Američke oružane snage izvele su dramatičnu akciju zapljene naftnog tankera uz obalu Venezuele, potez koji je munjevito eskalirao napetosti između Washingtona i Caracasa. Predsjednik Donald Trump osobno je potvrdio operaciju, dok je Venezuela ovaj čin nazvala "krađom i međunarodnim piratstvom". Ovaj incident nije izoliran, već je vrhunac višemjesečne kampanje pritiska Trumpove administracije na vladu Nicolása Madura.
'Najveći tanker koji smo ikad zaplijenili'
Snimka koju je objavila američka državna odvjetnica Pam Bondi prikazuje scene kao iz akcijskog filma. Helikopteri lebde tek nekoliko metara iznad palube golemog tankera dok se specijalci, odjeveni u kamuflažne uniforme i naoružani do zuba, spuštaju po užadi. U operaciji su sudjelovale elitne postrojbe Obalne straže, specijalizirane za protuterorizam, uz potporu FBI-a, Ministarstva domovinske sigurnosti i vojske.
Today, the Federal Bureau of Investigation, Homeland Security Investigations, and the United States Coast Guard, with support from the Department of War, executed a seizure warrant for a crude oil tanker used to transport sanctioned oil from Venezuela and Iran. For multiple… pic.twitter.com/dNr0oAGl5x
— Attorney General Pamela Bondi (@AGPamBondi) December 10, 2025
Akcija je pokrenuta s nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, najvećeg ratnog broda na svijetu, koji je nedavno stigao u Karibe kao demonstracija sile.
Trump nije skrivao zadovoljstvo.
- Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venezuele, veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikad zaplijenjen - rekao je novinarima u Bijeloj kući.
Na pitanje što će se dogoditi s naftom na brodu, ležerno je dodao:
- Pa, zadržat ćemo je, pretpostavljam.
Washington tvrdi: Brod je prevozio naftu za teroriste
Prema američkim dužnosnicima, zapljena ima čvrsto pravno uporište. Tanker, identificiran kao "Skipper", ranije poznat kao "Adisa", godinama je pod sankcijama SAD-a. Bondi je u objavi na društvenoj mreži X navela da je brod "korišten za prijevoz sankcionirane nafte iz Venezuele i Irana" te da je bio dio "nezakonite mreže za prijevoz nafte koja podupire strane terorističke organizacije".
Tanker je navodno bio dio takozvane "mračne flote" brodova koji skrivaju svoje lokacije i prevoze sankcioniranu naftu za države poput Irana i Venezuele. Prije zapljene, brod je isplovio iz glavne venezuelanske luke Jose s oko 1,1 milijun barela nafte.
'Čin međunarodnog piratstva i pljačka'
Reakcija iz Caracasa bila je žestoka i beskompromisna. Vlada Nicolása Madura osudila je zapljenu kao "očitu krađu" i "čin međunarodnog piratstva". U službenom priopćenju naveli su kako su ovim potezom "konačno otkriveni pravi razlozi produljene agresije na Venezuelu".
- Ne radi se o migracijama. Ne radi se o trgovini drogom. Ne radi se o demokraciji. Uvijek se radilo o našim prirodnim resursima, našoj nafti, našoj energiji - stoji u izjavi.
Predsjednik Maduro, iako nije izravno komentirao zapljenu na skupu u Caracasu, poručio je pristašama da je Venezuela "spremna slomiti zube sjevernoameričkom carstvu ako bude potrebno".
Uvertira u rat ili samo pritisak?
Ovaj incident događa se u kontekstu najvećeg gomilanja američke vojne sile u regiji u posljednjih nekoliko desetljeća. Trumpova administracija je od rujna izvela više od 20 smrtonosnih napada na brodove u Karibima, za koje tvrdi da su prevozili drogu, pri čemu je ubijeno najmanje 87 ljudi.
Kritičari, međutim, sumnjaju u službena objašnjenja. Američki senator Chris Van Hollen rekao je da zapljena tankera s naftom baca sumnju na navodne razloge vojne prisutnosti.
- Ovo pokazuje da je njihova cijela priča da se radi o presretanju droge velika laž. Ovo je samo još jedan dokaz da se zapravo radi o promjeni režima - silom - izjavio je.
Zapljena tankera "Skipper" stoga je višeslojan potez. S jedne strane, to je provedba američkih sankcija i udar na ilegalnu trgovinu naftom. S druge, to je jasna poruka Madurovom režimu i svim prijevoznicima da je SAD spreman ići do kraja kako bi prekinuo ključni izvor prihoda za Venezuelu.
Analitičari upozoravaju da bi ovo mogao biti korak prema potpunoj pomorskoj blokadi, što bi se smatralo činom rata. Svijet sada s napetošću promatra hoće li sljedeći Trumpov potez biti diplomatski ili će regija potonuti u još dublji sukob, piše CNN.
