Nakon dva desetljeća, najdugovječniji izraelski premijer Benjamin Netanyahu je napokon konkretizirao svoje ambicije i udario na najveću izraelsku egzistencijalnu prijetnju (barem po njegovom rezoniranju), iranski nuklearni program. Operacija 'Rising Lion' je u petak donijela najveće udare na iranski teritorij još od 'ratova gradova' u sklopu Iračko-iranskog rata 1980-ih. Danima se društvenim mrežama šire razmjene napada na Teheran, Tabriz, Tel Aviv, Jeruzalemu, Haifu i druga urbana središta dvije bliskoistočne sile. Mete napada su barem za sada, nuklearna, vojna i industrijska postrojenja.
NEW: Smoke is rising after a powerful explosion in central Tehran. pic.twitter.com/saXOC7uoo0
— Clash Report (@clashreport) June 17, 2025
Četvrti dan rata donio je istu šprancu, Izrael sa zrakoplovima i dronovima udara na kritičnu infrastrukturu u Iranu i smaknuo je još jednog važnog pripadnika iranske vojske, načelnika Glavnog stožera i blisko suradnika i savjetnika ajatolaha Alija Hameneija, Alija Shadmanija. Iran uzvraća dronovima i balističkim projektilima koji su pokazali da mogu probiti izraelsku PZO koja ih je u prošlosti štitila od Hamasa i Hezbollaha. No i dalje ostaje otvoreno 'pitanje svih pitanja' koliko je Iran blizu atomske bombe i kakve štete je Izrael izazvao u stalnim četverodnevnim udarima. Za mišljenje smo se obratili nuklearnom fizičaru, dr.sc. Tončiju Tadiću.
- Za izradu uranijske atomske bombe je potrebno 90 posto obogaćeni uranij, a kritična masa je 33 kg. Stvar kod nje je da se ne mora testirati jer se zna da radi. Druga opcija je plutonijska bomba koja se ne može napraviti od dvije potkritične mase koje se spajaju. To je zbog toga što lančane reakcije u njoj krenu prerano pa bomba ne reagira na pravi način. One se uvijek rade na temelju implozije jezgre. Ta implozija i savršena kuglasta kompresija se dobivaju testiranjem. Plutonijska bomba se ne može dobiti bez testiranja, a ako država testira bombu onda si drugima pokazao da imaš bombu - rekao nam je dr.sc. Tadić i dodao da trenutačno nije moguće znati do kojeg je postotka Iran došao.
Domino efekt na Bliskom istoku
Naš nuklearni fizičar tvrdi da će iranska nabava armagedonskog oružja stvoriti domino efekt u toj zapaljivoj regiji pa će istim koracima krenuti i Saudijska Arabija i druge sile mikroregije.
- Koja je uopće svrha iranske bombe? Na koji način će to ojačati iranski međunarodni položaj ako će u par godina bombu nabaviti Turska i Saudijska Arabija. Postoje dva pravila, prvo je da zemlju s nuklearnim arsenalom nitko ne dira, a drugo je da kada bombu nabavi zemlja u mikroregiji istim putem idu i susjedi - rekao je Tadić i naglasio nuklearne doktrine smrtnih neprijatelja. Izrael ima nuklearno oružje kako bi opstao u hostilnoj regiji, a Iran nuklearno oružje ne vidi samo kao sredstvo odvraćanja nego i oruđe za uništenje Izraela.
Trump tjera Iran na sporazum kojeg je sam raskinuo
Iran je još u vrijeme posljednjeg šaha Mohammada Reze Pahlavija ratificirao sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja 1970., kojeg Izrael nikada nije ratificirao i u tajnosti izgradio nuklearni arsenal kojeg danas prikriva politikom namjerne dvosmislenosti (I imamo i nemamo atomsko oružje). Do napada na Iran je došlo nakon što je istekao Trumpov ultimatum o postizanju nuklearnog sporazuma. Zanimljivo, Trump sada traži Iran da potpiše sporazum iako je on prisilio SAD da 2018. napuste JCPOA – Sveobuhvatni sporazum o nadzoru iranskog nuklearnog programa. Iran je taj sporazum potpisao 2015. s Barackom Obamom i Rusijom, Kinom, Njemačkom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom.
