Riječka povjesničarka Carla Konta pozorno prati aktualna zbivanja u Sjedinjenim Američkim Državama. U svojem znanstvenom radu osobito se bavila američko-jugoslavenskim odnosima u vrijeme Hladnog rata, o čemu je napisala i knjigu “US Public Diplomacy in Socialist Yugoslavia, 1950-1970”, koju je nedavno objavio Manchester University Press.
Carla Conta na predstojećim parlamentarnim izborima bit će kao nezavisna kandidatkinja prva na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore u 8. izbornoj jedinici.
Express: Što se to događa s Amerikom? Zemlja se raspada pod teretom dvostruke krize zbog pandemije korona virusa i političke krize nakon ubojstva tamnoputoga Georgea Floyda od strane policije.
Pandemija, stopa nezaposlenosti i postupno otvaranje američke ekonomije sigurno će obilježiti kraj Trumpova mandata. Što se tiče ubojstva Georgea Floyda, cijela je politička garnitura osudila taj zločin, ali mislim da se iza protesta kriju razne grupacije. Osim miroljubivih i legitimnih prosvjeda, koji su uobičajeni u demokraciji, svjedočimo i nasilnim prosvjedima iza kojih stoji Antifa, koju je Trump proglasio terorističkom organizacijom. Antifa uništava privatno vlasništvo, što su na kraju osudili i sami Afroamerikanci koji su se našli na njihovu udaru. Kako je moguće da se legitimni prosvjedi pretvore u palež i pljačku? No vidimo da se u javnosti, pa i u Hrvatskoj, na demonstracije uglavnom gleda iz perspektive Antife, uz zanemarivanje šire slike.
Express: Govorite o Antifi kao o organizaciji koja stoji iza nasilnih prosvjeda, iako Antifa uopće ne postoji kao jedinstvena organizacija. Riječ je o pokretu koji u sebi okuplja mnoge struje, a nismo vidjeli dokaze da je Antifa organizatorica nasilnih prosvjeda, dok predsjednik Trump prosvjednike generalno naziva teroristima i nasilnicima.
Predsjednik Trump je nekoliko puta naglasio da on i njegova administracija prave razliku između miroljubivih prosvjednika i nasilnika. Možemo reći da Antifa ima puno struja, ali ako se ljudi koji su nasilni te koji uništavaju i pale identificiraju s Antifom i nastupaju u njezino ime, onda je smiješno govoriti da ta organizacija ne postoji i da nije teroristička. Današnje organizacije funkcioniraju na drukčiji način nego prije 50 godina, velikim dijelom virtualno, a kad govorimo o Antifi, govorimo o velikoj mreži aktivista koji tako djeluju. Ako kažete da Antifa nema veze s tim, onda ja pitam tko ima veze s tim nasiljem? Tko su ti ljudi koji su uništavali sve pred sobom? Antifine prosvjednike ne možemo opravdati. Ako se vratimo u šezdesete godine i pogledamo kako je pokret Martina Luthera Kinga tad prosvjedovao, vidjet ćemo golemu razliku u odnosu na ovo što se događa danas.
Express: To je točno u odnosu na Martina Luthera Kinga, ali i onda su postojali oni koji se nisu libili nasilja...
Naravno, ali Kingova agenda je bila miroljubiva. Ono što danas radi Antifa i organizacije koje se vežu za nju štetno je za afroameričku populaciju u SAD-u.
Mislim da je to jača strana Antife. Prisjetimo se Lenjinovih riječi o revolucionarnoj avangardi i onima koji će pokrenuti revoluciju. Ti ljudi nisu poznati javnosti. Antifa je vrlo mudro skovala svoj plan i nema poznate čelnike, ali se širi u sve sfere društva i vrlo efikasno provodi svoju agendu.
Express: Što je ovdje veći problem: nasilje koje je odgovor na policijsko nasilje nad Afroamerikancima ili samo rasističko-policijsko nasilje nad afroameričkom populacijom?
Policijsko nasilje je za svaku osudu i to je bio jedan od okidača. Međutim, problem je što je taj incident duboko ispolitiziran i on je, ne bih rekla slučajno, pokrenut upravo u izbornoj godini. Mislim da su u tome značajnu ulogu odigrali mediji koji su uglavnom protiv Trumpa i koji su pridonijeli stvaranju razdora u društvu.
Express: Predsjednik Trump zaziva vojnu intervenciju protiv prosvjednika. Policija i vojska, uz njegovo odobrenje, nasrnuli su na mirne prosvjednike u blizini Bijele kuće kako bi se on mogao fotografirati ispred obližnje crkve. Čini se kao da Trump namjerno potiče antagonizam nazivajući prosvjednike teroristima i prijeteći im bijesnim psima i vojskom. Nakon toga su se čak i američki generali morali distancirati od Trumpa.
