Skoro 30 godina od pada željezne zavjese između Istočne i Zapadne Njemačke čekalo se na točan broj ljudi koji je pobijen ili poginuo na granici između dvije blokovski podijeljene zemlje. Konačan odgovor dalo je petogodišnje istraživanje Freie Universität Berlin koje je došlo do broja od 327 ljudi, uglavnom s istoka, ali i sa zapada podijeljene nacije, donosi DPA. 80 posto stradalih bilo je mlađe od 35 godina, utvrdili su istraživači koji su provjeravali čak 1500 sudbina ljudi za koje se sumnjalo da su postali žrtve na granici.
Nikakvo iznenađenje, najveći broj stradalih bio je na Berlinskom zidu. Ranije se procjenjivalo da je bila riječ o i do 1000, ali kada se utvrdilo da su mnogi Nijemci koji su bježali iz stiska diktatorskog režima DDR-a, uhvaćeni živi, da su mnogi "samo" ranjeni, ostalo je 139 ljudi za koje se na kraju utvrdilo da su pobijeni na povijesno najzloglasnijem zidu.
Taj dio smrtno stradalih nije sporan još od istraživanja iz 2009. FU Berlin sada je istraživao kompletnu granicu između DDR-a i Zapadne Njemačke, čitavih 1400 kilometara prostora po kojem se režim DDR-a osiguravao da im građani neće bježati na Zapad ili da im netko sa Zapada neće upadati unutra, što je bio neusporedivo rjeđi slučaj. Najmlađa žrtva granice, pokazalo se, bio je Emanuel Holzhauer.
Istražitelji FU Berlin rekonstruirali su što se dogodilo s tim šestomjesečnim dječakom, s kojim su u srpnju 1977. njegovi roditelji pokušali pobjeći na slobodan teritorij nekoć jedinstvene Njemačke. Roditelji su pronašli krijumčara kojemu su platili 25.000 njemačkih maraka kako bi ih prebacio preko graničnog prijelaza Marienborn sakrivene u prtljažnom prostoru automobila. Dječaka su morali uspavati sredstvima za spavanje kako ne bi plakao i tako ih otkrio.
Međutim, bilo je ljeto, dan je bio vruć, automobil je bio u katastrofalnom stanju, vožnja je potrajala i u jednom trenutku dječak se probudio i stao plakati. Morali su mu dati još sredstva za spavanje. A onda je ubrzo automobilu otkazao motor. Krijumčar nikako nije mogao naći drugi automobil jer je zapravo bio ovisnik o drogama koji je krijumčarenjem prikupljao novac za svoju ovisnost. Pa je pozvao vučnu službu.
Konačno, kako je bila riječ o strogom pograničnom području, graničnoj policiji njegov oronuli izgled bio je sumnjiv, zatražili su od njega da otvori prtljažnik, gdje su zatekli roditelje i dječaka koji je podlegao vrućini i zagušljivom prostoru. Roditelji su potom osuđeni na po pet godina strogog zatvora, krijumčar na osam. "Ta granica je bila čak i brutalnija od Berlinskog zida", kazao je voditelj projekta Klaus Schroeder.
"Ljude su raznosile nagazne mine na koje su nailazili, u nekim slučajevima čak i u žbunju. Ponekad bi nalazili njihove kosture dugo vremena nakon što bi poginuli", kazao je. Najstarija žrtva imala je 81 godinu i bila je riječ o seljaku iz Donje Saske koji je 1967. naprosto zalutao u minsko polje.
"Nagazna mina raznijela mu je obje noge. Tri sata borio se za život, na kraju je iskrvario pred očima istočnonjemačkih liječnika koji su stigli na vrijeme, ali se nisu usudili zaći u gusto minsko polje na granici", navodi se u izvještaju. Ovako brutalne okolnosti na granici odnosile su žrtve na još jedan način. Tijekom postojanja te granice među istočnonjemačkim pograničnim slučajevima zabilježeno je nešto preko 200 samoubojstava.
Ovim istraživanjem utvrđeno je da je njih najmanje 44 bilo direktna posljedica toga što policajci nisu više bili u stanju podnijeti sav užas kojem su svjedočili iz dana u dan tijekom svoje službe. Studija je utvrdila da trupe na granici nisu bile sastavljene od ljudi koji su bili uniformnog, ideološki pravovjernog stava, nego je među njima bilo i mnoštvo mladih ljudi kojima je to bilo jezivo, od kojih su mnogi odbijali upotrijebiti oružje protiv civila.
Jedino slabo mjesto istraživanja, na koje je Njemačka potrošila 450.000 eura, jest to što istraživanje nije obuhvatilo poginule pri pokušaju bijega preko granice na moru. Procjenjuje se da je tamo stradalo još između 200 i 500 ljudi.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Omilene teme Expressa.čim više mrtvaca i šahovska igra Plenkija.