Oko 340 milijuna eura Hrvatska je dobila od Europske unije u ime Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO), i to samo za dio namijenjen hrvatskom zdravstvu, a dio tih ulaganja izravno je bio povezan sa smanjenjem lista čekanja. Vlada se hvali da je Hrvatska s prosječnih 400 dana vrijeme čekanja za dijagnostičke preglede smanjila na 146 dana iako je cilj bio 270 dana. No taj se podatak odnosi na kraj 2023. godine. Danas službeni sustav e-Lista pokazuje da se na neke dijagnostičke preglede čeka 300, 400 pa i više od 500 dana, a iz Ministarstva zdravstva ističu da je trenutačni prosjek 152 dana. Pojavila se bojazan da će bolnice, odnosno Hrvatska iz državnog proračuna morati vraćati silne milijune jer Europska komisija može napraviti reviziju prethodno ostvarenih ciljeva.
Hrvatska je u zdravstvo kroz NPOO usmjerila oko 340 milijuna eura, a gotovo 85 milijuna samo u opremu za prevenciju, dijagnostiku i liječenje raka. Novac je koristila za niz reformi i ulaganja u zdravstvo, a među ciljevima je bilo i smanjenje vremena čekanja na dijagnostičko liječenje. S jedne strane, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija daju slične generičke odgovore u kojima pojašnjavaju kako je riječ o kompleksnim financiranjima, isplatama i metodologijama te da su zadovoljili sve kriterije zbog kojih im je i Europska komisija na kraju i isplatila novac. Oba ministarstva kažu nam da je Hrvatska debelo smanjila vrijeme čekanja na dijagnostičke preglede, no u to nisu uračunavali narudžbe s oznakom medicinske nužnosti. Među njima su onkološki pacijenti. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nam kažu da je takvih 187.118, no to je podatak iz 2023., jer napominju da “Registar za rak ne raspolaže podacima o broju osoba u aktivnom liječenju”. A iz Ministarstva zdravstva naknadno su pojasnili kako je riječ o podatku “koji obuhvaća sve osobe s ikad postavljenom dijagnozom zloćudne bolesti, neovisno o tome jesu li toga dana bile na liječenju, u redovitom praćenju ili su ga završile prije više godina”.
– Upravo se zato ta brojka ne može izjednačiti s kategorijom “aktivnih onkoloških pacijenata”, kako je definirate u upitu. Za pacijente koji se liječe, prate ili imaju aktivnu onkološku uputnicu odnosno narudžbu potrebni su podaci o samom tijeku liječenja, a njih objedinjuje Onkološki informacijski sustav, uspostavljen u lipnju 2026. kao središnja komponenta rješenja Nacionalne onkološke mreže. Sve zdravstvene ustanove koje obavljaju onkološku djelatnost uključuju se u rad Mreže i započele su s unosom prvih podataka, pa će sustav s vremenom sadržavati sve relevantne informacije nužne za praćenje procesa i ishoda liječenja onkoloških pacijenata – dodaju iz Ministarstva.
Dok se resorno ministarstvo bavi statistikom, onkološki pacijenti nam pričaju o golgotama koje prolaze pri naručivanju na nužne preglede, a pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kaže da je, nakon što je njezin ured provjerio stanje u 38 zdravstvenih ustanova. Njih 20 navelo pritužbe zbog dugog čekanja i/ili neusklađenosti podataka o slobodnim terminima, šest je prijavilo poteškoće pri unosu podataka, a većina je uočila razlike između stvarnog stanja i onoga što prikazuju e-Liste. Na papiru se sve čini savršeno jasno i usklađeno, no u realnosti se to savršeno niti ne nazire. Iz Ministarstva zdravstva nam pojašnjavaju kako su oni došli do brojke od prosječnih 146, odnosno danas 152 dana čekanja na dijagnostičke preglede.
- Lista otvorenih narudžbi nacionalna je baza narudžbi koja sadrži minimalno podatke o jedinstvenom identifikatoru narudžbe, identifikatoru pacijenta, datumu upisa i dodijeljenog termina te indikator narudžbe (medicinski uvjetovano, kontrola, želja pacijenta). Lista čekanja podskup je te baze i sadrži podatke o terminima osiguranih osoba koje zadovoljavaju definiciju čekanja. Čekanje je vrijeme proteklo od trenutka unosa u listu otvorenih narudžbi do dodijeljenog termina, a posljedica je nerazmjer ponude i potražnje u redovnim okolnostima. Nacionalni prosjek čekanja aktivnih narudžbi na dijagnostičke postupke na dan 11. rujna 2026. iznosi 152 dana - kažu iz Ministarstva zdravstva. Dok je službeni pokazatelj NPOO-a 146 dana (odnosno danas 152 dana), aktualne pojedinačne liste za neke postupke pokazuju 207, 266, 300, 357, 376, 435, pa sve do 507 dana. To nije ista statistika. I upravo je u tome najveći problem.
