Glavni grad Republike Srpske bit će Banja Luka, a Vijeća naroda više neće biti, planirano je novim Ustavom Republike Srpske, koji vlasti ovog entiteta predstavljaju kao jedan od odgovora na presudu Suda Bosne i Hercegovine, kojom je predsjednik RS-a Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Iako je presuda prvostupanjska, vladajuća koalicija je odmah nakon presude u Narodnoj skupštini usvojilazakone o neprimjenjivanju odluka državnih pravosudnih institucija, kao i zabranu djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriju ovog entiteta. Dok se čeka rasplet u Vijeću naroda, gdje je Klub Bošnjaka najavio stavljanje veta na ove zakone o čemu će se onda izjašnjavati Ustavni sud RS-a, vladajuća koalicija okupljena oko SNSD-a planira ukinuti isto to Vijeće naroda.
"Sve reforme, podvale, podmetanja, siledžijstvo, ovog trenutka će biti odbačeno. Provest ćemo proceduru i to ćemo uraditi“, rekao je Dodik, najavivši da će tekst biti predstavljen u srijedu, nakon čega će biti upućen u javnu raspravu.
Za novi Ustav potrebna je dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini, a SNSD zajedno s koalicijskim partnerima trenutno ima 53 od ukupno 83 zastupnika. Iako je sklon čestim promjenama stavova, a čini se da ni u stranci nisu jedinstveni oko ovog pitanja, prvi čovjek oporbenog PDP-a Draško Stanivuković rekao je da će podržati izmjene Ustava, prije nego što je vidio dokument.
„PDP je spreman aktivno se uključiti u raspravu o donošenju novog Ustava Republike Srpske. Postojeći Ustav pretrpio je više od 120 amandmana, od čega je 40 nametnuto od strane visokog predstavnika. To je dovelo do toga da je Ustav u velikoj mjeri izmijenjen u odnosu na njegovu izvornu verziju, što ga čini pravno i politički problematičnim“, rekao je Stanivuković, najavljujući da će kao nacionalno odgovorna stranka imati i amandmane. Za svoj stav Stanivukovića očekuje nagrada, piše Deutsche Welle.
„Odlično. Hvala mu. Rekao je da će podržati novi Ustav Republike Srpske. Neka ga javnost drži za riječ. Odlikovat ću ga za ovo", rekao je Dodik, nakon Stanivukovićeve podrške.
Klub Bošnjaka najavio je veto
Sa sedam zastupnika PDP-a vladajuća koalicija može računati na komotnu dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini, ali tu nije kraj realizaciji ovog postupka. Da bi se ukinulo Vijeće naroda RS-a koje je konstituirano nakon Dejtonskog sporazuma, koji je dio Ustava BiH, potrebna je obična većina u svakom od tri kluba konstitutivnih naroda u Vijeću. Klub Bošnjaka, koji od osam zastupnika ima tri SNSD-ova, već je najavio veto na nedavno usvojene zakone o neprimjenjivanju odluka državnog pravosuđa BiH.
"Izmjene moraju dobiti podršku u svakom od klubova, tako da je nemoguće izmijeniti Ustav bez podrške u Klubu Bošnjaka u kojem probosanske stranke imaju većinu“, rekao je predsjedavajući Kluba Bošnjaka Alija Tabaković.
Petritschevi amandmani
Inače, Vijeće naroda nije bilo definirano u Dejtonskom mirovnom sporazumu nego je intervencijom međunarodne zajednice, zajedno s odlukama Ustavnog suda BiH, to pitanje riješeno 2002. godine. Tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch u jednoj od svojih posljednjih odluka donio je amandmane na Ustav BiH koji su bili na temeljima ranijeg Sarajevskog sporazuma o ustavnim promjenama. Time su se stvorili uvjeti za provedbu odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda, s obzirom da su do tada u RS-u samo Srbi bili konstitutivni, a Bošnjaci i Hrvati u Federaciji. Vijeće naroda RS-a tako je konstituirano 2003. godine na temelju odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda.
Inicijativu o ocjeni entitetskih Ustava je 1998. godine pokrenuo tadašnji član Predsjedništva BiH Alija Izetbegović pred Ustavnim sudom BiH, koji je potom donio odluku o konstitutivnosti tri naroda. Sarajevskim sporazumom o ustavnim promjenama iz 2002. godine, u kojem su sudjelovali SDP, Stranka za BiH, Nova hrvatska inicijativa te SDS, SNSD, PDP i socijalisti koji su prihvatili sporazum s nekoliko rezervi, nije mogao proći u Parlamentu Federacije BiH jer su SDA i HDZ bili protiv, za razliku od tadašnje Alijanse za promjene koju je činilo 13 stranaka iz Federacije. Nakon toga Petritsch je nametno amandmane koji su bili na temeljima Sarajevskog sporazuma.
Banja Luka – Beograd – Moskva
Najava usvajanja novog Ustava RS-a je, kaže politička analitičarka Tanja Topić, udar na konstitutivnost naroda u BiH. Još nije izvjesno da će taj prijedlog dobiti dvotrećinsku većinu.
„U jednom trenutku smo vidjeli taj iskorak predsjednika PDP-a koji je rekao da će to podržati ali on iz sata u sat daje kontroverzne izjave. Čas je na strani Milorada Dodika, čas je protiv nekih suludih ideja, tako da mislim da se on ne može smatrati vjerodostojnim akterom u cijelom ovom procesu“, kaže Topić.
I dok 25 godina kasnije traju matematičke operacije o donošenju novog Ustava u RS-u, kriza na političkom nebu BiH nakon presude Dodiku se pogoršava. Toliko, da bi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sutra trebalo raspravljati o političkoj situaciji u zemlji. Zanimljivo je da sve strane u BiH pozdravljaju ovu najavu. S obzirom na najavljenu sjednicu, jasno je da su u ovom slučaju političke veze na relaciji Banja Luka – Beograd – Moskva urodile plodom.
Državni udar
"Naravno da ćemo sve članice Vijeća sigurnosti obavijestiti, a i već smo ih i obavijestili što se dešava u BiH, odnosno da je u tijeku udar na državu, njen Ustav i institucije", rekao je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. I dodao: „Nema govora da Rusija može uvjeriti Vijeće sigurnosti da Milorad Dodik ovdje radi dobre stvari."
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić uputili su zahtjev za održavanje izvanredne sjednice Predsjedništva BiH. Na dnevnom redu je „razmatranje unutarnjopolitičke situacije u BiH povodom napada organa vlasti bh. entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine“.
U međuvremenu je Komšić, nakon što je zamjenik mađarskog šefa diplomacije Levente Magyar u Banjoj Luci dao podršku Dodiku rekavši da se protiv njega vodi „politička hajka“, pozvao mađarskog veleposlanika u BiH na razgovor, te priopćio da Bosna i Hercegovina ubuduće neće davati nikakva odobrenja za ulazak mađarskih vojno-policijskih snaga u BiH.
„Od misije Althee biti će zatraženo izuzimanje mađarskog kontingenta iz EUFOR-a koji su prisutni u BiH", navedeno je u priopćenju iz Komšićevog kabineta, u kojem je izražen prosvjed protiv miješanja u unutarnja pitanja BiH.
