Top News
436 prikaza

Bogataš kojeg elita ne voli: "Vrijeme je da grčki tajkuni uskoče u pomoć sugrađanima"

Grčka
Socrates Baltagiannis/DPA/PIXSELL
Grčki brodarski magnat pozvao je tajkune da ponesu svoj dio tereta

Andreas Dracopoulos ubraja se među jedan posto najbogatijih Grka, no nije nimalo popularan među ostatkom elite. Kao nasljednik bogatstva koje se temelji na dostavljačkim poslovima, on je jedini bogataš koji je otvoreno progovorio o osobnom neuspjehu da pomogne Grčkoj tijekom njezine financijske krize.

A dok ovog tjedna kriza prolazi kroz mnoštvo nesigurnih ishoda, Dracopoulos ističe da je vrijeme da tajkuni počnu preuzimati dio odgovornosti i pomagati domovini.

"Jako me živcira ta viša klasa. Nije to ništa osobno. Poznajem neke od njih, neki su mi prijatelji i stari školski prijatelji. Ali ja glasno izražavam svoje mišljenje, etično i praktično razmišljam o svemu, a oni ne čine dovoljno i mogli bi napraviti puno više", smatra Dracopoulos.

Andreas Dracopoulos | Author: Youtube Youtube

Tijekom posljednjih pet godina, koliko ova velika kriza pogađa Grčku, mnoge od najbogatijih obitelji samo su sjedile i pazile na svoje bogatstvo, dok su milijuni njihovih sugrađana polako postajali sve siromašniji.

"Imate sve te ljude koji imaju novaca ali ne čine ni jednu od tri stvari koje bi trebali: ne bave se filantropijom, ne plaćaju poreze i ne pokreću nove poslove", ističe Dracopoulos.

Porezni status grčkih brodarskih magnata bila je posebna točka previranja tijekom grčkih nelagodnih pregovora sa svojim vjerovnicima. Naime prije pola stoljeća u grčki ustav upisano je da je vladi zabranjeno oporezivati ono što brodari zarade u inozemstvu, što je zaštitni znak političkog utjecaja u kojem su ovi moćnici uživali deseljećima.

Nitko nije spreman maknuti olakšice

Posljednjih tjedana, europski čelnici prozvali su Grčku da financijski teret u većoj mjeri prebaci na super bogate, što je dočekano s negodovanjem i odbijeno.

"Morao sam obavljati posao grčke vlade", jadao se predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je bio ključna osoba u nedavnim pokušajima da se spasi Grčku od slamanja europskog monetarnog zajedništva. Juncker je odao kako je pritisnuo grčku vladu da nametne manje povoljne poreze za brodovlasnike, što je to uobičajena praksa u poreznim sustavima diljem svijeta.

Prije nego je ljevičarska stranka Syriza došla na stranku početkom godine, dijelila je isti stav. Čelnik stranke Alexis Tsipras još je 2012. godine, na vrhuncu krize, obećao da će s brodarima postići dogovor kojim će ukinuti '58 provokativnih poreznih olakšica' u kojima uživaju. No otkad je postao premijer, odustao je od tih mjera i umjesto toga se usredotočio na to kako da vanjski vjerovnici oproste grčki dug.

Ovaj pristup opljačkao je Grčku za velik broj potencijalnih prihoda, ističe Haris Theoharis, grčki zakonodavac koji je do kraja prošle godine bio zadužen za upravljanje nacionalnom poreznom policijom. Izuzeća koja dobivaju brodari državu koštaju oko jedan posto BDP-a godišnje, napominje Theoharis, jer brodarstvo plaća svega tri posto poreza, dok se druge industrije oporezuju za između 20 i 25 posto.

Generacijama nije postojala nikakva politička volja da se ovo promijeni, a djelomičan razlog za to krije se u činjenici da je riječ o velikoj industriji. Naime u brodarstvu je zaposleno oko 200.000 radnika koji na taj način uzdržavaju još oko 300.000 članova obitelji, što je velika brojka u populaciji od 11 milijuna.