- Duge liste čekanja jedan su od većih problema zdravstvenog sustava, na koji i upozoravam u izvješćima Hrvatskom saboru, ujedno i jedan od češćih razloga zbog kojih mi se građani obraćaju. Dio tog problema upravo su nepouzdani podaci koje pacijenti dobivaju o slobodnim terminima za pregled ili zahvat koji im je potreban: netko prvo na stranicama e-Liste čekanja vidi da bi u određenoj bolnici trebao brzo doći na red, ali onda od bolnice dobije termin puno kasnije, nekad za godinu ili dvije - kaže nam pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja je upravo na “listama čekanja” pronašla niz anomalija. U najnovijem izvješću navodi da je i tijekom 2025. zaprimali mnogo pritužbi građana zbog dugog čekanja na specijalističke preglede i dijagnostičke postupke, ali i zbog nepodudarnosti podataka o slobodnim terminima. Upravo zbog tih pritužbi Ured pravobraniteljice kontaktirao je zdravstvene ustanove. Od njih 38 odgovorile su 33. Dvadeset ih je navelo da primaju pritužbe zbog duljine čekanja i/ili neusklađenosti podataka o slobodnim terminima. Šest ustanova navelo je poteškoće pri unosu podataka, dok je većina rekla da uočava razlike između stvarnog stanja i onoga što prikazuje e-Liste.
- Nepodudarnost podataka je ozbiljan problem i više je njegovih uzroka, a to su nam otkrili i podaci koje smo prikupili od bolnica u cijeloj Hrvatskoj. Bolnice su bile motivirane ne samo da nam odgovore, nego su i dale konkretne prijedloge kako poboljšati točnost podataka, i njih smo također jasno naveli u izvješću Hrvatskom saboru. U njemu su i preporuke Ministarstvu zdravstva vezano uz probleme s listama čekanja, primjerice da osigura točan, ažuriran i korisnicima razumljivi prikaz stvarno dostupnih termina, kao i da osigura dostupne i razumljive načine naručivanja za sve pacijente, jer ne koriste svi pacijenti email i ne posjećuju internetske stranice - dodaje Tena Šimonović Einwalter.
Pokazatelj NPOO-a odnosi se na optimizaciju vremena za dijagnostičko liječenje, odnosno liste čekanja. Početna vrijednost bila je 400 dana, a cilj za četvrto tromjesečje 2023. godine 270 dana.
- Ali nije jasno zašto baš toliko, što točno obuhvaća tih 270 dana i zašto je u redu da taj prag bude isti za različite preglede i postupke, jer oni se provode za različite dijagnoze, od benignih do potencijalno smrtonosnih. I OECD je za Hrvatsku istaknuo da nema sveobuhvatnih javno dostupnih podataka o listama čekanja za pojedinačne postupke i zdravstvena stanja te da zato nije moguće usporediti stanje s onim u drugim zemljama niti procijeniti uspješnost mjera za smanjenje listi čekanja - kaže nam Šimonović Einwalter. Ali prosjek nije isto što i vrijeme čekanja na konkretan pregled. Ako se na jedan pregled čeka nekoliko dana, a na drugi 400 dana, nacionalni prosjek može izgledati prihvatljivo, dok pojedinačni pacijenti istodobno imaju potpuno drukčije iskustvo. Isto tako - jedno je ono što piše u dokumentima, a iskustvo pacijenata nešto sasvim drugo. Osobito hitnih, koje nisu ni uračunavali u spomenuti “prosjek”, jer se oni “rješavaju po hitnom postupku”. Jedan od takvih pacijenata ispričao nam je svoju proceduru naručivanja na samo jedan hitni dijagnostički pregled. Čovjek se razboli od muke samo to slušajući.
- Kao onkološki bolesnik svakih šest mjeseci trebam napraviti kontrolni pregled abdomena i zdjelice na MR-u (magnetu). To sam zadnjih nekoliko godina radio u bolnici u Sisku jer je u Zagrebu bilo nemoguće dobiti termin u željenom terminu. Obično sam se naručio dva - tri mjeseca ranije, dobio termin i obavio pregled. No ovoga ljeta je magnet u sisačkoj bolnici bio u kvaru (rekli su u bolnici početkom rujna). Kako ni nakon tjedan dana nisu znali kad će kvar biti uklonjen, potražio sam drugu opciju - priča nam Zagrepčanin (podaci poznati redakciji).
