Već desetljećima zapadni Nepal nije iskusio značajnije promjene. To znači da 18-godišnja Ishwari Joshi slijedi majkine i bakine stope i napustiti kuću na dane kad ima menstruaciju. Stari je to običaj pod nazivom chhaupadi, izraz koji označava ženu s menstruacijom, ali i nosi određene konotacija prljavštine. "Kad sam dobila prvu mjesečnicu s petnaest godina, morala sam 9 dana biti izvan kuće", priča ona. Ishwari živi u seocetu Dhamilekh gdje stotinjak obitelji živi.
U tom seocetu živi i običaj da žena mora napustiti kuću čim dobije mjesečnicu i mora živjeti u maloj šupi. Tamo nema ni pravog kreveta ni grijanja, a ne smiju čak ni vodu piti sa seoskog izvora. Ne smiju ni doticati stoku ni biljke. "Kažu da krave neće davati mlijeko, ako ih mi dodirnemo", priča Nirmala, Ishwarina prijateljica.
Nakon četiri dana u šupi, žene se moraju okupati i hladnom izvoru sat vremena hodanja od sela, a tek nakon toga se moraju pročistiti kravljim urinom. Tek nakon čitavog tog procesa, smiju se vratiti normalnom životu.
Žene su sada sve potrebnija radna snaga, ali usprkos svemu, muškarci ih ne prihvaćaju. "U prošlosti su ljudi govorili da će se bogovi naljutiti i zbog toga smo imali takve običaje. Ja vjerujem da je važnije održavati okoliš čistim, a važno je i zdravlje u kući", priča mladić Yagya.
2005. godine je vrhovni sud u Nepalu zabranio chhaupadi, ali tradiciju je teško promijeniti. Dok je očekivano da je ruralne zajednice teško natjerati na promjene, čak i u gradovima tradicija sporo odumire. "Pravila mi nisu imala smisla čak ni dok sam odrastala. Majka mi je govorila da ne smijem dirati biljke, a posebno voće. Ja sam ih stalno dodirivala i nijedna nije uginula", priča Nirmala Limbu, odnedavno sveučilišno obrazovana stanovnica glavnog grada Kathmandua.
Međutim, Pema Lakhi upozorava da se gradovi ipak sporo mijenjaju. "Mislim da najveća opasnost prijeti od obrazovanih žena", upozorava šefica programa o reproduktivnom zdravlju. "Riječ je o ženama koje susretnem na zabavama u Kathmanduu i one mi kažu da ne idu u kuhinju dok imaju mjesečnicu. To su žene koje indirektno produljuju sve običaje", ispričala je ona.
Iako su promjene u društvu neizbježne, neki se grčevito drže tradicije. "Kad imamo mjesečnicu ne idemo u kuću ni za živu glavu, bez obzira što vlasti kažu. Meni je to važnije od odlaska u hram", priča Chiutari Sunar.