Trumpov posjet crkvi St. John u blizini Bijele kuće dogodio se nakon što je prethodne noći crkva vandalizirana od strane demonstratora. Bio je to simboličan akt podrške. Prosvjednici su bacali suzavce na policiju, policija je reagirala. Ipak, koliko god je trenutak trebao poslati pozitivnu poruku, moglo se ići mekšom strategijom i čekati odlazak prosvjednika. No ako prosvjednici uništavaju privatno vlasništvo, ako pljačkaju mala poduzeća, uništavaju radna mjesta, zašto demokratski guverneri i gradonačelnici ne osuđuju takve čine? Tko će štititi prosječnog Amerikanca od nekontrolirane rulje? Mislim da je to ključno pitanje.
Express: Njegova reakcija na prosvjede i zazivanje vojske na ulicama potaknula je špekulacije o mogućem Trumpovu nepriznavanju rezultata izbora u slučaju poraza. Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden kaže da će generali morati ispratiti Trumpa iz Bijele kuće nakon poraza. Što mislite o tome?
Riječ je o predizbornim floskulama. Trump je puno puta pokazao da je ne samo legitimno izabrani predsjednik, nego i da poštuje vladavinu zakona. Izlazak vojske na ulice povezan je sa sigurnošću običnih građana, koji priželjkuju dolazak sigurnosnih snaga i vojske jer se osjećaju ugroženo. Biden je dugo u američkoj politici. Bio je potpredsjednik u Obaminu mandatu i prati ga puno skandala. Njegovi govori puni su pogrešaka i zaboravljenih rečenica tako da nije slučajno da ga Trump zove ‘Pospani Joe’. Biden se nije afirmirao kao lider, pa čak ni među članovima Demokratske stranke. Mislim da su demokrati imali puno boljih predsjedničkih kandidata od Bidena, a bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi se stvari odvijale da su na njegovu mjestu sad Elisabeth Warren ili Bernie Sanders.
Express: Nije li već i sama rasprava o poštovanju izbornih rezultata znak urušavanja američke demokracije?
Mislim da je tu riječ isključivo o predizbornim parolama, huškanju i stvaranju predizbornih tenzija. Teza da bi moglo doći do puča ili da bi Trump mogao iskoristiti vojsku za nametanje svoje volje smiješna je špekulacija koja zaista ne zaslužuje komentar.
Postoji veliki jaz i ideološki konflikt u američkom društvu, s čime će se predsjednik Trump ili predsjednik Biden, ako on bude izabran, morati pozabaviti. Aktualni sukobi su eskalirali upravo u kontekstu pandemije korona virusa, jer je puno ljudi ostalo bez posla i u takvoj se situaciji ljudi lako radikaliziraju. Mislim, međutim, da će se normalizacijom gospodarske situacije i društveni sukobi deradikalizirati.
Express: Amerika, kao i cijeli svijet, preispituje svoj odnos prema rasizmu, o čemu svjedoči uklanjanje spomenika generalima Konfederacijske vojske i drugima koje prepoznaju kao simbole rasizma. Kako gledate na taj proces?
Rasizam nije nešto što se može iskorijeniti od danas do sutra, ali moramo razlikovati rasizam koji može postojati u društvu od sistemskog rasizma.
Express: Postoji li u Americi sistemski i institucionalni rasizam?
Ne bih rekla da je Amerika sistemski rasistička zemlja, iako je rasizam kao društvena pojava prisutan. Treba naglasiti da je tijekom Trumpove administracije zabilježena najniža stopa nezaposlenosti crnačke populacije u povijesti, kao i drugih manjinskih zajednica, tako da ne možemo govoriti o sistemskom rasizmu u Americi. U SAD-u postoji pokret Blexit koji predvodi Afroamerikanka i konzervativka Candace Owens, koja podcrtava ono što je predsjednik Obama puno puta ponovio - da je ključni problem crnačke manjine velika raširenost samohranih majki (1965. godine 25 posto crnačke djece rađalo se u samohranim obiteljima, danas se ta brojka popela na 77 posto). Owens tvrdi da je demokratska politika, počevši od predsjednika Johnsona nadalje, kroz davanje pomoći samohranim majkama dovela do krize očinstva u crnačkoj populaciji, pa shodno tome i krizi autoriteta. Da su imali očeve, mnoga crnačka djeca ne bi tražila idole u bandama, rekao je to jednom i slavni reper Tupac. Zato Blexit poziva Afroamerikance da napuste Demokratsku stranku, kojoj su tradicionalno skloni i koja se njima služi u političke svrhe.
Express: Mnogi u Americi upravo u Trumpu vide utjelovljenje bijelog supremacizma...