- To je totalno suludo. JCPOA-om bi Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) imala jasan nadzor nad iranskim nuklearnim programom i svijet bi znao što Iran radi, ako bi nešto pokušali muljati Iran bi odmah dobio po nosu. Trumpovo povlačenje iz tog sporazuma je diplomatski poraz i jedan od triggera ovog rata - objasnio nam je nuklearni fizičar. Ovih dana opet struji izjava to jest ekspoze direktorice nacionalne obavještajne agencije Tulsi Gabbard iz ožujka ove godine.
- Američka obavještajna zajednica i dalje procjenjuje da Iran ne gradi nuklearno oružje i da vrhovni vođa Homeini nije odobrio program nuklearnog oružja koji je obustavio 2003. godine - rekla je Gabbard Obavještajnom odboru Zastupničkog doma.
Director of National Intelligence, Tulsi Gabbard, just two and a half months ago testified under oath, saying this:
— Ed Krassenstein (@EdKrassen) June 17, 2025
“The Intelligence Community continues to assess that Iran is not building a nuclear weapon and Supreme Leader Khamenei has not authorized the nuclear weapons… pic.twitter.com/UBpFMi3FzL
Trump koji je sam postavio Gabbard na tu funkciju rekao je da ga ne zanima njeno mišljenje i da je Iran blizu nuklearnog oružja.
Q: Tulsi Gabbard testified in March that Iran wasn’t building a nuclear weapon.
— Republicans against Trump (@RpsAgainstTrump) June 17, 2025
Trump: I don’t care what she said. They were very close to getting a nuke. pic.twitter.com/8PeFACJoPl
Ni Putin nije oduševljen
Iako je Iran pružio nedvosmislenu podršku Rusiji tijekom njenog anti-NATO križarskog rata u Ukrajini i opskrbio ju Šehidima koje Rusija sada proizvodi pod domaćom licencom Geran-2, ni Vladimir Putin nije oduševljen idejom nuklearnog Irana.
- Putin je s Iranom 19. siječnja, dan prije Trumpovog povratka u Ovalni ured sklopio sporazum o sigurnosti i suradnji. Ipak, Putinu je zadnji kojem paše nuklearni Iran zato što želi Iran imati kao saveznika i vazala, a ne kao nekoga tko postavlja svoje uvjete i može projicirati svoj utjecaj u Rusiji preko šijita - objasnio je dr.sc. Tadić. Putinu više odgovara Iran koji je ovisan o ruskoj pomoći i koji mu šalje rakete i Šehide.
Iran može napraviti prljavu bombu
Tonči Tadić je uvjeren da Iran u ovom trenutku može napraviti prljavu bombu ili 'nuklearnu bombu za siromašne'.
- Može, može. Nije problem napraviti prljavu bombu. Treba im raketa sposobna preletjeti dovoljno daleko, opremiti ju s prljavom bombom koja mora imati dovoljno visoko radioaktivnog materijala kao što je radioaktivni cezij ili kobalt. Ona kontaminira područje jako dugo, slijedi evakuacija grada, kontaminiranost i radioaktivna bolest - objasnio nam je Tonči Tadić, ali i tu se postavlja pitanje koja bi svrha bila takvog napada kada bi Izrael odgovorio svojim nuklearnim bombama.
Prljave bombe koriste konvencionalne eksplozive, kao što je dinamit, postavljene uz radioaktivni materijal, koji se zatim odbacuje prema van snagom eksplozije. Ključni faktor je količina i vrsta konvencionalnih eksploziva koji se koriste, koji određuju jačinu eksplozije.
