Jedna od mnogih misterija koja okružuje Facebook je i ona kako bez obzira na podijeljena mišljenja javnosti njihova vrijednost na burzama raste. To je bilo tako i za vrijeme skandala Cambridge Analytica, doduše ne od samog početka, kad je zabilježen pad vrijednosti, no završio je sa njihovim rekordnim rastom pa je cijena dionice dosegnula 209,94 dolara.
Nakon što je kompanija objavila kvartalne poslovne rezultate, na Wall Streetu cijena dionice potonula je više od 20 posto. Vrijednost njihovih dionica polako, ali sigurno i dalje pada, i sada je na granici od 150 dolara. Usporen je rast broja korisnika, a Mark Zuckerberg napomenuo je kako je proizvod na kojem je Facebook sagradio svoje veliko carstvo, News Feed, zastario. Iako neće nestati preko noći, sigurno je kako izaziva sve manje i manje pažnje. Ono što će ga zamijeniti, malo po malo, bit će nekakva mješavina Stories, poruka, videa, i više targetiranih "community” značajki kao što je Marketplace i Dating.
Mogla bi to biti promjena slična onoj za koju su mnogi mislili da ju Facebook neće preživjeti, i koja je tada bila najveća u povijesti ovog danas premoćnog društvenog diva. Bio je to trenutak kada je Facebook.com postao aplikacija na pametnim uređajima. To je bila, barem su mnogi mislili da će biti, njihova najveća kriza koja im se mogla osvetiti na tržištu, na počecima ranih dana inicijalne javne ponude. Iako se to danas čini sasvim čudno, bilo kakva pomisao da neće uspjeti, tada je bilo teško predvidjeti kako će Facebook odraditi tu transformaciju sa računala na mobitel. Promjenu je pratila velika skepsa i oko njihove vrijednosti. Pokazalo se kako su takva predviđanja bila netočna. Ne samo da je Facebook svoju dominaciju ostvario na mobilnim uređajima, već je i svoj News Feed pretvorio u 'tvornicu novca', piše The Atlantic.
Upravo kroz prizmu tih događaja trebamo promatrati i nedavnu Zuckerbergovu izjavu ključnim investitorom.
"Želim direktno i javno reći kako možemo pretpostaviti da ćemo doći tamo gdje želimo doći, i svijet gledan kroz svijet feeda zamijeniti svijetom u kojem ćemo feed zapravo pretvoriti u svijet priča (Stories). Trebat će nam neko vrijeme da to napravimo, i možda ćemo zabilježiti malo manji rast prihoda u tom periodu, kao što je bilo i u trenucima kada smo radili transformaciju našeg proizvoda s računala na mobitele", naglasio je.
Zapravo poručuje kako je riječ o velikoj promjeni.
"Mislim da je ovo budućnost. Ljudi žele nešto podijeliti na način da im to ne ostane zauvijek, trajno, a ja želim da mi to u potpunosti prihvatimo", naglasio je.
Na taj način ispituje snagu, mogućnosti i jednu elastičnost svoje kompanije što se može testirati upravo kroz ovu transformaciju. Ako je vjerovati povijesti, pa pretpostaviti kako će se ona ponoviti, možemo zamisliti da će nakon pada vrijednosti dionica one stabilno rasti, kao što je već bilo ranije, pa i u onom primjeru kad su dionice Facebooka od prosječne vrijednost sa 35 dolara u 2013. godine u sljedećih pet godina dosegnule razinu od 176 dolara.
Facebook tako prati, na možemo to nazvati populistički način, svoje korisnike i daje im ono što oni žele. Što im ne bi trebalo biti teško procijeniti, s obzirom na ogromnu količinu podataka koju o svima njima imaju. Na neki način oni su nadrasli svoje početne ideje, neki će čak reći kako su bili u krivu, pa sada preuzimaju ideje svoje konkurencije.
"Javno dijeljenje oduvijek je bilo jako važno, no ljudi sve više žele podijeliti nešto u privatnosti, a to znači i pred manjom publikom. U takvom okruženju ljudi su opušteniji i lakše će dijeliti neki svoj sadržaj kojeg će vidjeti manji broj ljudi ako znaju da taj sadržaj neće ostati zauvijek. Poruke i Stories bilježe rast", naglašava.
To je posebno snažno priznanje šefa Facebooka, društvene mreže koja je u početku bila zamišljena kao platforma koja će javno zabilježiti svaki djelić našeg života. Aplikacije raznih poruka i te vrste privatnog dijeljenja sadržaja bili su nekoć glavna prijetnja Facebooku, dok nisu postali dio njihovog carstva. Instagram, WhatsApp i Messenger sad su njihove glavne tri platforme za poruke. I jasno je kako su one pomogle u padu Newsa Feeda.
A bilo je tu i uključenje videa 2014. godine Zuckerberg je najavio kako će News Feed imati "najviše videa" za pet godina. No čini se kako ga ljudi nisu baš tako zavoljeli.
"Primijetili smo taj trend videa i ljude kako sve više konzumiraju video i javne sadržaje, a manje su u kontaktu sa prijateljima i obitelji. No govorili su nam kako zapravo žele više interakcije s ljudima. Taj trend se nije održao", rekao je.
Kompanija je izmijenila svoj put i "ciljano smanjila vrijeme kojeg korisnici provode na nekvalitetnim videima i vijestima". Iz svega navedenog tako se čini kako kako se Facebook više bavi trčanjem za korisnicima, i praćenjem njihovog ponašanja, nego mijenjanjem istog. Iako je teško predvidjeti kako će ova plava aplikacija izgledati 2020. ili 2021. godine možemo pretpostaviti kako će biti nespojivi nasljednik one aplikacije kakvu smo znali tijekom naših tinejdžerskih dana.
A i dalje se nastavlja istraga o njihovoj povezanosti sa oglašavanje i političkim manipulacijama. Istraga The Atlantica pokazala je kako je jedna liberalna grupa na lak način ranila njihovu transparentnost i nastavljala kupovinu političkih oglasa izbora na polovici mandata. Lažni oglasi pa kao i lažne vijesti i dalje završavaju na ovoj platformi. I dok demokratski ciljevi i kandidati kupuju ogromne količine oglasa, Facebookovi stariji korisnici dijele sadržaj, u većini slučajeva ekstremnih desničarskih ekosistema u SAD-u.
Sve ove promjene događaju se gotovo u isto vrijeme, odgovor su jedna na drugu, nastaju gotovo neprimjetno, a opet čini nam se da njihov točan početak možemo prepoznati, uprijeti prstom u njega. Facebookova budućnost upravo zbog toga čini nam se na jedan način teško predvidljiva, jer su pred njima najizazovnije godinama njihovog korporativnog postojanja.
