U zemljopisu, antipodi su točke na suprotnoj strani Zemlje koje je moguće spojiti ravnom crtom kroz središte našeg planeta. To znači da su to doslovno dvije najudaljenije točke na Zemlji.
Za Hrvatsku to je bespuće Tihog oceana u blizini otočja Chatham kod Novog Zelanda. Chatham je ujedno i najudaljenije mjesto na koje možete otputovati zrakoplovom. To putovanje bi trajalo više od 30 sati, ovisno koliko vremena biste čekali zrakoplov iz Aucklanda do Chathama.
Revolucija zračnog putovanja
Zamislite da možete za manje od polovice tog vremena prevaliti takvu udaljenost. Revolucija u putovanju zrakom možda je i preblaga riječ za opis takvog znanstvenog otkrića. BBC se pita treba li takav zrakoplov kršiti zakone termodinamike kako bi ostvario takve brzine putovanja.
Charles Bombardier, kanadski izumitelj, kaže da ne bi i svoj koncept nadzvučnog zrakoplova nazvao je Antipod. "Ljudima se stvarno svidjela ideja putovanja od New Yorka do Londona za 20 minuta", kaže Bombardier.
"Oduvijek se to sviđalo ljudima. Ta ideja o prijevoznom sustavu koji vas može prebaciti s jedne strane planeta na drugu", dodaje Kanađanin.
Bombardier je stekao svjetsku slavu velikim i hrabrim idejama. Na svojoj stranici opisuje kako bi funkcionirao Antipod. Nadzvučni putnički zrakoplov putovao bi brzinom od oko 25.000 kilometara na sat, što je Mach 24. Usporedbe radi, slavni Concorde postizao je brzinu od mach 2 što je negdje oko 2.500 kilometara na sat.
Više projektil nego zrakoplov
Sam zrakoplov bez većih problema mogao bi poletjeti s bilo kojeg aerodroma na svijetu i to korištenjem raketa za dostizanje početne brzine. Zatim bi posebni mlazni motori preuzeli zadatak i nastavili ubrzavati sve do ciljne brzine. Nakon što bi se aktivirali mlazni motori, rakete bi se vratile na pistu za polijetanje koristeći sličnu tehnologiju onoj SpaceX-a.
Pri takvim brzinama Antipod prestaje biti standardni zrakoplov i više je projektil. Dodatni problem je što ramjet, posebni mlazni motori koje bi koristio, jako loše funkcioniraju pri brzinama sporijim od brzine zvuka. Ako bi pilot pogriješio pri slijetanju i ako bi morao pokušati ponovno sletjeti morao bi nositi posebne rakete kojima bi dostigao odgovarajuću brzinu. Sam Bombardier priznaje da je njegov koncept upravo to, tek ideja koja bi trebala započeti raspravu.
Nedugo nakon što je objavio svoje dizajne dogodilo se upravo to. Javio mu se Joseph Hazeltine, inženjer u kompaniji koja surađuje s NASA-om. On je predložio korištenje potpuno nove tehnologije pod nazivom LPM.
Na vršku zrakoplova postavili bi manji otvor koji bi dio zraka preusmjeravao u suprotnom smjeru kako bi se smanjio otpor zraka na krilima i smanjio zvučni udar iza zrakoplova. Neki eksperimenti su pokazali da tehnologija može raditi, ali to je tek jedna u niz prepreka Antipodu.
"Na kraju krajeva to nije praktična ideja, to je koncept", priznaje Bombardier. "Znam da na kraju nećemo imati takvu identičnu letjelicu, ali nadam se da ćemo razviti neke nove tehnologije i neke nove proizvodne procese", dodaje kanadski izumitelj.