Grčka trgovačka flota najveća je na svijetu, te sadrži gotovo četvrtinu svih velikih teretnih brodova svijeta, a prema nekim podacima brodovi u grčkom vlasništvu prevoze oko šestine ukupnog prekomorskom tereta svijeta.

"Mi smo taksisti svjetske ekonomije" kaže Nicos Vernicos, predsjednik grčkog ogranka Međunarodne trgovačke komore i ugledni grčki brodovlasnik. On tvrdi da su bogati Grci itekako pomagali svojoj zajednici tijekom krize, te da su ostali vjerni tradiciji ne razmetanja bogatstvom, pogotovo tijekom krize. "Kad grčki narod pati, ja ne mogu otići na svoj otok u skupom autu", kaže Vernicos.

No on isto tako napominje da ne bi bilo pametno da vlada antagonizira grčke brodovlasnike dramatičnim povećanjem poreza, te napominje da su brodari i tako samovoljno povećali svoje poreze 2013. kad su ponudili državi dodatnih 105 milijuna eura u godišnjim prihodima, što je ugovor koji će trajati do 2017. godine. Također ističe da bi povećanjem poreza mogli potaknuti brodovlasnike da svoje poslove prebace u inozemstvo.

Porezne olakšice nadživjele svoju svrhu

Grčka | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

U Grčkoj su brodovlasnici pod posebnom zaštitom i lokalno stanovništo je posebno ponosno na svoju industriju. To je jedini posao u kojem je ovaj pomorski narod zadržao dominaciju već generacijama, a uz turizam je ostao i rijedak vid prosperiteta tijekom financijske krize.

U doba zlatnih Grka vladali su Aristotle Onassis i Stavros Niarchos. Dracopoulos, koji je sa dva rođaka naslijedio većinu Niarchosovog bogatstva nakon što je umro Stavros Niarchos 1996. godine tvrdi da su ustavne porezne olakšice nadživjele svoju svrhu.

On objašnjava da su one svojedobno trebale domamiti grčke brodarske velikane natrag u domovina iz poreznih utočišta poput Monaka. Tad su Grčkoj trebala vanjska ulaganja, ali Dracopoulos smatra da se u međuvremenu taj zakon uvelike iskorištavao,

Vernios drži pak da su grčki brodari uvelike vratili taj dug na druge načine, jer su na otocima gradili škole, bolnice i gradske vijećnice.

Doduše, tijekom krize nisu uvijek ciljali na one kojima je pomoć trebala najviše, pa je tako prema dogovoru s grčkom vladom iz 2006. godine, oko dvije godine prije početka krize, Niarchos obitelj započela gradnju velikog kulturnog centra u Ateni, vrijednog 600 milijuna dolara. Kad bude otvoren početkom sljedeće godine, sadržavat će veliku novu operu i nacionalnu knjižnicu, iako grčka metropola već ima te građevine.

Dracopoulos smatra da to nisu nužne stvari u situaciji kad je pola mladih Grka nezaposleno. Također brine da, jednom kad se centar otvori, neće moći funkcionirati kako treba.

On uz to napominje da se, kad je počela kriza, pitao zašto se gradi taj centar u tom trenutku, no mnogi su smatrali da je riječ o društvenoj investiciji, pa je njegova obitelj nastavila sudjelovati u projektu, iako su istodobno donirali 100 milijuna dolara za nasiromašnije 2010. godine i još 100 milijuna kako bi se pokušala spriječiti nezaposlenost među mladima 2012.

Ovog tjedna Niarchos zaklada, kojoj je on na čelu, objavila je da će dodijeliti još 100 milijuna dolara programu koji će pomoći onima koje je kriza najgore pogodila, piše Time.

Bogati Grci mogli bi kupiti pola Grčke, no najmanje što mogu učiniti je investirati više u lokalne poslove kako bi smanjili nezapolenost ili dati povoljne kredite mladim poduzetnicima, smatra Dracopoulos i dodaje: "Kao dobrostojeća klasa, oni bi trebali izaći i učiniti više toga. A neka vas nitko ne zavara. Oni mogu učiniti puno toga".

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.