Sedam godina nakon zatvaranja njihovog servisa u Beogradu, BBC se vraća u Srbiju. Povratak ove velike i utjecajne medijske kompanije dio je britanskog povratka na Balkan te pokušaj zaustavljanja već tradicionalnog i snažnog ruskog utjecaj u ovoj regiji.
Dolazi u trenutku šire borbe Zapada i Rusije, s posebnom pažnjom na područje utjecaja pro ruskih medija na Balkanu, koji su posebnu jaki u Srbiji. U posljednje vrijeme zabilježen je i niz lažnih vijesti, između ostalog i ona objavljene na Sputniku u kojoj se najavila NATO vojna vježba u Banjaluci, BiH sa osiromašenim uranijem. BBC će se morati boriti i protiv ostalih lokalnih medija koji pokazuju malu dozu kritičnosti u izvještavanju o radu predsjednika Aleksandra Vučića.
"Medijsko tržište i općenita situacija postala je u Srbiji jako teška. Smatramo kako se zbog toga razvila potreba za onim karakterističnim BBC-im odlikama koje pokazujemo i u drugim dijelovima svijeta - preciznim i balansiranim izvještavanjem", rekao je Artyom Liss, regionalni urednik BBC za Europu.
Njihov povratak na Balkan dolazi u trenutku dok je Zapad usmjerio svoju pažnju prema Balkanu, zabrinut da će Rusija, Kina, Turska i zaljevske države, koje pokušavaju povećati svoj utjecaj u ovoj regiji posljednjih godina, mogle doprinijeti razvoju suparničke moći na jugoistočnom rubu kontinenta.
EU prošlog mjeseca pokrenula je novu strategiju za Zapadni Balkan i najavila kako bi Srbija i susjedna Crna gora mogle postati članice EU do 2025. godine. Vučić je ulazak u EU proglasio ciljem svoje politike i počeo primjenjivati razne mjere i politike koje se odobravanjemprihvaća i EU. No zadržao je svoje bliske veze s Rusijom, tradicionalni saveznikom Beograda, dok ga domaći i međunarodni kritičari i dalje optužuju zbog njegove autoritativne vladavine. I dok pozitivno priča o ulasku Srbije u EU, on i većina njegovih ministara zadržava oštru retoriku protiv Zapada i nastavljaju s hvalama Moskve.
U usporedbi s investicijama iz EU rusko ulaganje u Srbiju je manje, no pomalo blaže inicijative pomažu Moskvi u održanju snažnog prisustva u javnom prostoru i mišljenju. Više od 100 srpskih organizacija pomaže u održavanju prijateljskih veza i odnosa s Rusijom, po studiji iz 2016. godine koju je provela neprofitna beogradska organizacija Centar za euroatlantske studije. Među njima je i osam web portala, šest ruskih podružnica i 16 lokalnih pro kremljskih izvora informacija.
Izazov za BBC i druge medije koji se vide na čelu onih koji žele ponuditi nepristrano medijsko izvještavanje ne dolazi samo iz Moskve, već i iz same Srbije. Analitičari su tako primijetili oštar pad na području medijskih sloboda u zemlji. Srbija tako po indeksu slobode medija, po Freedom Houseu, zabilježila je veliki pad od 2011. godine, a posebno nakon 2014. godine kada je Vučić postao premijer.
Njegova vlada negira utjecanje na medijske slobode u zemlji. No on sam napada medije koji kritično izvještavaju, etiketira ih "bagrom" a istraživačke novinare i organizacije stalno naziva "lažljivcima", piše Politico.
Preživjeti demokraciju
Čak i za vrijeme oštre vladavine Slobodana Miloševića 1990-ih, neki žestoko neovisni mediji uspjeli su napredovati. Tako su se B92, agencija Beta i televizijska stanica Studio S uspjeli distancirati od režima. Neki su mediji pak nestali zbog kontroverznih privatizacija, cenzure i ovisnosti o oglašavanju povezanih s državnim agencijama, istaknula je Snježana Milivojević, profesorica novinarstva na beogradskom sveučilištu. Za razliku od njih, mediji poput TV Pink i TV Happy usredotočili su se na zabavne sadržaje.
"Neovisni mediji uspjeli su preživjeti diktaturu, no čini se kako neće preživjeti demokraciju. Otvorena je sezona na one koji neovisno razmišljaju. Demokracija je u opasnosti", naglasila je Milivojević.
Oni koje nazivaju neovisnim glasovima bili su subjekt kleveta na internetu i u pro vladinim tabloidima. Izvješće jednog neovisnog centra za transparentnost i odgovornost, pokazalo je kako se Vučićeva stranka četiri puta više pratila za vrijeme lokalnih izbora 4. ožujka, a novinarku Tamaru Skrozza kanal je proglasio "neprijateljem države". Srpska regulatorna medijska organizacija primila je 300 žalbi oko tog opisa ali naglasila kako TV Pink nije prekršila nikakve standarde.