Riječ je o paušalnim ocjenama, koje nikad nisu potkrijepljene konkretnim brojkama i dokazima. Nisam apologet Trumpa i naravno da i o njemu treba govoriti kritički, ali pritom treba baratati s činjenicama. Unutar Trumpova pokreta MAGA (Učinimo Ameriku ponovno velikom) postoji skupina Afroamerikanaca koja podržava Trumpa. Voljela bih da mi netko istakne neku njegovu rečenicu ili politiku koja bi potvrđivala da je Trump bijeli suprematist.
Express: Činjenica je, međutim, da bijeli suprematisti podržavaju i obožavaju Trumpa, a da on na Twitteru često barata sa ksenofobnim i rasističkim tezama...
Ako je Trump doista bijeli suprematist, zašto ga onda podržavaju Afroamerikanci koji su ujedno i konzervativci? Kako to da je Trump ugostio Young Black Leadership Summit u Bijeloj kući u listopadu 2019., gdje je dočekan ovacijama? Zašto mediji to ne prenose?
Express: Smatrate li da ga je ispravno nazvati populističkim predsjednikom? Pokazuje li njegova neadekvatna reakcija na aktualnu krizu i pandemiju korone stvarni domet njegova populizma?
Trumpa ljevica smatra populistom iako bih rekla kako je on na snažan način vratio povjerenje Amerikanaca u svoju zemlju. On je suverenist koji je snažno nastupio na globalnoj sceni, s kontroverznim odnosom prema NATO-u, što su mu mnogi europski čelnici zamjerili. On ima specifičan stil i nije klasičan političar, dolazi iz svijeta biznisa, svojom je retorikom išao protiv establišmenta, nije kadroviran i obučen političar. On je sa svojim pokretom vratio vjeru kod građana, a njemu se priklonio dio radničke klase koja je uvijek bila za demokrate.
Express: Analitičari kažu da je Trumpova neadekvatna reakcija na pandemiju korona virusa i broj žrtava pandemije najbogatiju zemlju svijeta pretvorila u zemlju trećeg svijeta. Kako to komentirate?
Mislim da je još prerano za zaključke o tome kako su zemlje reagirale u pandemiji. Što se tiče SAD-a, znam da je tamo broj zaraženih u velikom padu i da je najveći broj zaraženih koncentriran u New Yorku i Kaliforniji. Ne možemo znati je li Trump pogriješio s obzirom na to da ćemo posljedice svega ovoga tek vidjeti.
Američke su administracije tijekom 20. stoljeća birale između intervencionizma i izolacionizma. Trump je pobijedio na izborima obećanjem o reafirmaciji uloge SAD-a u svijetu i preispitivanja niza međunarodnih sporazuma. Trump se nametnuo u svijetu i ne bih rekla da je Amerika kao supersila na zalazu, iako se o tome stalno špekulira, i to prvenstveno zahvaljujući fleksibilnosti svoje ekonomije, koja se vrlo brzo prilagođava promjenama na globalnom tržištu.
Express: Sigurno je da se Amerika pod Trumpom dodatno distancirala od Europe, o čemu svjedoči i najava povlačenja američkih vojnika iz Njemačke. Poglavlje započeto u 2. svjetskom ratu, kad je Amerika odigrala važnu ulogu u pobjedi nad fašizmom, očito završava.
Europa se brzo oporavila nakon 2. svjetskog rata upravo zahvaljujući pomoći Amerike. Danas se američka politika prema Europi mijenja i postaje individualizirana jer Trumpova administracija uspostavlja posebne odnose s pojedinim europskim zemljama. Više se ne može tvrditi da će Amerika uvijek stati iza Europe. Zemlje srednje i istočne Europe imaju vrlo dobre odnose s Trumpovom Amerikom, a slično je i s Hrvatskom.
Express: To zapravo samo potvrđuje da Trump ne priznaje EU kao cjelinu, zar ne? To podsjeća na 2003., kad je Busheva administracija podijelila Europu na staru i novu.
Odnosi između Europe i Amerike pogoršali su se još u vrijeme prošle predsjedničke kampanje u Americi jer se nijedan europski lider tad nije svrstao na Trumpovu stranu niti je uopće zamišljao da bi Trump mogao postati predsjednik. Osim toga, Trump u EU vidi isključivo nadnacionalnu birokraciju i nadnacionalnu državu koja nema nacionalni konsenzus.
Express: Možete li zamisliti kako bi izgledao Balkan 90-ih bez uplitanja SAD-a?
Povjesničarima je uvijek nezahvalno govoriti o tome što bi bilo kad bi bilo. Činjenicom da je američka vojska stala na stranu Hrvatske proces hrvatskog osamostaljenja dobio je vanjskopolitičku legitimaciju, što je u tom trenutku bilo jako važno. Zbog toga je američki angažman bio potreban i odlučujući.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Kolki želudac moraš imat da budeš na Škorinoj listi? Ovoj smetaju antifašisti koji su joj oslobodili rodni grad pa je sad na listi lažova koji je 91' pobjegao u Amerika...