Top News
23643 prikaza

Bila je ikona mira, sad je na sudu zbog silovanja, ubijanja...

Aung San Suu Kyi
1/12
REUTERS
Desetljećima je bila simbol borbe za ljudska prava, zbog čega je 1991. godine dobila i Nobelovu nagradu za mir

Malokad netko u životu doživi toliko uspona i padova kao što je to slučaj s ovom ženom. Nakon pritvora u kojem je godinama živjela i opirala se vojnoj diktaturi, da bi postala demokratski izabrana predsjednica, obožavana od svog naroda, i da bi zatim dobila Nobelovu nagradu za mir, i onda pokolj desetaka tisuća Muslimana, zbog čega izlazi pred Haaški tribunal.

Teko bi izgledao život danas 74-godišnje Aung San Suu Kyi, mjanmarske predsjednice, kad bi se prepričao u jednoj rečenici. Ali o njoj je snimljeno mnogo dokumentarnih filmova, pa čak i jedan igrani koji je režirao slavni Luc Besson. 

Aung San Suu Kyi Aung San Suu Kyi Top News Ikona revolucije danas je najomraženija žena u svijetu

No,ovih dana Suu Kyi će morati pred Međunarodnim sudom objasniti razloge nasilja koje je mjanmarska - većinom budistička zemlja - protjerala oko 700.000 Rohinja muslimana u susjedni Bangladeš tijekom 2016. i 2017. godine. Komisija za utvrđivanje činjenica UN- a je zločine opisala kao genocid , ali Mjanmar negira optužbe i tvrde da su im cilj bili samo teroristi. Ipak, bestijalnost kojom su ubijali i mučili civile, vidio je cijeli svijet.  

Tužbu protiv Mjanmara odnosno Burme, kako se zvala država kojoj je na čelu Aung San Suu Kyi, podnijela je Gambija. U tužbi se navodi da je Mjanmar počinio "genocidna djela" koja su "bila namijenjena uništavanju Rohinje kao grupe" masovnim ubojstvima, silovanjima i razaranjem zajednica, javlja CNN.

Aung San Suu Kyi, danas 72-godišnja kancelarka  Republike Unije Mjanmar, desetljećima je bila simbol borbe za ljudska prava, zbog čega je 1991. godine dobila i Nobelovu nagradu za mir.

O njezinom životu napisani su deseci knjiga, zvali su ju miljenicom Zapada, a vojna hunta, koja je bila na vlasti u toj zemlji sve do 2010. godine, u nekoliko ju je navrata zatvarala u kućni pritvor, u kojem je provela ukupno 15-ak godina. 

Danas je Aung San Suu Kyi žalosni primjer kako revolucija jede svoju djecu. Imidž beskompromisnog borca za slobodu već joj je potpuno narušen, i kad bi morao ponovno snimati film o njezinom životu, Luc Besson bi imao mnogo teži zadatak.

Pripadnica muslimanskog naroda Ujguri GENOCID U KINI Life Kampovi užasa: Žene prvo siluju, pa tjeraju na abortus

Morao bi odustati od nekritičkog štovanja lika i djela aktualne mjanmarske kancelarke, koju međunarodna zajednica sve glasnije optužuje za masovno etničko čišćenje manjinskog muslimanskog stanovništva Rohinja.

Mjanmarska pokrajina Rakhina na granici s Bangladešom postala je novo krizno žarište prije tri godine, a bivša heroina i dalje šuti o progonu milijuna ljudi iz svoje, većinski budističke  zemlje.

Aung San Suu Kyi rođena je 19. lipnja 1945. godine u Rangunu, glavnom gradu Burme, kako se tada zvala današnja Republika Unija Mjanmar. Bila je najmlađe od troje djece i jedina kćer Aung Sana, vojnog generala koji je predvodio borbu za oslobođenje od britanske kolonijalne vlasti.

Ustrojio je i burmansku vojsku, a postao je nacionalni heroj nakon što je ubijen u atentatu 1947., kad je San Suu Kyi imala samo dvije godine. No to nije bila jedina tragedija u njezinoj obitelji. Mlađi brat Aung San Lin utopio se još kao dječak. Nakon proglašenja samostalnosti Burme, majka Daw Khin Kyi dobila je posao u novoj burmanskoj vladi u Ministarstvu vanjskih poslova.

