Tehno
847 prikaza

Novi uspjeh Elona Muska - Hyperloop prošao testove

Elon Musk
REUTERS
Ispuni li barem dio očekivanja, Hyperloop bi mogao iz temelja promijeniti putnički prijevoz

Hyperloop, ideja Elona Muska, mogao bi biti nova revolucija u prijevozu putnika. Tijekom prošlog vikenda predstavljena su i prva idejna vozila koja bi mogla putovati vakuumskim cijevima i to gotovo nezamislivim brzinama.

Iako je 2013. godine Musk predstavio svoju teoriju, tek prošle godine proveden je prvi krug natjecanja vozila koja bi u konačnici trebala putovati brzinama iznad tisuću kilometara na sat. U drugom krugu, održanog krajem siječnja 2017., po prvi put su vozila putovala vakuumskim cijevima. Više od 1.000 studenata sa 120 sveučilišta sudjelovalo je u prvom krugu natjecanja, a 22 ekipe uspješno su prošle u drugi krug.

Prošlog vikenda odabrani su mogli svjedočiti prvim vozilima u prvim transportnim vakuumskim cijevima. 27 ekipa došlo je u Los Angeles kako bi predstavili svoje izume. Svako vozilo bilo je nešto manje nego što bi konačno trebalo izgledati, a svrstali su ih u tri grube kategorije. U prvoj su bila vozila s kotačima, zatim vozila opremljena magnetima i u treću kategoriju stavljena su vozila opremljena svojevrsnim jastucima zraka kako bi održavali stabilnost.

Sama vakuumska cijev, prototip budućih transportnih cijevi bila je duga nešto više od 1.200 metara, ali prije nego im je Musk dopustio da postave svoja vozila u skupocjene cijevi, sve ekipe su morale proći stroge testove. Na kraju su samo tri od ukupno 27 ekipa dobila dopuštenja da postave svoja vozila u cijevi i krenu na put. Tako su uz ugledni američki Massachusetts Institute of Technology natjecale se ekipe s minhenskog tehnološkog sveučilišta i nizozemski predstavnici sa sveučilišta Delft.

Konačni testovi sastojali su se iz tri faze: guranje, lebdenje i kočenje, prenosi Verge. Za guranje i početno postizanje brzine bio je zadužen SpaceX Pusher, vozilo nalik Teslinom Modelu S. Ubrzavao je do 80 kilometara na sat nakon čega su studentska vozila putovala stotinama metara na vlastiti pogon. Nakon toga je došla faza kočenja kako bi se pokazalo da mogu uspješno svladati visoke brzine kretanja u vakuumu.

Na kraju dana su europska sveučilišta osvojila najbitnije nagrade. Ekipa iz Nizozemske osvojila je najviše bodova te nagrade za dizajn i izradu, a Nijemci su se okitili nagradom za najbrže vozilo.

Iako su već dvije runde natjecanja završene, na ljeto će biti konačno natjecanje gdje će se ekipe natjecati tko može postići najvišu brzinu.

Kako je sve izgledalo, pogledajte na videu u nastavku.

  • zvizgo 13:41 02.Ožujak 2017.

    Mislim da je za ovakav vid transporta najpogodniji Maglev voz na magnetnim jastucima kakav već saobraća na relaciji Šangaj-aerodrom koji je napravila njemačka kompanija Transrapid.Nema mehaničkog kontakta između magneta,nema trenja,što je veći napon veća je i konačna brzina.Takva kompozicija u ... prikaži još! vakumskoj cijevi bez otpora vazduha ima teoretski neograničene mogućnosti.Ipak,postavljanje preskupe Maglev infrastrukture u još skuplje vakumske cijevi danas nema ekonosku opravdanost.