- Prvo sam nazvao sve privatne poliklinike koje obavljaju MR preglede putem uputnice HZZO-a. Svi termini, rekli su mi u njima, do kraja godine su popunjeni. Ako se plaća, na red se dolazi za 2-3 dana, a cijena je od 450 do 500 eura. Onda sam provjerio kakva je situacija s listama čekanja u bolnicama blizu Zagreba. Karlovačka bolnica nema uslugu MR-a. No pacijenti mogu u karlovačkoj privatnoj poliklinici VURA obaviti pregled putem uputnice HZZO-a. No slobodnih termina za ovu godinu nema - pojasnio nam je Zagrepčanin. Ističe kako su u zabočkoj bolnici bili brzi i profesionalni.
- Prvi slobodni termin je u srpnju 2027., ako ‘vam odgovara javite da napravimo rezervaciju’. Iz Opće bolnice u Koprivnici odgovor na mail nisam dobio pa sam upit nakon tri dana poslao i u gospićku bolnicu. Nakon tjedan dana iz gospićke bolnice odgovorili su mi kako me ne mogu naručiti jer sam već dobio termin za pregled u koprivničkoj bolnici - priča nam Zagrepčanin kakvu proceduru prolazi samo pri naručivanju na pregled koji mu je nužan.
- Zbunjen, prolazim svu prepisku misleći da sam previdio odgovor. No povratni mail iz koprivničke bolnice nisam nikad dobio. Nazvao sam i objasnio situaciju. Ljubazan čovjek nakon provjere rekao mi je da sam dobio termin za pregled krajem siječnja 2027. i da su mi sve podatke poslali poštom pa da će stići za nekoliko dana!!!!??? Poštom? Pa što fali povratnom mailu? Napišeš kad imaš slobodni termin i ako vam odgovara javite se povratno da ga rezerviramo, kao u zabočkoj bolnici - opisuje pomalo nevjerojatan slijed samo jednog upisa na hitnu pretragu. Na kraju se kaže zahvalio koprivničkoj bolnici i zamolio da otkažu termin.
- Pet mjeseci čekanja, s obzirom na termin za pregled koji je odredio specijalist, ipak mi je previše. Ponovno sam kontaktirao bolnicu u Gospiću, u kojoj su mi pronašli termin krajem listopada - zaključuje. Znači, hitni pacijent iz Zagreba imao je opciju ili platiti oko 450 eura za MR pregled ili putovati do Gospića da ga stigne napraviti na vrijeme. A koliko je onih koji nemaju ni snage ni znanja boriti se sa zdravstvenim sustavom i listama ne bi li se naručili na nužne preglede. Prema službenom sustavu e-Lista čekanja, u KBC-u Osijek prvi slobodni termin za UZV dojke bio je 29. studenoga 2027. – 443 dana čekanja. Podatak je ažuriran 10. rujna 2026. U istoj bolnici za CT angiografiju abdomena prvi slobodni termin bio je 21. rujna 2027., odnosno 376 dana čekanja. Za CT angiografiju prsnog koša također se čekalo 376 dana, a za CT cervikalne kralježnice 300 dana.
Za CT abdomena lista je iznosila 207 dana. U KBC-u Split - Firule, prema podacima ažuriranima 14. rujna 2026., prvi slobodni termin za CT koronarografiju bio je 22. studenoga 2027. - 435 dana čekanja. Za MR mozga u istoj bolnici prvi termin bio je 6. rujna 2027., odnosno 357 dana čekanja. Za MR orbita i MR paranazalnih sinusa također se čekalo 357 dana. Još ekstremniji primjer je MR piramida temporalne kosti – prvi slobodni termin bio je 3. veljače 2028., odnosno 507 dana čekanja. I MR mozga s TOF angiografijom imao je prvi termin tek tada, također uz 507 dana čekanja. Za MR abdomena u KBC-u Split prvi slobodni termin bio je 7. lipnja 2027., što znači 266 dana čekanja, a isto toliko čekalo se i na MR prostate, MR bubrega, MR prsnoga koša i niz drugih MR pretraga.
Iz Ministarstva zdravstva nam kažu da je prosječno vrijeme čekanja na dijagnostičke preglede na dan 11. rujna izgledalo ovako: “Prosječno čekanje iznosilo je 172 dana za MR, 128 dana za CT, 184 dana za ultrazvuk, 133 dana za mamografiju i 97 dana za endoskopske pretrage. Za isti skup postupaka na dan 31. prosinca 2023. prosječno čekanje iznosilo je 168 dana za MR, 125 dana za CT, 177 dana za ultrazvuk, 130 dana za mamografiju i 111 dana za endoskopske pretrage”.