Godine 1960. postala je veleposlanica u glavnom indijskom gradu New Delhiju. Kćer i starijeg sina Aung San Ooma je najprije školovala u Engleskoj katoličkoj školi, a onda se obitelj razdvojila. Sin je otputovao u London i tamo stekao zvanje inženjera, a 15-godišnja kćer je s majkom otputovala u Delhi.

Odmah nakon Lady Shri Ram Collegea u Delhiju, 1964. godine 19-godišnja Suu Kyi otputovala  je u Englesku i nastavila školovanje na oxfordskom sveučilištu, gdje je studirala filozofiju, znanost i ekonomiju.

Aung San Suu Kyi | Author: REUTERS REUTERS

Tu je upoznala budućeg supruga, pisca Michaela Arisa za kojeg se kasnije i udala.  S njim je dobila dvojicu sinova – 1973. Alexandera  i 1977. Kima. Nakon godina izbivanja iz domovine, Suu Kyi vratila se u Burmu 1988. godine da bi brinula o bolesnoj majci. Bilo je to prvi put da se odvojila od supruga Michaela i djece, a zbog nadolazećih događaja, razdvojeni život postat će obiteljska svakodnevica.

Bila je to godina kad će se u Burmi dogoditi poznati '8888 ustanak'. Naime, 8. kolovoza 1988. održane su masovne demonstracije protiv dugogodišnje vladavine vojne hunte koju je utemeljio general Ne Win.

Radni kamp u Kini gdje drže muslimane Kampovi užasa Top News 'Naredili joj da se skine i onda su se svi izmjenjivali na njoj'

Pobuna je brutalno ugušena, a Suu Kyi se 26. kolovoza u glavnom gradu obratila milijunima ljudi u svom poznatom govoru nedaleko Shwedagon Pagode, pozivajući narod da izabere demokratsku vlast. Unatoč svemu, nova vojna hunta, na izborima u rujnu, ponovno je formirala vlast. 

Po uzoru na Mahatmu Gandhija i njegovu filozofiju nenasilja, rukovodeći se budističkim načelima, Suu Kyi je ušla u politiku i započela borbu za demokratizaciju zemlje. Mjesec dana kasnije priključila se osnivanju Nacionalne lige za Demokraciju, ali je već u srpnju iduće godine prvi put završila u kućnom pritvoru. Budući da su suprug i djeca bili u Engleskoj, ponudili su joj da ode iz zemlje, što je odbila znajući da se više nikad neće moći vratiti. 

Aung San Suu Kyi | Author: REUTERS REUTERS

Uzničke dane provodila je izučavajući budizam i meditirajući. Novi izbori održali su se 1990. godine, na kojima je njezina stranka osvojila 59 posto glasova što joj je osiguralo 80 posto mjesta u parlamentu. Nije se kandidirala za predsjednicu države jer po zakonima na to nije imala pravo budući da joj je suprug bio strani državljanin, ali je mogla postati predsjednica Vlade.

I ovaj put smjena vlasti nije uspjela jer je vojna hunta poništila rezultate izbora, a Suu Kyi je opet završila u kućnom pritvoru.  Ovaj put njezinim neprijateljima pridružio se i njezin stariji brat Aun San Oom, koji s obitelji živi u San Diegu u Kaliforniji. Netrpeljivost brata i sestre kulminirala je nakon majčine smrti jer San Oom nikad nije prestao podržavati vojnu huntu.

Ujguri Okrutno Life Ovo su snimke koje Kinezi ne želi da vidite

Kao nasljednik pola obiteljske kuće u Rangoonu, San Oom je svoj dio darovao vojsci i dopustio im da tamo usele, ne bi li svakodnevno vršili pritisak na njegovu sestru koja je bila u kućnom pritvoru. Ipak, hrabrom odlukom mjanmarskog suda, ova darovnica je poništena nakon nekoliko mjeseci, pa je vojska morala iseliti.  

Te godine Suu Kyi nagrađena je najprije nagradom Sakharov za slobodu misli, a ubrzo i Nobelovom nagradom za mir koju su umjesto nje uručili njezinim sinovima Alexandru i Kimu. Novčanim iznosom od oko 10 milijuna kuna, koji joj je donijela nagrada, ustanovila je Fond za zdravlje i obrazovanje burmanskog naroda.  U to vrijeme afirmirala je svoje načelo nenasilne borbe za demokraciju, a objasnila je to prije desetak godina. 