"Ovakva retorika je opasna i dolazi s vrha vlasti", naglasila je Milivojević.
Studija objavljena u veljači koju je provela balkanska istraživačka reporterska mreža, pokazala je kako 70 posto srpskih novinara tvrdi kako su pod pritiskom autoriteta, od kojih većina dolazi od izvršne vlasti.
Stevan Dojčinović, glavni i odgovorni urednik portala KRIK-a, neovisnog lokalno istraživačkog medija, rekao je kako su srpski 'mainstream' mediji veća opasnost nego ruske podružnice.
"Većina lažnih vijesti dolazi upravo od takvih medija i vlasti. Da, dio njih dolazi i iz Rusije, ali su one drugorazredne lažne vijesti. To je doslovno katastrofa. Promoviraju kriminalce i ratne kriminalce i služe kao propaganda vlasti", naglašava Dojčinović.
On i njegova organizacija bili su izloženi klevetničkoj kampanji od strane pro vladinih tabloida, a njihove novinare su uhodili i slijedili, a u stan jednog od njih provaljeno je nekoliko puta, bez da je išta ukradeno.
Putin u optjecaju
Medijske podružnice koje slijede pro vladinu i pro rusku politiku imaju vrlo jednostavan odgovor na njihove kritike: Oni daju publici ono što žele. Među njima je posebno Dragan Vučićević, vlasnik i glavni urednik vodećeg tabloida Informer. On otvoreno pokazuje svoju sklonost Vučiću i zbližavanju s Rusijom. Putinovi portreti vise u njegovom uredu i konferencijskoj dvorani. Sam kako kaže pogledi i stavovi koje njeguje su također i jako profitabilni.
"Ja sam poslovni čovjek. Dnevno se naš list prodaje u 120.000 primjeraka pa smo tako i najprodavaniji tabloid u Srbiji. Kada uz list poklanjamo i Putinov kalendar, prodaja nam poraste na 250.000 primjeraka", naglašava.
Kroz smijeh kaže kako prodaja ne bi ni približno bila takva da je riječ o kalendarima s likom Catherine Ashton ili Junckera, čelnika Europske komisije i visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
"Novine imaju svoje mišljenje, svoj stav. Prije bilo kojih izbora znate i možete vidjeti koga će New York Times podržavati. Naša je uređivačka politika od prvog dana bila sasvim jasna: EU je promašeni projekt koji se raspada", naglašava Vučićević .
Branio je napade svog tabloida na kritičara poput Dojčinovića, kojeg su etiketirali kao stranog agenta i sadomazohista. Kaže kako je Dojčinović javna osoba pa tako i javnost ima pravo znati - pozivajući se na filmove Watergate i The Post.
"Dojčinović nije vozač autobusa. On se pretvara da je vrhovni moralni sudac u Srbiji", naglašava Vučićević.
Kritičari smatraju kako je Informer onaj koji presuđuje - ali ne u dobrom smislu. Nakon čestih Vučićevih kritika medija, američki ambasador u Srbiji Kyle Scott rekao je kako je "Informer obični šljam". "Mediji bi trebali biti bazirani na činjenicama, a ja činjenice u Informeru ne vidim", naglašava Scott.
Političko uvjeravanje
Suzana Vasiljević, Vučićeva savjetnica za odnose s medijima, kaže kako veliku većinu medija koji se nazivaju neovisnima zapravo vode dugogodišnji politički oponenti predsjednika Vučića.
"Oni sada koriste svoj medijski utjecaj kako ni napadali trenutačnu vladu i državnu politiku", rekla je u emailu. Kaže kako oni tako često napominju da je Vučić bio Miloševićev ministar informacija i kako je to "nešto najgluplje što mogu napraviti, jer je nama vrlo lako objasniti kako je to bilo prije 20 godina i u potpuno drugačijim okolnostima", naglašava Vasiljević.
Vučić je već svima jasno dao do znanja kako novog sudionika srpskog medijskom tržišta ne smatra nepristranim.
"BBC se otvara u Srbiji..I sve je to ok, Srbija je slobodna zemlja. Britanci imaju pravo platiti za to", rekao je u dvosatnom intervju kojeg je dao TV Pinku u prosincu prošle godine.
"Ljudi u Srbiji to moraju znati kako bi mogli razumjeti da nije riječ o objektivnom izvještavanju, već o izvještavanju koje je u interesu jednog kraljevstva", naglasio je Vučić u istom intervju.
Novi BBC servis već je pokazao kako je upoznat s lokalnim tržištem. Jedna od njihovih prvih priča bila je o čovjeku u Velikoj Britaniji koji se policiji lažno predstavio i dao im lažnu iskaznicu s imenom Del Boy. Inače riječ je o glavnom liku iz popularnih Mućki, seriji koja je i danas jako popularna na području Balkana.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
putin je car