Na isti dan na listama čekanja bilo je 6570 otvorenih neotkazanih narudžbi po osobama s čekanjem duljim od 270 dana, 2008 narudžbi s čekanjem duljim od 400 dana i 1000 narudžbi s čekanjem duljim od 500 dana. A na konto smanjenih lista čekanja u zdravstvo je kroz NPOO upumpano 336,6 milijuna europskog novca. Unutar tog iznosa bilo je 28 reformi i ulaganja kroz ukupno 32 reformska i investicijska pokazatelja. Nisu sva ta sredstva bila namijenjena listama čekanja, ali niz projekata izravno je trebao povećati dostupnost dijagnostike, liječenja i bolničkih kapaciteta. Primjerice, 2,65 milijuna eura izdvojeno je za digitalnu slikovnu dijagnostiku KBC-a Split, a 5,31 milijun eura za digitalnu slikovnu dijagnostiku KB-a Dubrava. KBC Sestre milosrdnice dobio je 16,28 milijuna eura za opremanje novih objekata objedinjenog hitnog prijema, dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije te uređenje Klinike za neurokirurgiju.
KBC Zagreb dobio je 19,91 milijun eura za treću fazu razvoja i opremanje medicinskom i nemedicinskom opremom. U okviru digitalizacije dodatno je za digitalizaciju i integraciju operacijskih dvorana i robotsku kirurgiju u KBC-u Split predviđeno 7,96 milijuna eura, za istu vrstu projekta u KBC-u Sestre milosrdnice 7,62 milijuna eura, a za digitalizaciju i opremanje dijagnostičkih jedinica KB-a Merkur 3,24 milijuna eura. Država je uložila milijune kako bi promijenila način naručivanja pacijenata i smanjila liste čekanja, a nadležna ministarstva tvrde da su ciljeve i postigli, no nije jasno kontrolira li i dalje Europska komisija je li to dugoročno održivo.
U spomenutim ulaganjima je posebno važan projekt nabave opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka za što je izdvojeno gotovo 85 milijuna eura. Točnije, za njega je kroz NPOO predviđeno 84.942.597 eura. Dodatnih 10.617.825 eura predviđeno je za Nacionalnu onkološku mrežu i nacionalnu bazu onkoloških podataka. U projektu radioterapijske opreme predviđena je nabava 21 linearnog akceleratora, četiri SBRT akceleratora, četiri kompleta HDR brahiterapije, devet CT simulatora, dozimetrijske i fiksacijske opreme. U KBC-u Rijeka, primjerice, cijela investicija financirana iz NPOO-a vrijedna je više od 12 milijuna eura bespovratnih sredstava, a uključuje tri nova linearna akceleratora, CT simulator te dozimetrijsku i fiksacijsku opremu. U KBC-u Zagreb pet novih linearnih akceleratora vrijedno je 14 milijuna eura, a dio su ukupne nabave 21 novog linearnog akceleratora i pripadajuće opreme za šest hrvatskih bolnica, vrijedne ukupno 85 milijuna eura.
Objašnjavali su kako je nova radioterapijska oprema trebala omogućiti bolju dostupnost i kvalitetnije liječenje, a cijeli projekt zamišljen je kao jedinstvena radioterapijska mreža koja bi trebala omogućiti ravnomjernu dostupnost liječenja onkološkim pacijentima. Prema Obavijesti Europske komisije C/2026/2614, smjernicama državama članicama o završnoj fazi i zatvaranju Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), pravila NPOO-a predviđaju i mogućnost tzv. reverzije – situacije u kojoj se prethodno ostvareni cilj više ne može smatrati zadovoljavajuće ispunjenim zbog djelovanja ili propusta države. U završnoj fazi NPOO-a Komisija može takvu reverziju uzeti u obzir i nakon 31. kolovoza 2026. te pokrenuti postupak smanjenja financijskog doprinosa. Ako se utvrdi reverzija, iznos povezan s tim ciljem odbija se od završne odluke o isplati Hrvatskoj. Iz Europske komisije nam odgovaraju da su provjerili hrvatsku metodologiju i prihvatili rezultat od 146 dana. No taj prosjek nije obuhvaćao sve pacijente koji čekaju dijagnostičke postupke. Iz njega su, među ostalim, uglavnom izuzete onkološke i druge medicinski uvjetovane narudžbe, prioritetni i hitni pacijenti. Istodobno, službeni sustav danas evidentira tisuće narudžbi koje čekaju dulje od 270, 400 ili čak 500 dana. Osim toga u profilu hrvatskog zdravstvenog sustava za 2025., izrađenom u okviru inicijative “State of Health in the EU”, navodi se da nije jasno koliko su hrvatske mjere za smanjenje lista čekanja bile uspješne jer “nedostaju sveobuhvatni javno dostupni podaci o listama čekanja za pojedine postupke i zdravstvena stanja. Ako je cilj NPOO-a bio smanjiti vrijeme čekanja pacijenata na dijagnostičko liječenje, koliko taj cilj realno prikazan ako dio pacijenata kojima je pregled medicinski najpotrebniji nije ušao u izračun?
