Kina sada upravlja bivšom američkom vojnom bazom na zračnoj luci Bagram u Afganistanu, izvještava The Telegraph pozivajući se na anonimne dužnosnike i analize satelitskih snimaka.
Strategijska zračna luka, smještena oko 70 kilometara sjeverno od Kabula, bila je najveća američka vojna baza u zemlji do povlačenja američkih snaga u kolovozu 2021.
The Telegraph je 8. srpnja izvijestio da su kinesko osoblje viđeno na tom mjestu od ranih mjeseci 2024., a baza prolazi kroz radove na izgradnji i obnovi za koje se vjeruje da ih financira i usmjerava kineska vlada. Satelitske snimke pokazuju nove radarske sustave, ojačane obrambene ograde i moderniziranu pistu sposobnu za prihvat teških vojnih zrakoplova.
Dužnosnici upoznati s obavještajnim procjenama rekli su za The Telegraph da Kina formalno ne najavljuje vojnu prisutnost u Bagramu, no aktivnosti su u skladu s širima strateškim ciljevima u okviru inicijative Pojas i put. Ovaj potez označava najznačajniji vojni otisak Pekinga u Afganistanu do sada.
Odnosi Kabula s vanjskim svijetom nedavno su se poboljšali. Prošli tjedan Rusija je postala prva sila koja je službeno priznala talibansku vladu kao legitimne vladare Afganistana. Prije toga, Kremlj je talibane smatrao terorističkom organizacijom.
Talibani su ublažili neprijateljski stav prema svojim regionalnim susjedima, koji su nastojali poboljšati odnose i smanjiti sigurnosne zabrinutosti u regiji. Odnosi s Tadžikistanom i Uzbekistanom su se poboljšali. Uzbekistan je izgradio važnu trgovačku stanicu u Termezu na granici s Afganistanom koja postaje ključna za afganistansko gospodarstvo.
Rusija se pojavljuje kao ključni partner. Talibanska delegacija sudjelovala je na posljednje dvije konferencije Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF), glavnom ruskom investicijskom događaju. Rusija želi razviti južni pravac za unos svojih naftnih i plinskih izvoza na unosna azijska tržišta, koja su trenutačno blokirana nestabilnošću u Afganistanu.
Talibanski vršitelj dužnosti ministra trgovine, Haji Nooruddin Azizi, pojavio se na Međunarodnom forumu u Astani 30. svibnja, donoseći poruku da je Afganistan otvoren za poslovanje. Njegova prezentacija dobila je, blago rečeno, miješane reakcije publike.
Tijekom posjeta Astani, Azizi se sastao i s predsjednikom Kasim-Žomartom Tokajevom kako bi razgovarali o očekivanom ugovoru vrijednom 500 milijuna dolara o željezničkoj vezi koja bi povezala Srednju Aziju s lukama u Pakistanu. Druga teretna željeznička linija koja povezuje Kinu i Afganistan preko Tadžikistana i Uzbekistana već je u funkciji.
Talibanska administracija također je sklopila ugovor s Svjetskom bankom vrijedan 100 milijuna dolara za nastavak projekta prijenosa i trgovine električnom energijom između Srednje i Južne Azije, poznatog kao CASA-1000.
Kina produbljuje veze
Kina još nije formalno priznala talibansku vladu, no održava dobre odnose i vodi razgovore o iskorištavanju značajnih ležišta sirovina u zemlji.
Talibani su 5. siječnja 2023. sklopili prvi veliki strani investicijski ugovor – 25-godišnji ugovor o vađenju nafte s kineskom državnom tvrtkom Xinjiang Central Asia Petroleum and Gas Co (CAPEIC).
Ugovor obuhvaća bazen Amu Darje na sjeveru Afganistana, a CAPEIC je obećao uložiti 150 milijuna dolara prve godine, dok se ukupna investicija očekuje da će doseći 540 milijuna dolara u tri godine, prema Ministarstvu za rudnike i naftu talibanske vlade. Vlada će dobivati 15 posto odvođene nafte u obliku tantijema, kao i udio u razvijenoj infrastrukturi.
Glavni cilj i dalje je afganistanski litij, koji je prema jednom američkom izvještaju nekad procijenjen na čak bilijun dolara, iako su kasnije procjene nešto umanjene. Jasno je da Afganistan ima značajne rezerve litija, bakra, zlata i rijetkih zemnih elemenata. Drugi afganistansko-kineski zajednički pothvat, rudnik bakra Mes Aynak, koji je 2008. dodijeljen kineskom konzorciju predvođenom China Metallurgical Group Corp (MCC), još je uvijek u planu.
Politički, Peking ostaje oprezan. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova višekratno je isticalo da bi formalno priznanje ovisilo o ispunjenju međunarodnih očekivanja, osobito u pogledu formiranja inkluzivne vlade i poštivanja prava žena.
Rusija i Kina među su rijetkim državama koje su nakon povratka talibana na vlast 2021. zadržale otvorene svoje ambasade u Kabulu.
Portparol Pentagona odbio je potvrditi detalje o operacijama, ali je izrazio zabrinutost zbog „bilo kakve strane vojne aktivnosti na bivšim savezničkim bazama u Afganistanu.“ Za The Wall Street Journal 8. srpnja jedan viši američki dužnosnik obrane izjavio je: „Jasno je da Kina širi svoj utjecaj u regiji pod izlikom infrastrukturne i ekonomske podrške.“
Zračna baza Bagram izvorno je izgrađena u 1950-ima od strane Sovjetskog Saveza, a znatno je proširena tijekom američke okupacije. Baza ima dvije piste, desetke hangara i objekte za tisuće osoblja.
„Bagram je strateški resurs. Njegova upotreba od strane bilo koje strane sile ima regionalne implikacije,“ rekao je bivši dužnosnik NATO-a za Reuters 8. srpnja.
Sve veći utjecaj
Kina prekovremeno radi na ekonomskom i strateškom utjecaju, te popunjava vakuum kojeg SAD ostavlja diljem svijeta nakon nestanka unipolarnog svijeta i prolaska 'Pax Americane'. Tako se Iran razočaran u Rusiju nakon kratkog, ali žestokog rata s Izraelom i SAD-om okrenuo upravo komunističkoj supersili. Iranovo nastojanje da se domogne napredne vojne opreme uzelo je značajan zaokret jer se vode na visokoj razini pregovori s Kinom o nabavi borbenog aviona Chengdu J-10C, kojeg nazivaju „Ubojicom Rafalea“ zbog njegove navodne borbene moći. Ovaj razvoj događaja, izvijestili su brojni obrambeni izvori, slijedi nakon iscrpljujućeg 12-dnevnog sukoba s Izraelom i Sjedinjenim Državama u lipnju 2025., koji je otkrio ključne slabosti u iranskom zastarjelom ratnom zrakoplovstvu.
