoj ima onu svoju ludu frizuru ", prisjeća se Bycko.
Slovačka je tada bila i dalje dio Čehoslovačke i držala se komunističke vlade koja nije bila zainteresirana za slavljenje umjetnika kojeg je držala izopačenim zbog droge i čiji je rad slavio konzumerizam.
Mišljenje su promijenili nakon Warholove smrti, što je, po riječima Bycka, pokrenulo "lavinu interesa" od inozemnih umjetničkih entuzijasta i rođaka koji su prethodno izbjegavali Warhola zbog njegove gay reputacije na njujorškoj underground sceni.
Nadajući se da će zaraditi na Warholovoj slavi, selo je 1990-ih pokušalo postaviti vlastiti muzej kako bi prikazalo slike koje su posudila Warholova braća. Ali napor je propao, rekao je Warholov rođak, koji je tada bio gradonačelnik, kada su slike nestale iz improviziranog izložbenog prostora.
Muzej Medzilaborce otvoren je 1991. godine. U njoj se nalazi najveća europska zbirka Warholovih umjetnina i artefakata, uključujući 10 kopija Campbellovih juha, razni portreti Marilyn Monroe, jakna od zmijske kože koju je nosio umjetnik, ao i par naočala.
Poput Warhola, koji se preselio iz komercijalne umjetnosti u avangardu da bi postao mainstream zvijezda, selo iz kojeg potječu njegovi roditelji teško je smjestiti u određeni kulturni identitet.
Kad se njegov otac preselio u Sjedinjene Države uoči Prvog svjetskog rata, Mikova je bila dio Austrougarskog carstva. Kad je za suprugom krenula i Warholova majka, nekoliko godina kasnije, to je već bio dio Čehoslovačke. Ta je zemlja podijeljena u dvije 1993. godine.
Cijelo vrijeme, Mikova je ima svoj vlastiti identitet kao dio Rutenije, nacije i teritorija koji je postojao kao politička cjelina samo jedan dan 1939. godine, ali je preživjelo stoljećima kao zasebna kultura i jezik u graničnim područjima između Slovačke, Ukrajine i Poljske i bili su iznimno vezani uz Rim i katoličku crkvu.
Warholovi roditelji i rodbina govorili su rusinski, a umjetnik ga je razumio dovoljno da ga koristi 1980. godine, kada je upoznao papu Ivana Pavla II., koji je također poznavao taj jezik tijekom školovanja u južnoj Poljskoj.
Prve izložbe Warhol je imao upravo tijekom dječjih priredbi u crkvi u koju su dolazili Rusini u Pittsburghu. Crkva u Mikovi, gdje su se Warholovi roditelji vjenčali, još uvijek postoji, oslikana je fluorescentnom žutom pa i ona podsjeća na pop art halucinaciju.
Ovdje u Mikovi, umjetnikova seksualnost ostaje osjetljiva tema.
"Ne vjerujem da je bio homoseksualac. To je samo trač", govori njegov rođak Zavacky.
Samuel Macko, 15-godišnjak koji živi u živahnom romskom naselju na rubu sela, izjavio je kako mu se osobito sviđaju Warholove sjajne slike Marilyn Monroe.
"Mislim da bi Andy bio prilično šokiran da je vidio odakle potječe. Za razliku od dvoje starije braće, Andy nikad nije posjetio rodno selo svojih roditelja. Najbliže mu je bio kad je boravio u Beču.
Utemeljitelj muzeja Andyja Warhola smatra da, unatoč tomu, Warhol nikad nije negirao svoje korijene i da je govorio da je 'ničiji' jer zemlja u kojoj su rođeni roditelji, nije više postojala.
Rođak Zavacky smatra da umjetnik nikad ovamo nije došao zato jer je možda mislio da ga Amerikanci ne bi više cijenili kad bi vidjeli da je došao iz ovakvog mjesta. Varcholova kaže da je 'uvredljivo' što je došao u Beč, a nikad nije posjetio svoju obitelj.
"Sigurno ga je bilo sram", uvjerena je.