Aung San Suu Kyi | Author: REUTERS REUTERS

"Nisam to učinila zbog moralnih, nego zbog političkih i praktičnih razloga."

Kratke periode slobode uvijek bi iskoristila za putovanje zemljom i promicanje svojih političkih uvjerenja. Na jednom od njih 1996. godine, automobil u kojem se vozila sa stranačkim kolegama napalo je 200-tinjak plaćenika. Jedva je izvukla živu glavu, a vlasti su obećale istražiti slučaj, no napadači nikad nisu pronađeni. 

Iako je za nju mnogo puta vojna vlast razmatrala i smrtnu kaznu ili namješteno ubojstvo, na to se nikad nisu odlučili jer su znali da bi to moglo rezultirati masovnim narodnim neposluhom. Stoga se agonija kućnog pritvora nastavila i idućih desetak godina. U međuvremenu 1999. godine suprug Michael saznao je da boluje od karcinoma, pa je podnio zahtjev burmanskim vlastima da mu dopuste da, nakon pet godina, posljednji put posjeti suprugu.

Sarajevo 1941.-1992. Life BH muslimane spasili Židovi koje su oni skrivali od nacista

Ovaj put nisu mu to dopustili, a ni Suu Kyi nije mogla otputovati u London, pa nije došla ni na njegov sprovod. Na pitanje kako je izdržala život bez djece i supruga, Suu Kyi je rekla da je to bio najteži dio njezinog života.

“To je moja najveća žrtva. Ali uvijek sam svjesna činjenice da su moji sinovi na sigurnom. Za razliku od mene, moji kolege žrtvuju se puno više od mene. Oni su u zatvoru i ne pate samo fizički, već i psihički jer ne znaju što se događa s njihovim obiteljima ovdje pod vojnom vlasti.“

U međuvremenu, međunarodna zajednica i UN sve su više pritiskali mjanmarsku vlast da Suu Kyi pusti na slobodu. Nakon izbora 2010. godine, na vlast je, nakon 20-ak godina ponovno došla stranka Solidarnosti i razvoja, pa su vojne vlasti 13. studenog konačno pristale pustiti Suu Kyi iz kućnog pritvora. 

Na lokalnim izborima 2012. godine njezina stranka osvojila je gotovo 80 posto mjesta u parlamentu, a 2015. godine imenovana je kancelarkom, što odgovara funkciji predsjednice Vlade. No, baš otkako je počeo njezin politički uspon, svjetski mediji počeli su sve više izvještavati o iživljavanju mjanmarske vojske nad nedužnim civilima Rohinja koji masovno bježe u susjedni Bangladeš.

Povratka im nema jer je mjanmarska vojska svakodnevno uz granicu postavljala minska polja kako se više nikad ne bi mogli vratiti.

Muslimani LIBERALIZAM Top News Islamski ekstremizam na zapadu umire, evo i zašto

U jednom razgovoru za BBC, Suu Kyi i dalje je tvrdila da vojska nije tamo da bi silovala i ubijala žene i djecu, nego da bi spriječila sukobe. Bolji poznavatelji situacije u Mjanmaru tvrde da ona zapravo i nema nikakav utjecaj na vojsku, i da se odluke o njihovim akcijama donose na drugim mjestima. Iako je tijekom razgovora Suu Kyi pokušala djelovati budistički mirno i sabrano, na njezinom se licu ipak mogao iščitati nemir jer je i sama bila svjesna da joj je život ugrožen.

“S tom mišlju živim cijeli život. Ne razmišljam o tome na dnevnoj bazi iako funkcija koju obnašam podrazumijeva i taj rizik", odgovorila je na izravno pitanje boji li se za svoj život.

Njezin mandat istječe 2020. godine.

  • Avatar maks20022
    maks20022 18:11 07.Ožujak 2020.

    Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site

  • crazy.dictator 18:29 12.Prosinac 2019.

    statistika kaze da zlostavljani najcesce i sami postaju zlostavljaci kada im se pruzi prilika. nemogu se izvuci iz zacaranog kruga nasilja